Vrste dječje književnosti

 

Naziv kolegija:
Vrste dječje književnosti
Šifra ISVU:
157510
Šifra MOZVAG:
HKI01
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Dragun, Dragica
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Temeljni je cilj kolegija upoznavanje sa sustavom rodova i vrsta dječje književnosti (bajka, mit, pjesma, priča, roman, igrokaz) te bitne odlike uočiti na reprezentativnim primjerima hrvatske i svjetske dječje književnosti.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • razlikovati pojmove rod / vrsta / podvrsta / žanr,
  • definirati osobitosti pojedinih vrsta,
  • analizirati književne predloške,
  • sintetizirati znanja o vrstama dječje književnosti.

Sadržaj predmeta:

Književnoteorijski koncepti o rodovima i vrstama. Bajka. Basna. Mit. Legenda. Igrokaz. Pjesma. Priča. Roman. Analiza izabranih predložaka.

Napomena: Na početku svakoga novog semestra, u dogovoru sa studentima, odredit će se autori i naslovi koji će biti čitani i analizirani.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje slušanje izlaganja, sustavno opažanje razlikovati pojmove rod / vrsta / podvrsta / žanr kolokvij
pismeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje definirati osobitosti pojedinih vrsta kolokvij
pismeni ispit
predavanje
seminarsko izlaganje
mentorski rad
sustavno opažanje i zaključivanje, usmeno izlaganje analizirati književne predloške aktivnost studenata u nastavi
pisani seminarski rad
pismeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje sintetizirati znanja o vrstama dječje književnosti pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Pismeni ispit, Kontinuirana provjera znanja

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0,8 0%
Seminarski rad 0,4 0%
Pismeni ispit 0,4 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,4 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir ocjena iz pisanoga oblika i usmenoga izlaganja seminarskoga rada, kolokvija i završnoga pisanog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz seminara, 30% ocjena iz kolokvija, 40% ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u analizama, izvršavati zadatke koji su im povjereni za samostalno istraživanje te pristupiti kolokviju, po potrebi i usmenom ispitu.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Milan Crnković, Dubravka Težak, Hrvatska dječja književnost od početaka do 1955. godine, Znanje, Zagreb, 2002.
  2. Pavao Pavličić, Književna genologija, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1983.

Dopunska literatura:

  1. Štefka Batinić i Berislav Majhut, Od slikovnjaka do Vragobe: hrvatske slikovnice do 1945., Hrvatski školski muzej, Zagreb, 2001.
  2. Milan Crnković, Hrvatska dječja književnost do kraja XIX stoljeća, Školska knjiga, Zagreb, 1978.
  3. Andre Jolles, Jednostavni oblici, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
  4. Stjepan Hranjec, Pregled hrvatske dječje književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2006.
  5. Berislav Majhut, Pustolov, siroče i dječja družba: hrvatski dječji roman do 1945., FF press, Zagreb, 2005.
  6. Milivoj Solar, Književni leksikon, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: