Hrvatska usmena književnost

Kolegijem se stječu područno-specifične kompetencije, koje pretpostavljaju usvajanje i primjenu znanja o žanrovskim oblicima i poetici hrvatske usmene književnosti te usvajanje temeljnih specijaliziranih znanja iz književne fokloristike.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• objasniti poetiku usmene književnosti u razlikovnome odnosu spram pisane književnosti,
• definirati temeljne pojmove iz književne folkloristike,
• opisati žanrovske oblike usmene književnosti na korpusu hrvatske književnosti,
• analizirati zapise hrvatske usmene književnosti uz pomoć književnoteorijskih termina,
• afirmativno vrjednovati usmenu književnost u kontekstu tradicijske kulture, kao i u prostoru suvremene urbane kulture.

Terminologija, znanstveni pristupi i pravci, metodologija i povijest istraživanja usmene književnosti. Odnos usmene i pisane književnosti. Usmena književnost i regionalno-kulturna raznolikost hrvatske tradicijske (narodne) kulture. Problemi klasifikacije usmene književnosti. Temeljne značajke proznih žanrova hrvatske usmene književnosti. Tipologija usmenih predaja. Bajka, anegdota i vic. Žanrovske osobitosti hrvatske usmene poezije. Povijest i tipologija zapisa hrvatske usmene poezije. Usmena lirika u izvedbenom kontekstu. Tematsko-motivske značajke hrvatske usmene lirike. Šokačke pismice. Tematsko-motivske značajke hrvatskih usmenih epskih pjesama. Uskočki ciklus. Balade, romance i bugaršćice. Etnoteatrologija i folklorno kazalište. Poslovice, zagonetke i govornički oblici. Basme i molitvice. Pričanja o životu, trač, urbane legende i postmoderni oblici verbalnoga folklora.

predavanja, seminari i radionice

Esej, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Praktični rad, Referat, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz eseja, referata, praktičnoga rada, pisanoga ispita i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 40% konačne ocjene čini ocjena iz pisanoga ispita, 15% iz eseja, 15% iz referata, 10% iz praktičnoga rada, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno pratiti nastavu, kontinuirano izvršavati seminarske zadaće i položiti završni ispit.

1. Maja, Bošković-Stulli, Usmena književnost nekad i danas, Nolit, Beograd, 1983. (poglavlje »O pojmovima usmena i pučka književnost i njihovim nazivima«, str. 5–114)
2. Maja Bošković-Stulli (prir.), Usmene pripovijetke i predaje, Stoljeća hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.
3. Maja Bošković-Stulli, O usmenoj književnosti izvan izvornoga konteksta, u: Folkloristička čitanka, prir. Marijana Hameršak i Suzana Marjanić, AGM, Zagreb, 2010., str. 181–198.
4. Stipe Botica (prir.), Hrvatska usmenoknjiževna čitanka, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
5. Davor Dukić (prir.), Usmene epske pjesme I., Stoljeća hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.
6. Eric A. Havelock, Muza uči pisati: razmišljanja o usmenosti i pismenosti od antike do danas, AGM, Zagreb, 2003.
7. Josip Kekez, Usmena književnost, u: Uvod u književnost, prir. Zdenko Škreb i Ante Stamać, Globus, Zagreb, 1986., str. 133–232.

Tekstovi

1. Maja Bošković-Stulli (prir.), Narodne pripovijetke, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 26, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1963.
2. Maja Bošković-Stulli (prir.), Narodne epske pjesme II. Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 25, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1964.
3. Nikola Bonifačić Rožin (prir.), Narodne drame, poslovice i zagonetke, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 27., Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1963.
4. Stipe Botica (prir.), Usmene lirske pjesme, Stoljeća hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
5. Stipe Botica (prir.), Biserno uresje: izbor hrvatske usmene ljubavne poezije, Školske novine, 1994.
6. Olinko Delorko (prir.), Hrvatske narodne balade i romance, Zora, Zagreb, 1951.
7. Olinko Delorko (prir.), Zlatna jabuka, Zora, Zagreb, 1956.
8. Olinko Delorko (prir.), Lirske narodne pjesme, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 23, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1963.
9. Olinko Delorko (prir.), Epske narodne pjesme I., Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 24, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1964.
10. Davor Dukić (prir.), Zmaj, junak, vila: antologija usmene epike iz Dalmacije, Književni krug, Split, 1992.

1. Davor Dukić (prir.), Usmene epske pjesme II., Matica hrvatska, Zagreb, 2004.
2. Slavko, Janković (prir.), Šokačke pismice I., Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima, Vinkovci, 1967.
3. Janković, Slavko. Šokačke pismice II., Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima, Vinkovci, 1970.
4. Janković, Slavko. Šokačke pismice III., Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima, Vinkovci, 1974.
5. Josip Kekez (prir.), Poslovice, zagonetke i govornički oblici, Stoljeća hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
6. Josip Kekez (prir.) Bugaršćice: starinske hrvatske narodne pjesme, Književni krug, Split, 1989.
7. Ivan Lozica (prir.), Folklorno kazalište, Stoljeća hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
8. Ljiljana Marks (prir.), Križi lete po nebu: molitvice iz Dubrovačkog primorja, Matica hrvatska, Dubrovnik, 2011.
9. Krešimir Mlač, Zlatna knjiga hrvatske narodne lirike, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1972.
10. Tanja Perić-Polonijo (prir.), Hrvatske narodne uspavanke, Profil international, Zagreb, 2000.
11. Tanja Perić-Polonijo (prir.), Tanahna galija: antologija usmene lirike iz Dalmacije, Književni krug, Split, 1996.

Predmetna literatura

1. Estela Banov-Depope, Suodnosi usmene i pisane književnosti: prilozi za teoriju kulturnih transformacija, Hrvatsko filološko društvo, Rijeka, 2005.
2. Maja Bošković-Stulli, Narodna predaja o vladarevoj tajni, Institut za narodnu umjetnost, Zagreb, 1967.
3. Maja Bošković-Stulli, Usmena književnost: izbor studija i ogleda, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
4. Maja Bošković-Stulli, Usmena književnost kao umjetnost riječi, Mladost, Zagreb, 1975.
5. Maja Bošković-Stulli i Divna Zečević, Usmena i pučka književnost, Povijest hrvatske književnosti, knj.1, Liber – Mladost, Zagreb, 1978.
6. Maja Bošković-Stulli, Pjesme, priče, fantastika, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1991.
7. Maja Bošković-Stulli, Priče i pričanje, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.
8. Maja Bošković-Stulli, O usmenoj tradiciji i o životu, Konzor, Zagreb, 1999.
9. Maja Bošković-Stulli, Od bugarštice do svakidašnjice, Konzor, Zagreb, 2005.
10. Stipe Botica, Biblija i hrvatska kulturna tradicija, Vlastita naklada, Zagreb, 1995.
11. Stipe Botica, Lijepa naša baština: književno-antropološke teme, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1998.
12. Simona Delić, Između klevete i kletve: eema obitelji u hrvatskoj usmenoj baladi, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb. 2001.
13. Olinko Delorko, Zanemareno blago, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1979.
14. Zdeslav Dukat, Homersko pitanje, Globus, Zagreb, 1988.
15. Milovan Gavazzi, Godina dana hrvatskih narodnih običaja I.–II., Matica hrvatska, Zagreb 1939. (ponov. izd. 1991).
16. Andre Jolles, Jednostavni oblici, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
17. Josip Kekez, Poslovice i njima srodni oblici, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1984.
18. Josip Kekez, Hrvatski književni oikotip, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1992.
19. Suzana Marjanić, Životinjsko u vilinskom, u: Između roda i naroda: etnološke i folklorističke studije (prir. Renata Jambrešić Kirin i Tea Škokić), Institut za etnologiju i folkloristiku, Centar za ženske studije, Zagreb, 2004., str. 231–256.
20. Ljiljana Marks, Suvremena hrvatska usmena kazivanja i njihov europski kontekst, u: Drugi hrvatski slavistički kongres. Zbornik radova II., Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2001., str. 227–235.
21. Pavao Pavličić, Književna genologija, Liber, Zagreb 1983. (Klasifikacija usmene i klasifikacija umjetničke književnosti, str. 129–155)
22. Vladimir Propp, Morfologija bajke, Nolit, Beograd, 1982.
23. Dunja Rihtman-Auguštin, Struktura tradicijskog mišljenja, Školska knjiga, Zagreb, 1985.
24. Dunja Rihtman-Auguštin, Knjiga o Božiću: etnološki prikaz Božića i božićnih običaja u hrvatskoj narodnoj kulturi, August Cesarec, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 1992.
25. Manuela Zlatar, Novo čitanje bajke: arhetipsko, divlje, žensko, Centar za ženske studije, Zagreb, 2007.

Zbornici

1. Između roda i naroda: etnološke i folklorističke studije (prir. Renata Jambrešić Kirin i Tea Škokić), Institut za etnologiju i folkloristiku, Centar za ženske studije, Zagreb, 2004.
2. Folkloristička čitanka (prir. Marijana Hameršak i Suzana Marjanić), AGM, Zagreb, 2010.
3. Mitski zbornik (prir. Suzana Marjanić i Ines Prica), Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatsko etnološko društvo, Zagreb, 2010.

Analizom uspješnosti seminarskih zadaća i međuispita, ispitivanjem mišljenja studenata, njihovih sugestija i reakcija tijekom nastave pratit će se kvaliteta stjecanja izlaznih kompetencija. Kvaliteta izlaznih kompetencija pratit će se također putem završnoga evaluacijskog upitnika i drugih postupaka koje provodi Povjerenstvo za kvalitetu Filozofskog fakulteta