Socijalna filozofija

 

Naziv kolegija:
Socijalna filozofija
Šifra ISVU:
161674
Šifra MOZVAG:
F606
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Senković, Željko
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznavanje studenata s metamorfozama u razumijevanju društvenosti čovjeka, pri čemu je naglasak na ključnim vidovima modernog društva. Posebno je važno uvidjeti kako se mijenjao klasični filozofski pristup: od odredbe zoon politikon do moderne skepse, te da li se i kako uopće može govoriti o biti društva i društvenog bića. Čovjekova egzistencija, u načelu kao i u svakodnevlju, ne samo da ovisi o strukturi ljudskog kolektiva već je (najvećim) dijelom i sama intersubjektivna, pa stoga i kolektivna. Ta se teza javlja se u brojnim novovjekim filozofemima, te ćemo je pratiti u problemskom postavu. 

Ishodi učenja:

 

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • prikazati glavne problematske okvire shvaćanja društvenosti kroz povijest filozofije;
  • objasniti suvremene rasprave između komunitarista i liberala o društvu i zajednici;
  • objasniti ključne aspekte ostvarenja i otuđenja društvenog bića u znanstveno-tehničkoj civilizaciji, od kibernetičkog ustrojstva odnosa do socijalno-psihologijskog tumačenja uvjetovanosti;
  • razvijati kritički odnos spram različitih kulturnih fenomena i ideologija;
  • povući razdjelne crte između socijalnog i političkog u povijesnoj perspektivi.

Sadržaj predmeta:

Sadržaji predavanja i seminara su sljedeći:

  • čovjek kao zoon politikon
  • znanstveno-tehnička civilizacija
  • komunitaristi i liberali
  • otvoreno društvo
  • jezik kao društveni fenomen
  • (post) strukturalisti
  • socijalno-psihologijski pokazatelji ljudske uvjetovanosti: Freud i nastavljači 
  • Marx i pojam otuđenja
  • problematika »frankfurtske škole«
  • rasprava o demokraciji
  • rad kao socijalno-filozofska tema
  • kibernetika i društvo
  • totalitarizam
  • Hannah Arendt
  • MacIntyre i suvremena aristotelovska praktička filozofija
  • tezarij »moderne postmoderne« 
  • kultura i ideologija
  • Foucault
  • sociobiologija

.

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

  • teorijska znanja o socijalnoj filozofiji, s posebnim naglaskom na krizne momente suvremenosti, današnje strukture, odnose i uvjetovanosti koji daju relativno stabilan sklop osnovnih usmjerenja;
  • vještinu tumačenja i pisanja o određenom problemu kojeg je naznačila kritička teorija društva: razvijanje teza koje će pratiti specifičnost moderne intersubjektivnosti i interpersonalnosti.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 1 0%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 0,5 0%
Usmeni ispit 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, na usmenom ispitu i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad. Usmeni ispit donosi 40 % bodova, dva kolokvija 30 % bodova, seminarski rad 20 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 10 % bodova.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

  • redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)
  • aktivno sudjelovanje u nastavi
  • polaganje dvaju kolokvija tijekom semestra
  • polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra
  • izrada seminarskog rada

 

 

Obavezna literatura:

  1. Immanuel Kant, Pravno politički spisi, Politička kultura, Zagreb, 2000. (Iz ove knjige samo dva teksta: Odgovor na pitanje: Što je prosvjetiteljstvo; Prema vječnom miru)
  2. Hannah Arendt, Vita activa, Biblioteka August Cesarec, Zagreb, 1991.
  3. Michel Foucault, Znanje i moć, Globus, Zagreb, 1994.
  4.  Robert A. Dahl, Demokracija i njezini kritičari, Politička kultura, Zagreb, 1999.

Dopunska literatura:

  1. Thomas Hobbes, Levijatan, Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.
  2. Džon Lok (John Locke), Dve rasprave o vladi, Utopija, Beograd, 2002.
  3. Jean-Jacques Rousseau, Društveni ugovor, Školska knjiga, Zagreb. 
  4. Immanuel Kant, Metafizika ćudoređa, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
  5. Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Osnovne crte filozofije prava, Veselin Masleša, Sarajevo, 1964.
  6. Karl Marx, Rani radovi, Naprijed, Zagreb, 1989.
  7. Slavoj Žižek, O nasilju, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008
  8. Michel Foucault, Hermeneutika subjekta, Svetovi, Novi Sad, 2003.
  9. Michel Foucault, Spisi i razgovori, Fedon, Beograd, 2010.
  10. Gilles Deleuze, Razlika i ponavljanje, Fedon, Beograd, 2009.
  11. Gilles Deleuze, Felix Guattari, Anti-Edip: kapitalizam i shizofrenija, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, 1990.
  12. Gilles Deleuze, Niče i filozofija, Plato, Beograd, 1999.
  13. Gilles Deleuze, Pregovori 1972-1990, Loznica: Karpos, Beograd, 2010.
  14. Gilles Deleuze, Fuko, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, 1989.
  15. Gilles Deleuze, Kler Parne, Dijalozi,, Fedon, Beograd, 2009.
  16. Peter Sloterdijk, Neither Sun nor Death, translation by Steven Corcoran, Semiotext(e), 2011.
  17. Peter Sloterdijk, Die Sonne und der Tod, Dialogische Untersuchungen mit Hans-Jürgen Heinrichs, 2001.
  18. Jurgen Habermas, Postmetafizičko mišljenje II, Naklada Breza, Zagreb, 2015. 
  19. Ernst Kantorović, Dva kraljeva tela, Fedon, Beograd, 2012. 
  20. Peter Sloterdijk, Sfere II - Globusi, Fedon, Beograd, 2015. 
  21. Žil Delez, Kantova kritička filozofija, Fedon, 2015. 

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

Ostale informacije: