Filozofija jezika

 

Naziv kolegija:
Filozofija jezika
Šifra ISVU:
134668
Šifra MOZVAG:
F702
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Krivak, Marijan
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija povezati filozofiju s lingvistikom. Jednako tako, u ciljeve kolegije spada i dovođenje u vezu tematiziranje fenomena jezika u svim drugim disciplinarnim konstelacijama.

Tako se jezik razmatra u kontekstu njegova povezivanja s umjetnošću (napose književnošću i filmom), kao i s psihoanalizom, sociologijom, političkom teorijom i aktivizmom, teorijom medija, itd...

Ipak i ponajprije, jezik je medij u kojemu filozofija govori i iskazuje se. Namjera je kolegija naznačiti nužnu međupovezanost između mišljenja i jezika. Njihovim prožimanjem na djelu je jasno, konstruktivno, ali i kritičko mišljenje

Fenomen jezika u kolegiju se ponajprije razmatra u kontekstu poimanja filozofije jezika kao »jezičke djelatnosti« (Wittgenstein, Miščević, Krkač).

Osnovna je nakana kolegija sadržana u revalorizaciji filozofije i »njezina jezika« kao osnovnog instrumenta u društvenom sagledavanju zbilje. U tom je smislu ovo propedeutički kolegij, kako za komuniciranje mišljenja, tako i za samostalno ulaženje u jezičku artikulaciju završnog ili diplomskog rada s područja filozofije.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • analizirati značenje fenomena jezika u kolokvijalnom i filozofijskom kontekstu
  • usporediti što znači jezik u lingvističkom, logičkom i filozofskom smislu
  • opisati značenje `lingvističkog obrata` u suvremenoj teorijskoj i filozofijskoj misli
  • iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama

Sadržaj predmeta:

Sadržaji predavanja i seminara su sljedeći:

  • Antička pretpovijest Filozofije jezika (Platon, Aristotel, stoici)
  • Predmet filozofije jezika
  • Područja istraživanja fil. jezika – teorija značenja, teorija znaka, teorija diskursa i interpretacije
  • Jezik kao logički fenomen – O smislu i značenju Gottloba Fregea
  • Značaj lingvistike za filozofiju jezika
  • Hermeneutika kao teorija diskursa i inteprretacije (Gadamer – Heidegger)
  • Filozofija jezika u suprotnosti između analitičkog i povijesno-filozofijskog (praktičkog) pristupa
  • Strukturalna lingvistika i tečaj opće lingvistike Ferdinanda de Saussurea
  • Tractatus logico-philosophicus – potraga za logički savršenim jezikom Ludwiga Witgensteina
  • Promjena Wittgensteinova pristupa filozofiji jezika u Filozofijskim istraživanjima
  • »Jezične igre« kao oblik legitimacije  `postmodernog stanja i znanja` - J-F. Lyotard
  • Roman Jakobson: O jeziku – Govorni događaj i funkcije jezika
  • Odnos mišljenja i jezika – dva pristupa filozofiji jezika kod N. Miščevića
  • Jezik i pitanja  »političke korektnosti«
  • Filozofija jezika: Izvor, predmet, metoda i cilj
  • Razmatranje pojma »jezične djelatnosti« u kontekstu situiranja fenomena u sve oblike praktičke filozofije
  • Jezik kao sredstvo razotkrivanja »ideologije multikulturalizma« i tzv. »ljudskih prava«

.

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

  • teorijska znanja o povijesti tematiziranja fenomena jezika u filozofijskom kontekstu, s posebnim naglaskom na suvremene aspekte njegove manipulativne uporabe u kreiranju ideologijskog okvira suvremenosti ;
  • razvijanje vještine poimanja, tumačenja i pisanja o određenom problemu koji oblikuje »životne svjetove« civilizacijskog i kulturnog okružja kojeg nastanjujemo;
  • razvijanje kompetencije u prepoznavanje »istinskog« govora, naspram lažnog i ideologijskog

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava analizirati značenje fenomena jezika u kolokvijalnom i filozofijskom kontekstu aktivnost studenata u nastavi, pismeni i usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava usporediti što znači jezik u lingvističkom, logičkom i filozofskom smislu seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
predavanje, grupna rasprava sustavno opažanje, slušanje izlaganja, učenje po modelu, analiza literature opisati značenje `lingvističkog obrata` u suvremenoj teorijskoj i filozofijskoj misli seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
seminarsko izlaganje, diskusija suradnja, aktivno sudjelovanje, iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama seminarski rad, pismeni i usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarsko izlaganje, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 5%
Pohađanje nastave 0,25 5%
Seminarsko izlaganje 0,75 15%
Usmeni ispit 1,5 75%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, na usmenom ispitu i kroz pozitivno ocijenjenu aktivnost na nastavi. Usmeni ispit donosi 40 % bodova, dva kolokvija 30 % bodova,  pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 30 % bodova.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

  • redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
  • aktivno sudjelovanje u nastavi;
  • polaganje dvaju kolokvija tijekom semestra;
  • polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Nenad Miščević, Filozofija jezika, Naprijed, Zagreb 1981., I. dio knige
  2. Roman Jakobson, O jeziku, Disput, Zagreb 2008., odabrana poglavlja
  3. Ludwig Wittgenstein, Tractatus logico-philosophicus, Veselin  Masleša – Svjetlost, Sarajevo 21987.
  4. Ludwig Wittgenstein, Filozofijska istraživanja, Nakladni zavod Globus, Zagreb 1998., odabrana poglavlja
  5. Kristijan Krkač, »Filozofija jezika. Izvor, predmet, metoda i cilj«, Obnovljeni život (61) 2 (2006), str. 213-228.
  6. Dubravko Škiljan, Kraj lingvistike? Fragmenti protiv fragmentizacije, Filozofski fakultet, Odsjek za opću lingvistiku i orijentalne studije, Zagreb 1991., odabrana poglavlja

Dopunska literatura:

  1. Winfried Nöth, Priručnik semiotike, Ceres, Zagreb 22004.
  2. John L. Austin, How to Do Things with Words, Harvard University Press, Cambridge (Massachusetts), 182001.  
  3. Srećko Horvat, Protiv političke korektnosti. Od Kramera do Laibacha, i natrag, XX vek, Beograd 2007.
  4. Nenad Miščević, Filozofija jezika, Jesenski i Turk, Zagreb 2003.
  5. Martin Heidegger, Bitak i vrijeme, Filozofska biblioteka, Naprijed, Zagreb 1988., odabrana poglavlja.
  6. Marijan Krivak - Monika Švetak, Jezik - Dispozitiv ili generička bit čovjeka, u: ANAFORA, III (I2016) 2, 257-266., Osijek 2016.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitet sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

Ostale informacije: