Filozofija jezika

Cilj je kolegija povezati filozofiju s lingvistikom. Jednako tako, u ciljeve kolegije spada i dovođenje u vezu tematiziranje fenomena jezika u svim drugim disciplinarnim konstelacijama.

Tako se jezik razmatra u kontekstu njegova povezivanja s umjetnošću (napose književnošću i filmom), kao i s psihoanalizom, sociologijom, političkom teorijom i aktivizmom, teorijom medija, itd...

Ipak i ponajprije, jezik je medij u kojemu filozofija govori i iskazuje se. Namjera je kolegija naznačiti nužnu međupovezanost između mišljenja i jezika. Njihovim prožimanjem na djelu je jasno, konstruktivno, ali i kritičko mišljenje. 

Fenomen jezika u kolegiju se ponajprije razmatra u kontekstu poimanja filozofije jezika kao »jezičke djelatnosti« (Wittgenstein, Miščević, Krkač).

Osnovna je nakana kolegija sadržana u revalorizaciji filozofije i »njezina jezika« kao osnovnog instrumenta u društvenom sagledavanju zbilje. U tom je smislu ovo propedeutički kolegij, kako za komuniciranje mišljenja, tako i za samostalno ulaženje u jezičku artikulaciju završnog ili diplomskog rada s područja filozofije.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• analizirati značenje fenomena jezika u kolokvijalnom i filozofijskom kontekstu
• usporediti što znači jezik u lingvističkom, logičkom i filozofskom smislu
• opisati značenje `lingvističkog obrata` u suvremenoj teorijskoj i filozofijskoj misli
• iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama

Sadržaji predavanja i seminara su sljedeći:

• Antička pretpovijest Filozofije jezika (Platon, Aristotel, stoici)
• Predmet filozofije jezika
• Područja istraživanja fil. jezika – teorija značenja, teorija znaka, teorija diskursa i interpretacije
• Jezik kao logički fenomen – O smislu i značenju Gottloba Fregea
• Značaj lingvistike za filozofiju jezika
• Hermeneutika kao teorija diskursa i inteprretacije (Gadamer – Heidegger)
• Filozofija jezika u suprotnosti između analitičkog i povijesno-filozofijskog (praktičkog) pristupa
• Strukturalna lingvistika i tečaj opće lingvistike Ferdinanda de Saussurea
• Tractatus logico-philosophicus – potraga za logički savršenim jezikom Ludwiga Witgensteina
• Promjena Wittgensteinova pristupa filozofiji jezika u Filozofijskim istraživanjima
• »Jezične igre« kao oblik legitimacije  `postmodernog stanja i znanja` - J-F. Lyotard
• Roman Jakobson: O jeziku – Govorni događaj i funkcije jezika
• Odnos mišljenja i jezika – dva pristupa filozofiji jezika kod N. Miščevića
• Jezik i pitanja  »političke korektnosti«
• Filozofija jezika: Izvor, predmet, metoda i cilj
• Razmatranje pojma »jezične djelatnosti« u kontekstu situiranja fenomena u sve oblike praktičke filozofije
• Jezik kao sredstvo razotkrivanja »ideologije multikulturalizma« i tzv. »ljudskih prava«

.

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

• teorijska znanja o povijesti tematiziranja fenomena jezika u filozofijskom kontekstu, s posebnim naglaskom na suvremene aspekte njegove manipulativne uporabe u kreiranju ideologijskog okvira suvremenosti ;
• razvijanje vještine poimanja, tumačenja i pisanja o određenom problemu koji oblikuje »životne svjetove« civilizacijskog i kulturnog okružja kojeg nastanjujemo;
• razvijanje kompetencije u prepoznavanje »istinskog« govora, naspram lažnog i ideologijskog

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarsko izlaganje, Završni ispit

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, na usmenom ispitu i kroz pozitivno ocijenjenu aktivnost na nastavi. Aktivnost u nastavi donosi 10 % ocjene, seminarsko izlaganje 15%, završni usmeni ispit donosi 75 % bodova.

Aktivnost u nastavi – dobar (3)

Seminarsko izlaganje - – izvrstan (5)

Završni usmeni ispit – izvrstan (5)

(3 x 0,1) + (5 x 0,15) + (5 x 0,75) = 0,3 + 0,75 + 3,75 = 4,8

Konačna ocjena 4,8 → izvrstan (5)

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
• aktivno sudjelovanje u nastavi;
• polaganje dvaju kolokvija tijekom semestra;
• polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra.

1. Nenad Miščević, Filozofija jezika, Naprijed, Zagreb 1981., I. dio knige
2. Roman Jakobson, O jeziku, Disput, Zagreb 2008., odabrana poglavlja
3. Ludwig Wittgenstein, Tractatus logico-philosophicus, Veselin  Masleša – Svjetlost, Sarajevo 21987.
4. Ludwig Wittgenstein, Filozofijska istraživanja, Nakladni zavod Globus, Zagreb 1998., odabrana poglavlja
5. Kristijan Krkač, »Filozofija jezika. Izvor, predmet, metoda i cilj«, Obnovljeni život (61) 2 (2006), str. 213-228.
6. Dubravko Škiljan, Kraj lingvistike? Fragmenti protiv fragmentizacije, Filozofski fakultet, Odsjek za opću lingvistiku i orijentalne studije, Zagreb 1991., odabrana poglavlja

1. Winfried Nöth, Priručnik semiotike, Ceres, Zagreb 22004.
2. John L. Austin, How to Do Things with Words, Harvard University Press, Cambridge (Massachusetts), 182001.  
3. Srećko Horvat, Protiv političke korektnosti. Od Kramera do Laibacha, i natrag, XX vek, Beograd 2007.
4. Nenad Miščević, Filozofija jezika, Jesenski i Turk, Zagreb 2003.
5. Martin Heidegger, Bitak i vrijeme, Filozofska biblioteka, Naprijed, Zagreb 1988., odabrana poglavlja.
6. Marijan Krivak - Monika Švetak, Jezik - Dispozitiv ili generička bit čovjeka, u: ANAFORA, III (I2016) 2, 257-266., Osijek 2016.

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitet sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.