Osnove kritičkog mišljenja: Od kriticizma do biopolitičke teorije

 

Naziv kolegija:
Osnove kritičkog mišljenja: Od kriticizma do biopolitičke teorije
Šifra ISVU:
161677
Šifra MOZVAG:
FI602
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Krivak, Marijan
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Svrha je kolegija osposobiti studente filozofije za samostalno promišljanje.

Kritičko mišljenje pokazuje se presudnim za sagledavanje svijeta oko sebe kao promjenjivog, a ne fatalno danog.

U ovom se kontekstu tematizira i kultura (filozofija) medija kao u studiju nedostajuća, a u suvremenom postavu svijeta nezaobilazna karika.

Ako filozofija u svom zadatku ponajviše provocira naše ideološke predrasude i pretpostavke, »Osnove kritičkog mišljenja« biti će svakom budućem filozofu, ali i profesoru društveno-humanističkih znanosti – od presudnog značenja. 

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • analizirati koje su to pojavnosti u svijetu oko nas što ih je moguće postaviti u vidokrug filozofijsko-kritičkog odnošenja;
  • razlikovati  među pojmovima fundamentalizma, tolerancije, političke korektnosti, globalizacije, subjektivnosti, identiteta, ljudskih/građanskih  prava, postmodernizma, multikulturalizma i, last but not least, bioetike/biopolitike, te kroz suvremeno tematiziranje koncepta »ljudskog života« uspostaviti primjeren filozofski način pristupa tome problemu;
  • definirati  pitanja slobode volje, propitivanja identiteta i kontingencije mogućeg;
  • argumentirati za eminentno filozofijsku, pa onda i društveno-humanističku mogućnost promjene danih okolnosti, s posebnim osvrtom na socio-politički aktivizam.

Sadržaj predmeta:

Sadržaji predavanja su sljedeći:

  • Kant i kriticizam
  • Marxova kritika svega postojećeg
  • Nietzscheov nihilizam i prevrednovanje svih vrijednosti
  • Foucaultova arheologija znanja
  • Manifest za filozofiju (i politiku) Alaina Badioua
  • smislenosti filozofskog angažiranja
  • Za ponovnu uspostavu političkog – Slavoj Žižek
  • Sablasti Marxa u dekonstrukciji Jacquesa Derridae
  • Gramatika mnoštva Paola Virnoa
  • Svijet kao Imperij – Antonio Negri i Michael Hardt
  • Rancièreov prijepor kao osnova politike (i filozofije)
  • Jean-Luc Nancy i pitanje zajednice
  • Biopolitika: negativna Agamben,  i pozitivna – Esposito
  • Hakerski manifest McKenzie Warka
  • Arhiv medija intelektualne kooperative BILWET

.

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

  • teorijska i praktička znanja o povijesti »moderne« filozofije, s posebnim naglaskom na one momente u toj filozofiji u kojima se razvijao kritički stav prema su-vremenosti;
  • kompetencija vraćanja filozofskih kategorija smisla i značenja u fokus studija filozofije.

 

Stoga se i kolegij koji bi tematizirao mogućnosti kritičkog mišljenja nadaje presudnim u vraćanju filozofskih kategorija smisla i značenja u fokus studija filozofije. Pojmovi poput autonomije uma, samozakonodavstva humaniteta, samosvijesti, uspravnog hoda, čine se vrijednim ponovnog osvještavanja, a kritike, pak, disciplinarnih i autoritarnih modela vladanja nužnim za sebekonstituciju čovjeka.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
       
       
       
       

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kolokvij, Pohađanje nastave, Referat, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 5%
Kolokvij 0,5 25%
Pohađanje nastave 0,5 5%
Referat 0,75 15%
Usmeni ispit 1 50%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, na usmenom ispitu i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad. Usmeni ispit donosi 50 % bodova, dva kolokvija 20 % bodova, organiziranje radionice 20 % bodova, pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 10 % bodova.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

  • redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)
  • aktivno sudjelovanje u nastavi
  • polaganje kolokvija tijekom semestra
  • polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra
  • izrada seminarskog rada

 

 

Obavezna literatura:

  1. Immanuel Kant, Kritika čistoga uma, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1984.
  2. Michel Foucault, Znanje i moć, Globus, Zagreb 1994.
  3. D. Ćuti-Z. Glavaš-M. Krivak-L. Pejić (ur.), MICHEL FOUCAULT: MOĆ IDEJA Interdisciplinarni zbornik radova sa znanstvenog skupa „M. Foucault: Moć ideja“, Osijek 2016.
  4.  Alain Badiou, Metafizika stvarne sreće, Multimedijalni institut, Zagreb 2016.
  5. Marijan Krivak, Biopolitika. Nova politička filozofija, Anti Barbarus, Zagreb 2008. 

Dopunska literatura:

  1. Karl Marx, Manifest komunističke partije, Arkzin, Zagreb 1999.
  2. Alain Badiou, Manifest za filozofiju, Jesenski i Turk, Zagreb 2001.
  3. Slavoj Žižek, O nasilju, Naklada Ljevak, Zagreb 2008.
  4. Antonio Negri & Michael Hardt, Imperij, Arkzin/Multimedijski institut, Zagreb 2003. 
  5. Marijan Krivak, Što je to filozofija? Uz metafiziku zbiljske sreće  (materijal uskoro dostupan na web-stranici Odsjeka za filozofiju), ZGB 2017.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

Ostale informacije: