Književna životinja

Cilj je kolegija uputiti studente u iščitavanje životinjske kulture u književnim predlošcima hrvatske dopreporodne književnosti. Pri tome će studenti animalističku problematiku – što su životinje čovjeku, a što je čovjek životinjama u osjećajnom životu, jeziku, razonodi, prehrani, simbolici i ostalim područjima života – upoznati dijakronijski (kroz stilske formacije tzv. stare hrvatske književnosti) i sinkronijski (kroz žanrove određenog razdoblja).

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati Carstvo Animalia,
• analizirati animalističku problematiku u književnim predlošcima stare hrvatske književnosti,
• opisati uključenost zooleksema u normiranost žanra,
• argumentirati na konkretnim predlošcima tvrdnju da su životinje »dobre za jelo« (Malinowski), ali i »za misao« (Levy-Strauss),
• usporediti različite autore, žanrove i razdoblja u odnosu na realizirani životinjski svijet u njima, njihovo značenje i funkcije.

Syllabus:

1. Uvod u kolegij
2. Definicija i klasifikacija carstva Animalia (Aristotel, Carl von Linnė, Buffon, Jorge Luis Borges)
3. Čovjek i životinja (šest načina odnosa prema životinji)
4. Antropomorfizam i zoomorfizam
5. Prva umjetnost (Lascaux, Altamira), Egipatski i grčki panteon
6. Životinje u Bibliji i biblijskoj duhovnosti
7. Životinja i hrvatska srednjovjekovna književnost (ptica, gavran, jednorog, krastača)
8. Životinja i hrvatska književnost humanizma i renesane (rajska ptica u Časoslovu Farnese; Mavro Vetranović, Pjesanca šturku; Sabo Bobaljević, Vuk, to je vuk; Dinko Ranjina, Kad miša skup vidi, reče mu: prijatelju)
9. Životinja u Marulićevu stvaralaštvu (Tužaljka protiv ubojice psa Mora, Evanđelistar)
10. Malahne životinje u hrvatskoj književnosti renesanse
11. Životinja u Držićevu stvaralaštvu
12. Životinja i hrvatska književnost baroka (Ivan Bunić Vučić, O ovčice, krotko stado, Čim leptir doleti na plamen od svijeće; Fran Krsto Frankopan, Buhe bantuju Zoricu)
13. Životinja i hrvatska književnost 18. stoljeća (A. Draganić, Plač Marka Koćine u izgubljenju svog tovara u Zavalatici; Antun Gleđević, Bravac)
14. Evaluacija predmeta

predavanja, seminari i radionice

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz završnoga pisanog ispita i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Student je obvezan redovito pohađati nastavu predavanja i seminara (dopuštena su tri izostanka, tj. tri sata s predavnaja i tri sata sa seminara), napisati jedan seminarski rad koji se i usmeno izlaže te položiti pisani i usmeni ispit.

1. Nikola Visković, Životinja i čovjek: prilog kulturnoj zoologiji, Književni krug, Split, 1996. (poglavlja: »Kulturna zoologija«, »Životinje u kulturi«, str. 9–259)
2. Kulturni bestijarij, urednice Suzana Marjanić i Antonija Zaradija Kiš, Biblioteka Etnografija, Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2007. (I. Biblijska duhovnost životinja, II. Mitske i etno faune, V. Litterarum bestia, str. 11–306, 429–527)
3. Književna životinja. Kulturni bestijarij, II. dio, urednice Suzana Marjanić i Antonija Zaradija Kiš, Biblioteka Etnografija, Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2012. (Pripomena, I. Mitske i etno književne životinje, II. Književno srednjovjekovlje i humanizam životinja, III. Književa renesansa, manirističke i barokne životinje, str. 11–596)

Na početku semestra svake nove akademske godine studenti dobivaju opširniji popis literature, u kojemu se navode knjige i rasprave koje su se u međuvremenu pojavile.

1. Kulturna animalistika: zbornik radova, urednici Nenad Cambi i Nikola Visković, Književni krug, Split, 1998.
2. Zlata Šundalić, Životinja i Vidra: o životinjskome svijetu u djelu Marina Držića, Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2009.

Studentska anketa.