Svjetska književnost 2.

 

Naziv kolegija:
Svjetska književnost 2.
Šifra ISVU:
45061
Šifra MOZVAG:
IZIP05
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
DA    Svjetska književnost jedan u sklopu odabranog modula; za slobodan izbor nema preduvjeta
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Varga Oswald, Tina
15
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj predmeta je znanstveno tumačenje povijesna slijeda naslovljenih epoha. Predmet će posebno analizirati književno-kulturni život medijalnog svijeta, na čijem pragu u moderno doba izrasta monumentalno Danteovo djelo. Studenti će na seminaru proučavati Božanstvenu komediju i odrediti označnice: kozmologija, vizija, alegorija, sklad, "dolce stil nuovo", skolastička poetika, provansalska tradicija, moralno-filozofska umjetnost. Također, na seminaru, u središtu pažnje, bit će pristup lirskoj pjesmi - sonetu, od renesanse do baroka. Studentima će se ponuditi instrumentarij za analitičku interpretaciju soneta, kako bi bili osposobljeni za cjelovitu analizu pjesničkog djela

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • definirati modele analize lirskog pripovjednog teksta
  • analizirati nove interpretacije romantizma i realizma
  • opisati temeljna dostignuća romantizma kao bitne odrednice daljnjeg razvoja europske književnosti i kulture
  • analizirati četiri razdoblja epohe modernizma
  • opisati paradigmu esteticizma

Sadržaj predmeta:

Nastanak i razvoj srednjovjekovne epike, viteškog romana i trubadurske lirike. Lirika 14. i 15. stoljeća.

Walter von der Vogelweide, Roman o Tristanu i Izoldi; Chaucer, Pjesan o Rolandu; Calevala; Pjesan o Nibelunzima, Carmina Burana. Humanizam kao kulturni pokret u Europi. Latinizam. Otkrivanje antike. Sedam slobodnih umijeća. Humanistička središta u Europi. Europska renesansa kao kulturni i književni pokret. Pad Carigrada 1453. i otkriće Amerike 1492. Gutenberg i tisak. Duh istraživanja prirode i svijeta. Otkriće perspektive. Dominantna svojstva renesansnih poetika: skladnost simetričnost, humanitas kao ideja teksta, oslon na antičke retoričke i poetičke koncepcije.

Naziv i pojam barok. Manirizam naprama baroku. Vremenske i prostorne koordinate barokne i manirističke književnosti. Barok kao stil i kao razdoblje. Odnos baroka prema srednjem vijeku i renesansi. Artificijelnost. Retoričnost. Metafizičnost i alegoričnost. Katolička obnova nakon prodora protestantizma. Pitanje egzistencije. Moderno poimanje čovjeka. Psihologijsko iznošenje tema. Odnos zbilje i izmišljaja. Elementi začudnosti i fantastike. Rodovi i vrste barokne književnosti: religiozna, metafizička i maniristička lirika; pastirska ekloga. Parodija petrarkističke lirike. Povijesni ep, religiozna poema.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje, pisanje, heuristički razgovor, javni govor definirati modele analize lirskog pripovjednog teksta kontinuirano provjeravanje znanja
predavanje slušanje, pisanje, heuristički razgovor, javni govor analizirati nove interpretacije romantizma i realizma kontinuirano provjeravanje znanja
mentorski rad čitanje, konzultiranje stručne literature, heuristički razgovor, javni govor opisati temeljna dostignuća romantizma kao bitne odrednice daljnjeg razvoja europske književnosti i kulture referat
mentorski rad čitanje, konzultiranje stručne literature, heuristički razgovor, javni govor analizirati četiri razdoblja epohe modernizma referat
predavanje slušanje, pisanje, heuristički razgovor, javni govor opisati paradigmu esteticizma kontinuirano provjeravanje znanja

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Referat

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 1,1 60%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Referat 1,7 40%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirano provjeravanje znanja: 60, referat: 40.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60-69 ocjenskih bodova (60%-69%) = dovoljan (2), 70-79 ocjenskih bodova (70%-79%) = dobar (3), 80-89 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 90-100 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita ako ispunjavanja dva uvjeta: (1) pohađati 70% nastave i (2) iz elemenata praćenja i provjeravanja (referat) ostvariti minimalno 20 ocjenskih bodova. Za prolaznu ocjenu iz elementa kontinuirano provjeravanje znanja (kolokvij) student treba ostvariti najmanje 35 bodova.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Apollonio, M. Povijest komedije dell'arte. Zagreb, 1997.
  2. Burckhardt, J. Kultura renesanse u ItalijiZagreb, 1953.
  3. Curtius, E. R. Evropska književnost i latinsko srednjovjekovljeZagreb, 1971.
  4. Čale, F. Petrarca i petrarkizamZagreb, 1971.
  5. Delumeau, J. Civilizacija renesanseNovi Sad, 1989.
  6. Kravar, Z. Studije o hrvatskom književnom barokuZagreb, 1975.
  7. Pavličić, P.  Poetika manirizmaZagreb, 1988.
  8. Žmegač, V. Povijesna poetika romana. Zagreb, 1991.

Dopunska literatura:

Popis izborne literature proširivat će se na nastavi i konzultacijama, u skladu s potrebama i zanimanjem studenata (seminarski /diplomski).

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Baza podataka o prisustvovanju nastavi,  pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnik

Ostale informacije: