Novovjekovna filozofija I

Upoznati studente s najvažnijim problemima koji su u filozofiji bili zastupljeni od sredine 15. stoljeća do prve polovice 18. stoljeća. U skladu s tim, kolegij će obuhvaćati filozofiju renesanse, empirizma, racionalizma i prosvjetiteljstva. Cilj je da studenti filozofsko mišljenje koje pripada razdoblju renesanse prepoznaju kao obnovu antičke filozofije i prijelaz iz srednjega u novi vijek. Što se tiče empirizma i racionalizma, cilj je da studenti uvide i shvate različitost metoda i filozofskih uvida na kojima predstavnici ovih dviju škola mišljenja temelje svoj nauk o spoznaji, kao i to da, primjerice zahvaljujući eksperimentu, kao i otkrićima novih pomagala (teleskop, dalekozor, mikroskop), tek empirizmom i racionalizmom počinje novovjekovna filozofija i znanost. Naposljetku, cilj je da studenti filozofsko mišljenje koje pripada razdoblju prosvjetiteljstva prepoznaju kao ono mišljenje koje je vrhovnim načelom i svrhom svijeta smatralo čovjeka i njegov um, zbog čega su teologija, dogmatika, kršćanstvo i objavljena religija shvaćani kao predrasude, zablude i praznovjerja.

Nakon završetka nastave iz ovoga kolegija, student će:

• steći uvid u filozofska obilježja na temelju kojih će razlikovati renesansno, empirističko, racionalističko i prosvjetiteljsko filozofsko mišljenje
• doznati o filozofskom nauku i stajalištima najvažnijih filozofa renesansnog, empirističkog, racionalističkog i prosvjetiteljskog razdoblja. Na kolegiju će tako biti obrađena misao ovih filozofa: Kuzanski, Ficino, Pico della Mirandola, Descartes, Spinoza, Leibnitz, Bacon, Hobbes, Locke, Berkeley, Hume Bayle, Montesquieu, Voltaire, Rousseau, Diderot, Condillac
• shvatiti temeljne odrednice novovjekovnoga mišljenja: koncepcija (ideja) beskonačnosti, heliocentrizam, kritika urođenosti ideja u umu, naglašavanje važnosti metode, određenje uma kao vrhovnog načela, eksperiment, znanost, znanje enciklopedizam, kritika teoloških učenja
• doznati da se u novovjekovlju afirmiraju brojne filozofske discipline kao što su, primjerice, filozofija prirode, filozofija znanosti, filozofija prava, filozofija politike
• znati osnovne postavke iz najvažnijih djela renesansne, empirističke, racionalističke i prosvjetiteljske filozofije: O učenom neznanju (Kuzanski), Govor o dostojanstvu čovjeka (Pico), Levijatan (Hobbes), Dvije rasprave o vladi (Locke), Rasprava o metodi (Descartes), Etika (Spinoza), O duhu zakona (Montesquieu), Filozof neznalica (Voltaire), Društveni ugovor (Rousseau)

Sadržaji predavanja i seminara su sljedeći:

• renesansa kao epoha, mnogoaspektnost renesanse, tendencija obnove antičkoga mišljenja; 
• renesansna problematika čovjeka (homo – secundus Deus, homo – Deus in terris);
• renesansna preobrazba slike svijeta (ideja beskonačnosti, heliocentrizam);
• renesansni platonizam i aristotelizam, renesansni sinkretizam;
• renesansno problematiziranje ljudske zajednice: renesansne utopije;
• empirizam i racionalizam: spoznajnoteorijsko osvješćivanje, borba metoda;
• jasnost i razgovijetnost, urođenost ideja u umu (Descartes);  
• kritika urođenosti ideja u umu, reprezentacionalizam (Locke);
• matematika i geometrija omogućavaju najpouzdaniju spoznaju (racionalisti);
• Spinozina Etika i Leibnizova Monadologija;
• osjetila i iskustvo omogućavaju najpouzdaniju spoznaju (empiristi);
• Baconov Novi organon i Hobbesov Levijatan;  
• Hume, O samoubojstvu;
• filozofija prava i politike: Hobbes i Locke;
• novovjekovna filozofija prirode i filozofija znanosti;
• prosvjetiteljstvo kao epoha: europski kulturno-politički pokret; 
• filozofija kao najvažnija disciplina u prosvjetiteljā, čovjek i njegov um kao vrhovno načelo i svrha svijeta, obaranje teološke zgrade;
• znanost u prosvjetiteljstvu: istinita znanost je samo znanost o prirodi koja se temelji na načelima uma, svođenje metafizike na matematiku i fiziku;
• enciklopedizam (Bayle, Diderot);
• filozofija prava i politike u prosvjetiteljstvu (Montesquieu, Rousseau);
• Voltaire, Condillac, Helvétius, Holbach: prosvjetiteljstvo kao utopijski socijalizam.

Nakon što će biti upoznati sa sadržajem kolegija, od studenata se očekuje usvajanje sljedećih znanja, kompetencija i vještina:

• teorijska znanja o filozofijama renesanse, empirizma, racionalizma i prosvjetiteljstva, s posebnim naglaskom na obilježja i razlikovanja tih četiriju usmjerenja u povijesti filozofije;
• vještinu tumačenja i pisanja o određenom problemu koji je zastupljen u ta četiri filozofska usmjerenja, bilo o, primjerice, koncepciji beskonačnosti ili pak sinkretizmu (renesansa), bilo o urođenosti ideja u umu ili pak ulozi matematike i geometrije (racionalizam), bilo o kritici urođenosti ideja u umu ili pak reprezentacionalizmu (empirizam), bilo o čovjeku i njegovu umu kao vrhovnom načelu i svrsi svijeta ili pak enciklopedizmu (prosvjetiteljstvo).

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kolokvij, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Rad studenta na predmetu bit će ocijenjen i vrednovan na temelju: redovitoga pohađanja nastave, zatim aktivnoga sudjelovanja na nastavi, potom pozitivno ocijenjenoga seminarskoga rada te na temelju rezultata iz pismenog i usmenog ispita. Redovito pohađanje nastave i aktivnost na nastavi donosi 10% bodova, seminarski rad 20% bodova, pismeni ispit 30% bodova, a usmeni ispit 40% bodova.

Obaveze studenata na predmetu su sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
• aktivno sudjelovanje u nastavi;
• izrada seminarskoga rada;
• polaganje pismenog i usmenog ispita nakon završetka nastave.

1. Erna Banić-Pajnić (priređivač sveska), Filozofija renesanse, Hrestomatija filozofije, sv. 3 (Zagreb: Školska knjiga, 1996);
2. Vladimir Filipović (ur.), Filozofija renesanse i odabrani tekstovi filozofa, Filozofska hrestomatija, sv. 3 (Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1956 [1. izd.], 1978, [2.], 1982 [3.] ili 1983 [4. izd.]);
3. Vanda Božičević (priređivačica sveska), Filozofija britanskog empirizma, Hrestomatija filozofije, sv. 4 (Zagreb: Školska knjiga, 1996);
4. Damir Barbarić (priređivač sveska), Filozofija racionalizma, Hrestomatija filozofije, sv. 5 (Zagreb: Školska knjiga, 1997);
5. Danilo Pejović, Francuska prosvjetiteljska filozofija i odabrani tekstovi filozofa, Filozofska hrestomatija, sv. 6 (Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1957 [1. izd.], 1978, [2. izd.], 1982 [3. izd.] ili 1983 [4. izd.]);

1. Nicolaus Cusanus, De docta ignorantia / Nikola Kuzanski, O učenom neznanju, uredila Erna Banić-Pajnić, preveli Luka Boršić i Irena Galić (Zagreb: Institut za filozofiju, 2007);
2. Giovanni Pico della Mirandola, Govor o dostojanstvu čovjekovu / Oratio de hominis dignitate, s latinskog preveo, izvornik priredio, uvod i bilješke napisao Sinan Gudžević (Zagreb: Nova stvarnost, 1998);
3. Hanna-Barbara Gerl, Einführung in die Philosophie der Renaissance (Darmstadt: Wissenschaftliche Buchgesellschaft, 1989);
4. Francis Bacon, Novi organon, preveo Viktor D. Sonnenfeld, prijevod redigirao Vladimir Vratović (Zagreb: Naprijed, 1986);
5. Thomas Hobbes, Levijatan, prijevod Borislav Mikulić (Zagreb: Jesenski i Turk, 2004); 
6. Concha Roldán (ur.), »Leibniz: Perspektiva i aktualnost«, Filozofska istraživanja 17/2 (1997), str. 265-424;
7. Renati Des-cartes, Meditationes de prima philosophia / René Descartes, Razmišljanja o prvoj filozofiji, s latinskog izvornika preveo Tomislav Ladan (Zagreb: Demetra, 1993);
8. Benedikt de Spinoza, Etika dokazana geometrijskim redom, preveo Ozren Žunec (Zagreb: Demetra, 2000);
9. George Berkeley, De motu / O gibanju, preveo s latinskog: Šimun Selak (Zagreb: Hrvatski studiji – Studia Croatica Sveučilišta u Zagrebu, 1998);
10. Charles Louis de Secondat Montesquieu, O duhu zakona I-II, prevela Marija Spajić, priredio   Dimitrije Savić (Zagreb: Demetra, 2003-2008);
11. Jean Jacques Rousseau, Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima; Društveni ugovor, s francuskog preveo Dalibor Foretić (Zagreb: Školska knjiga, 1978);
12. Julien Offray de La Mettrie, Čovjek stroj; Rasprava o duši; Čovjek biljka, s francuskog preveo i predgovor napisao Josip Balabanić (Zagreb: Artresor naklada, 2004). 

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.