Osnove kritičkog mišljenja: Od kriticizma do biopolitičke teorije

 

Naziv kolegija:
Osnove kritičkog mišljenja: Od kriticizma do biopolitičke teorije
Šifra ISVU:
161677
Šifra MOZVAG:
FI602
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Krivak, Marijan
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Svrha je kolegija osposobiti studente filozofije za samostalno promišljanje.

Kritičko mišljenje pokazuje se presudnim za sagledavanje svijeta oko sebe kao promjenjivog, a ne fatalno danog.

U ovom se kontekstu tematizira i kultura (filozofija) medija kao u studiju nedostajuća, a u suvremenom postavu svijeta nezaobilazna karika.

Ako filozofija u svom zadatku ponajviše provocira naše ideološke predrasude i pretpostavke, »Osnove kritičkog mišljenja« biti će svakom budućem filozofu, ali i profesoru društveno-humanističkih znanosti – od presudnog značenja. 

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • analizirati koje su to pojavnosti u svijetu oko nas što ih je moguće postaviti u vidokrug filozofijsko-kritičkog odnošenja;
  • razlikovati  među pojmovima fundamentalizma, tolerancije, političke korektnosti, globalizacije, subjektivnosti, identiteta, ljudskih/građanskih  prava, postmodernizma, multikulturalizma i, last but not least, bioetike/biopolitike, te kroz suvremeno tematiziranje koncepta »ljudskog života« uspostaviti primjeren filozofski način pristupa tome problemu;
  • definirati  pitanja slobode volje, propitivanja identiteta i kontingencije mogućeg;
  • argumentirati za eminentno filozofijsku, pa onda i društveno-humanističku mogućnost promjene danih okolnosti, s posebnim osvrtom na socio-politički aktivizam.

Sadržaj predmeta:

Sadržaji predavanja su sljedeći:

  • Kant i kriticizam
  • Marxova kritika svega postojećeg
  • Nietzscheov nihilizam i prevrednovanje svih vrijednosti
  • Foucaultova arheologija znanja
  • Manifest za filozofiju (i politiku) Alaina Badioua
  • smislenosti filozofskog angažiranja
  • Za ponovnu uspostavu političkog – Slavoj Žižek
  • Sablasti Marxa u dekonstrukciji Jacquesa Derridae
  • Gramatika mnoštva Paola Virnoa
  • Svijet kao Imperij – Antonio Negri i Michael Hardt
  • Rancièreov prijepor kao osnova politike (i filozofije)
  • Jean-Luc Nancy i pitanje zajednice
  • Biopolitika: negativna Agamben,  i pozitivna – Esposito
  • Hakerski manifest McKenzie Warka
  • Arhiv medija intelektualne kooperative BILWET

.

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

  • teorijska i praktička znanja o povijesti »moderne« filozofije, s posebnim naglaskom na one momente u toj filozofiji u kojima se razvijao kritički stav prema su-vremenosti;
  • kompetencija vraćanja filozofskih kategorija smisla i značenja u fokus studija filozofije.

 

Stoga se i kolegij koji bi tematizirao mogućnosti kritičkog mišljenja nadaje presudnim u vraćanju filozofskih kategorija smisla i značenja u fokus studija filozofije. Pojmovi poput autonomije uma, samozakonodavstva humaniteta, samosvijesti, uspravnog hoda, čine se vrijednim ponovnog osvještavanja, a kritike, pak, disciplinarnih i autoritarnih modela vladanja nužnim za sebekonstituciju čovjeka.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Predavanje Slušanje izlaganja odrediti točke nužnog međuprožimanja između filozofije, kritičkog i mišljenja u odnosu prema zbiljji svijeta Seminarski rad, aktivnost studenta u nastavi
Predavanje, grupna rasprava Sustavno opažanje, slušanje izlaganja analizirati osobitosti Kantova kriticizma kao potrebi preustroja filozofije
 
Seminarski rad, sustavno opažanje, slušanje izlaganja
Predavanje, grupna rasprava Analiza literature, sustavno opažanje, zaključivanje usporediti temeljne pojmove Nietzscheove, Marxove i Sartreove kritike suvremenosti
 
Seminarski rad, sustavno opažanje, slušanje izlaganja
Predavanje, grupna rasprava Postavljanje i rješavanje problema, izrada samostalno pokazati važnost aktivnog djelovanja na tragu biopolitičke filozofije i njezine kritike fašistogenih pojavnosti
 
Seminarski rad, aktivnost studenta u nastavi, pismeni i usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kolokvij, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 5%
Kolokvij 0,75 25%
Pohađanje nastave 0,25 0%
Usmeni ispit 1,75 70%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, na usmenom ispitu i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad. Usmeni ispit donosi 50 % bodova, dva kolokvija 20 % bodova, organiziranje radionice 20 % bodova, pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 10 % bodova.

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračunavanja ocjene:

aktivnost u nastavi – vrlo dobar (4)

kolokvij – izvrstan (5)

usmeni ispit – izvrstan (5)

(4 x 0,05) + (5 x 0,25) + (5 x 0,7) = 0,2 + 1,25 + 3,5 = 4,95

Konačna ocjena 4,95 → izvrstan (5)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

  • redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)
  • aktivno sudjelovanje u nastavi
  • polaganje kolokvija tijekom semestra
  • polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra
  • izrada seminarskog rada

 

 

Obavezna literatura:

Obavezna literatura: I. dio (za kolokvij):

  1. Immanuel Kant, Kritika čistoga uma, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1984., str. 1-56.
  2. Damir Barbarić, „Friedrich Nietzsche“, u: HRESTOMATIJA FILOZOFIJE: Suvremena filozofija I, Školska knjiga, Zagreb 1996., str. 343-371.
  3. Ozren Žunec, „Karl Marx“, u: HRESTOMATIJA FILOZOFIJE: Suvremena filozofija I, Školska knjiga, Zagreb 1996., str. 263-287.
  4. Danilo Pejović, „Jean Paul Sartre“, u: Suvremena filozofija Zapada i odabrani tekstovi, NZMH, Zagreb 1979., str. 126-148.

        Seminarska literatura (I):

  1. Friedrich Nietzsche, O korisnosti i štetnosti historije za život, NZMH, Zagreb 2004., poglavlje 10., str. 86-95.
  2. Karl Marx, „Prilog kritici Hegelove filozofije prava“ i „Teze o Feuerbachu“, u: K. Marx i Friedrich Engels, Rani radovi, Naprijed, Zagreb 1976., str. 90-105 i 337-339.
  3. Jean Paul Sartre, „Marksizam i egzistencijalizam“, u: Danilo Pejović, Suvremena filozofija Zapada i odabrani tekstovi, 279-298. 

          Obavezna literatura: II.  dio (za usmeni ispit):

  1. Michel Foucault, „Pravo na smrt i moć nad životom“, u: Michel Foucault, Znanje i moć, Globus, Zagreb 1994., str. 93-100.
  2. Rade Kalanj, „Humanističke znanosti i problem moći. Foucaultov pristup“, pogovor u: Michel Foucault, Znanje i moć, str. 173-181.
  3. Marijan Krivak, „Michel Foucault, o impersonalnosti ili… o MOĆI IDEJA“, u: D. Ćuti-Z. Glavaš-M. Krivak-L. Pejić (ur.), MICHEL FOUCAULT: MOĆ IDEJA Interdisciplinarni zbornik radova sa znanstvenog skupa „M. Foucault: Moć ideja“, Osijek 2016.
  4. Giorgio Agamben, Homo sacer. Suverena moć i goli život, Arkzin d.o.o., Zagreb 2004., str. 7-17, 146-167.

 Seminarska literatura (II):

  1. Michel Foucault, „Pravo na smrt i moć nad životom“, u: Michel Foucault, Znanje i moć, Globus, Zagreb 1994., str. 101-111.
  2. Lawrence Kritzman, „Foucault i politika iskustva“, u: TVRĐA, Časopis za književnost, umjetnost, znanost, Zagreb (1-2/2014), 21, str. 16-24.
  3. Giorgio Agamben, „Što je logor?“, u: TVRĐA, Časopis za književnost, umjetnost, znanost, Zagreb (1-2/2014), 21, str. 151-154.
  4. Giorgio Agamben, „Što je dispozitiv'“, u: u: TVRĐA, Časopis za književnost, umjetnost, znanost, Zagreb (1-2/2014), 21, str. 82-88.
  5. Jeremy Douglas, „Građanstvo u nestajanju: Nadzor i izvanredno stanje“, u: zarez, XII/292, 30. rujna 2010.

Dopunska literatura:

  1. Marijan Krivak, Biopolitika. Nova politička filozofija, Anti Barbarus, Zagreb 2009. (odabrani dijelovi)

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

Ostale informacije: