Novovjekovna filozofija I

 

Naziv kolegija:
Novovjekovna filozofija I
Šifra ISVU:
161675
Šifra MOZVAG:
F506
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Balić, Davor
30
0
0
Papo, Demian
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s najvažnijim problemima koji su u filozofiji bili zastupljeni od sredine 15. stoljeća do prve polovice 18. stoljeća. U skladu s tim, kolegij će obuhvaćati filozofiju renesanse, empirizma, racionalizma i prosvjetiteljstva. Cilj je da studenti filozofsko mišljenje koje pripada razdoblju renesanse prepoznaju kao obnovu antičke filozofije i prijelaz iz srednjega u novi vijek. Što se tiče empirizma i racionalizma, cilj je da studenti uvide i shvate različitost metoda i filozofskih uvida na kojima predstavnici ovih dviju škola mišljenja temelje svoj nauk o spoznaji, kao i to da, primjerice zahvaljujući eksperimentu, kao i otkrićima novih pomagala (teleskop, dalekozor, mikroskop), tek empirizmom i racionalizmom počinje novovjekovna filozofija i znanost. Naposljetku, cilj je da studenti filozofsko mišljenje koje pripada razdoblju prosvjetiteljstva prepoznaju kao ono mišljenje koje je vrhovnim načelom i svrhom svijeta smatralo čovjeka i njegov um, zbog čega su teologija, dogmatika, kršćanstvo i objavljena religija shvaćani kao predrasude, zablude i praznovjerja.

Ishodi učenja:

Nakon završetka nastave iz ovoga kolegija, student će:

  • steći uvid u filozofska obilježja na temelju kojih će razlikovati renesansno, empirističko, racionalističko i prosvjetiteljsko filozofsko mišljenje;
  • doznati o filozofskom nauku i stajalištima najvažnijih filozofa renesansnog, empirističkog, racionalističkog i prosvjetiteljskog razdoblja. Na kolegiju će tako biti obrađena misao ovih filozofa: Kuzanski, Ficino, Pico della Mirandola, Descartes, Spinoza, Leibnitz, Bacon, Hobbes, Locke, Berkeley, Hume Bayle, Montesquieu, Voltaire, Rousseau, Diderot, Condillac;
  • shvatiti temeljne odrednice novovjekovnoga mišljenja: koncepcija (ideja) beskonačnosti, heliocentrizam, kritika urođenosti ideja u umu, naglašavanje važnosti metode, određenje uma kao vrhovnog načela, eksperiment, znanost, znanje enciklopedizam, kritika teoloških učenja;
  • doznati da se u novovjekovlju afirmiraju brojne filozofske discipline kao što su, primjerice, filozofija prirode, filozofija znanosti, filozofija prava, filozofija politike;
  • znati osnovne postavke iz najvažnijih djela renesansne, empirističke, racionalističke i prosvjetiteljske filozofije: O učenom neznanju (Kuzanski), Govor o dostojanstvu čovjeka (Pico), Levijatan (Hobbes), Dvije rasprave o vladi (Locke), Rasprava o metodi (Descartes), Etika (Spinoza), O duhu zakona (Montesquieu), Filozof neznalica (Voltaire), Društveni ugovor (Rousseau).

Sadržaj predmeta:

Sadržaji predavanja i seminara su sljedeći:

  • renesansa kao epoha, mnogoaspektnost renesanse, tendencija obnove antičkoga mišljenja; 
  • renesansna problematika čovjeka (homo – secundus Deus, homo – Deus in terris);
  • renesansna preobrazba slike svijeta (ideja beskonačnosti, heliocentrizam);
  • renesansni platonizam i aristotelizam, renesansni sinkretizam;
  • renesansno problematiziranje ljudske zajednice: renesansne utopije;
  • empirizam i racionalizam: spoznajnoteorijsko osvješćivanje, borba metoda;
  • jasnost i razgovijetnost, urođenost ideja u umu (Descartes);  
  • kritika urođenosti ideja u umu, reprezentacionalizam (Locke);
  • matematika i geometrija omogućavaju najpouzdaniju spoznaju (racionalisti);
  • Spinozina Etika i Leibnizova Monadologija;
  • osjetila i iskustvo omogućavaju najpouzdaniju spoznaju (empiristi);
  • Baconov Novi organon i Hobbesov Levijatan;  
  • Hume, O samoubojstvu;
  • filozofija prava i politike: Hobbes i Locke;
  • novovjekovna filozofija prirode i filozofija znanosti;
  • prosvjetiteljstvo kao epoha: europski kulturno-politički pokret; 
  • filozofija kao najvažnija disciplina u prosvjetiteljā, čovjek i njegov um kao vrhovno načelo i svrha svijeta, obaranje teološke zgrade;
  • znanost u prosvjetiteljstvu: istinita znanost je samo znanost o prirodi koja se temelji na načelima uma, svođenje metafizike na matematiku i fiziku;
  • enciklopedizam (Bayle, Diderot);
  • filozofija prava i politike u prosvjetiteljstvu (Montesquieu, Rousseau);
  • Voltaire, Condillac, Helvétius, Holbach: prosvjetiteljstvo kao utopijski socijalizam.

 

Nakon što će biti upoznati sa sadržajem kolegija, od studenata se očekuje usvajanje sljedećih znanja, kompetencija i vještina:

  • teorijska znanja o filozofijama renesanse, empirizma, racionalizma i prosvjetiteljstva, s posebnim naglaskom na obilježja i razlikovanja tih četiriju usmjerenja u povijesti filozofije;
  • vještinu tumačenja i pisanja o određenom problemu koji je zastupljen u ta četiri filozofska usmjerenja, bilo o, primjerice, koncepciji beskonačnosti ili pak sinkretizmu (renesansa), bilo o urođenosti ideja u umu ili pak ulozi matematike i geometrije (racionalizam), bilo o kritici urođenosti ideja u umu ili pak reprezentacionalizmu (empirizam), bilo o čovjeku i njegovu umu kao vrhovnom načelu i svrsi svijeta ili pak enciklopedizmu (prosvjetiteljstvo).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kolokvij, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 5%
Kolokvij 1 40%
Pohađanje nastave 1 5%
Usmeni ispit 1,5 50%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenta na predmetu bit će ocijenjen i vrednovan na temelju: redovitoga pohađanja nastave, zatim aktivnoga sudjelovanja na nastavi, potom pozitivno ocijenjenoga seminarskoga rada te na temelju rezultata iz pismenog i usmenog ispita. Redovito pohađanje nastave i aktivnost na nastavi donosi 10% bodova, seminarski rad 20% bodova, pismeni ispit 30% bodova, a usmeni ispit 40% bodova.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obaveze studenata na predmetu su sljedeće:

  • redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
  • aktivno sudjelovanje u nastavi;
  • izrada seminarskoga rada;
  • polaganje pismenog i usmenog ispita nakon završetka nastave.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Erna Banić-Pajnić (priređivač sveska), Filozofija renesanse, Hrestomatija filozofije, sv. 3 (Zagreb: Školska knjiga, 1996);
  2. Vladimir Filipović (ur.), Filozofija renesanse i odabrani tekstovi filozofa, Filozofska hrestomatija, sv. 3 (Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1956 [1. izd.], 1978, [2.], 1982 [3.] ili 1983 [4. izd.]);
  3. Vanda Božičević (priređivačica sveska), Filozofija britanskog empirizma, Hrestomatija filozofije, sv. 4 (Zagreb: Školska knjiga, 1996);
  4. Damir Barbarić (priređivač sveska), Filozofija racionalizma, Hrestomatija filozofije, sv. 5 (Zagreb: Školska knjiga, 1997);
  5. Danilo Pejović, Francuska prosvjetiteljska filozofija i odabrani tekstovi filozofa, Filozofska hrestomatija, sv. 6 (Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1957 [1. izd.], 1978, [2. izd.], 1982 [3. izd.] ili 1983 [4. izd.]);

Dopunska literatura:

  1. Nicolaus Cusanus, De docta ignorantia / Nikola Kuzanski, O učenom neznanju, uredila Erna Banić-Pajnić, preveli Luka Boršić i Irena Galić (Zagreb: Institut za filozofiju, 2007);
  2. Giovanni Pico della Mirandola, Govor o dostojanstvu čovjekovu / Oratio de hominis dignitate, s latinskog preveo, izvornik priredio, uvod i bilješke napisao Sinan Gudžević (Zagreb: Nova stvarnost, 1998);
  3. Hanna-Barbara Gerl, Einführung in die Philosophie der Renaissance (Darmstadt: Wissenschaftliche Buchgesellschaft, 1989);
  4. Francis Bacon, Novi organon, preveo Viktor D. Sonnenfeld, prijevod redigirao Vladimir Vratović (Zagreb: Naprijed, 1986);
  5. Thomas Hobbes, Levijatan, prijevod Borislav Mikulić (Zagreb: Jesenski i Turk, 2004); 
  6. Concha Roldán (ur.), »Leibniz: Perspektiva i aktualnost«, Filozofska istraživanja 17/2 (1997), str. 265-424;
  7. Renati Des-cartes, Meditationes de prima philosophia / René Descartes, Razmišljanja o prvoj filozofiji, s latinskog izvornika preveo Tomislav Ladan (Zagreb: Demetra, 1993);
  8. Benedikt de Spinoza, Etika dokazana geometrijskim redom, preveo Ozren Žunec (Zagreb: Demetra, 2000);
  9. George Berkeley, De motu / O gibanju, preveo s latinskog: Šimun Selak (Zagreb: Hrvatski studiji – Studia Croatica Sveučilišta u Zagrebu, 1998);
  10. Charles Louis de Secondat Montesquieu, O duhu zakona I-II, prevela Marija Spajić, priredio   Dimitrije Savić (Zagreb: Demetra, 2003-2008);
  11. Jean Jacques Rousseau, Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima; Društveni ugovor, s francuskog preveo Dalibor Foretić (Zagreb: Školska knjiga, 1978);
  12. Julien Offray de La Mettrie, Čovjek stroj; Rasprava o duši; Čovjek biljka, s francuskog preveo i predgovor napisao Josip Balabanić (Zagreb: Artresor naklada, 2004). 

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

Ostale informacije: