Osnove kritičkog mišljenja: Od kriticizma do biopolitičke teorije

Svrha je kolegija osposobiti studente filozofije za samostalno promišljanje.

Kritičko mišljenje pokazuje se presudnim za sagledavanje svijeta oko sebe kao promjenjivog, a ne fatalno danog.

U ovom se kontekstu tematizira i kultura (filozofija) medija kao u studiju nedostajuća, a u suvremenom postavu svijeta nezaobilazna karika.

Ako filozofija u svom zadatku ponajviše provocira naše ideološke predrasude i pretpostavke, »Osnove kritičkog mišljenja« biti će svakom budućem filozofu, ali i profesoru društveno-humanističkih znanosti – od presudnog značenja. 

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• analizirati koje su to pojavnosti u svijetu oko nas što ih je moguće postaviti u vidokrug filozofijsko-kritičkog odnošenja;
• razlikovati  među pojmovima fundamentalizma, tolerancije, političke korektnosti, globalizacije, subjektivnosti, identiteta, ljudskih/građanskih  prava, postmodernizma, multikulturalizma i, last but not least, bioetike/biopolitike, te kroz suvremeno tematiziranje koncepta »ljudskog života« uspostaviti primjeren filozofski način pristupa tome problemu;
• definirati  pitanja slobode volje, propitivanja identiteta i kontingencije mogućeg;
• argumentirati za eminentno filozofijsku, pa onda i društveno-humanističku mogućnost promjene danih okolnosti, s posebnim osvrtom na socio-politički aktivizam.

Sadržaji predavanja su sljedeći:

• Kant i kriticizam
• Marxova kritika svega postojećeg
• Nietzscheov nihilizam i prevrednovanje svih vrijednosti
• Foucaultova arheologija znanja
• Manifest za filozofiju (i politiku) Alaina Badioua
• smislenosti filozofskog angažiranja
• Za ponovnu uspostavu političkog – Slavoj Žižek
• Sablasti Marxa u dekonstrukciji Jacquesa Derridae
• Gramatika mnoštva Paola Virnoa
• Svijet kao Imperij – Antonio Negri i Michael Hardt
• Rancièreov prijepor kao osnova politike (i filozofije)
• Jean-Luc Nancy i pitanje zajednice
• Biopolitika: negativna – Agamben,  i pozitivna – Esposito
• Hakerski manifest McKenzie Warka
• Arhiv medija intelektualne kooperative BILWET

.

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

• teorijska i praktička znanja o povijesti »moderne« filozofije, s posebnim naglaskom na one momente u toj filozofiji u kojima se razvijao kritički stav prema su-vremenosti;
• kompetencija vraćanja filozofskih kategorija smisla i značenja u fokus studija filozofije.

Stoga se i kolegij koji bi tematizirao mogućnosti kritičkog mišljenja nadaje presudnim u vraćanju filozofskih kategorija smisla i značenja u fokus studija filozofije. Pojmovi poput autonomije uma, samozakonodavstva humaniteta, samosvijesti, uspravnog hoda, čine se vrijednim ponovnog osvještavanja, a kritike, pak, disciplinarnih i autoritarnih modela vladanja nužnim za sebekonstituciju čovjeka.

predavanja

Aktivnost u nastavi, Kolokvij, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, na usmenom ispitu i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad. Usmeni ispit donosi 50 % bodova, dva kolokvija 20 % bodova, organiziranje radionice 20 % bodova, pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 10 % bodova.

Primjer izračunavanja ocjene:

aktivnost u nastavi – vrlo dobar (4)

kolokvij – izvrstan (5)

usmeni ispit – izvrstan (5)

(4 x 0,05) + (5 x 0,25) + (5 x 0,7) = 0,2 + 1,25 + 3,5 = 4,95

Konačna ocjena 4,95 → izvrstan (5)

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)
• aktivno sudjelovanje u nastavi
• polaganje kolokvija tijekom semestra
• polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra
• izrada seminarskog rada

Obavezna literatura: I. dio (za kolokvij):

1. Immanuel Kant, Kritika čistoga uma, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1984., str. 1-56.
2. Damir Barbarić, „Friedrich Nietzsche“, u: HRESTOMATIJA FILOZOFIJE: Suvremena filozofija I, Školska knjiga, Zagreb 1996., str. 343-371.
3. Ozren Žunec, „Karl Marx“, u: HRESTOMATIJA FILOZOFIJE: Suvremena filozofija I, Školska knjiga, Zagreb 1996., str. 263-287.
4. Danilo Pejović, „Jean Paul Sartre“, u: Suvremena filozofija Zapada i odabrani tekstovi, NZMH, Zagreb 1979., str. 126-148.

        Seminarska literatura (I):

1. Friedrich Nietzsche, O korisnosti i štetnosti historije za život, NZMH, Zagreb 2004., poglavlje 10., str. 86-95.
2. Karl Marx, „Prilog kritici Hegelove filozofije prava“ i „Teze o Feuerbachu“, u: K. Marx i Friedrich Engels, Rani radovi, Naprijed, Zagreb 1976., str. 90-105 i 337-339.
3. Jean Paul Sartre, „Marksizam i egzistencijalizam“, u: Danilo Pejović, Suvremena filozofija Zapada i odabrani tekstovi, 279-298. 

          Obavezna literatura: II.  dio (za usmeni ispit):

1. Michel Foucault, „Pravo na smrt i moć nad životom“, u: Michel Foucault, Znanje i moć, Globus, Zagreb 1994., str. 93-100.
2. Rade Kalanj, „Humanističke znanosti i problem moći. Foucaultov pristup“, pogovor u: Michel Foucault, Znanje i moć, str. 173-181.
3. Marijan Krivak, „Michel Foucault, o impersonalnosti ili… o MOĆI IDEJA“, u: D. Ćuti-Z. Glavaš-M. Krivak-L. Pejić (ur.), MICHEL FOUCAULT: MOĆ IDEJA Interdisciplinarni zbornik radova sa znanstvenog skupa „M. Foucault: Moć ideja“, Osijek 2016.
4. Giorgio Agamben, Homo sacer. Suverena moć i goli život, Arkzin d.o.o., Zagreb 2004., str. 7-17, 146-167.

 Seminarska literatura (II):

1. Michel Foucault, „Pravo na smrt i moć nad životom“, u: Michel Foucault, Znanje i moć, Globus, Zagreb 1994., str. 101-111.
2. Lawrence Kritzman, „Foucault i politika iskustva“, u: TVRĐA, Časopis za književnost, umjetnost, znanost, Zagreb (1-2/2014), 21, str. 16-24.
3. Giorgio Agamben, „Što je logor?“, u: TVRĐA, Časopis za književnost, umjetnost, znanost, Zagreb (1-2/2014), 21, str. 151-154.
4. Giorgio Agamben, „Što je dispozitiv'“, u: u: TVRĐA, Časopis za književnost, umjetnost, znanost, Zagreb (1-2/2014), 21, str. 82-88.
5. Jeremy Douglas, „Građanstvo u nestajanju: Nadzor i izvanredno stanje“, u: zarez, XII/292, 30. rujna 2010.

1. Marijan Krivak, Biopolitika. Nova politička filozofija, Anti Barbarus, Zagreb 2009. (odabrani dijelovi)

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.