Dubrovačka Republika u vrijeme humanizma i renesanse

 

Naziv kolegija:
Dubrovačka Republika u vrijeme humanizma i renesanse
Šifra ISVU:
161682
Šifra MOZVAG:
ID01
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Božić Bogović, Dubravka
0
0
0
Josipović, Igor
30
0
15
Tomas, Domagoj
0
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je predmeta Dubrovačka Republika u vrijeme humanizma i renesanse uputiti studente u povijesni tijek razvitka Dubrovnika od srednjovjekovne komune do uređene države – Republike. Upoznati ih s gospodarskim, vjerskim i kulturnim razvojem Dubrovačke Republike, te prikazati obilježja dubrovačke diplomacije. Približiti im živost svakodnevice u renesansnom Dubrovniku.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • razložiti povijesne procese Dubrovačke Republike u razdoblju humanizma i renesanse (XIV. i XV.st)
  • razjasniti važnost i osobitostDubrovačke Republike te gospodarske, političke, kulturološke i religijske prilike i procese toga razdoblja na području Dubrovačke Republike
  • objasniti odnose Dubrovačke Republike s Bosnom, Humom, Srbijom, Venecijom, te prekomorske veze s Europom i Istokom
  • vrednovati povijesne izvore i literaturu o tom razdoblju
  • usporediti pojedine povijesne pojave, procese i obilježja specifična za povijest Dubrovnika toga vremena

Sadržaj predmeta:

  • Političko uređenje, ustrojstvo vlasti i izbor službenika u Dubrovačkoj Republici
  • Diplomacija Dubrovačke Republike
  • Teritorijalno širenje Dubrovnika u XIV. i XV. stoljeću
  • Gospodarstvo Dubrovačke Republike
  • Trgovina Dubrovačke Republike
  • Obrt, bratovštine i obrtne korporacije
  • Stanovništvo Dubrovačke Republike
  • Znameniti Dubrovčani
  • Društvena zajednica (organizacija, funkcioniranje, migracije)
  • Crkvene prilike (biskupija, samostani i crkveni redovi)
  • Znanost, školstvo, graditeljstvo, umjetnost i kultura
  • Zdravstvo u Dubrovačkoj Republici
  • Blagdani: državni i crkveni
  • Svakodnevica u Dubrovačkoj Republici

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna metoda 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, razložiti povijesne procese Dubrovačke Republike u razdoblju humanizma i renesanse (XIV. i XV.st) Aktivnost studenta u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava, slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature, rasprava razjasniti važnost i osobitost  Dubrovačke Republike te gospodarske, političke, kulturološke i religijske prilike i procese toga razdoblja na području Dubrovačke Republike Aktivnost studenta u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, sustavno opažanje analiza literature, rasprava objasniti odnose Dubrovačke Republike s Bosnom, Humom, Srbijom, Venecijom, te prekomorske veze s Europom i Istokom Aktivnost studenta u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature vrednovati povijesne izvore i literaturu o tom razdoblju Usmeni ispit
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature usporediti pojedine povijesne pojave, procese i obilježja specifična za povijest Dubrovnika toga vremena Aktivnost studenata na nastavi, seminarski rad, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 10%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,55 35%
Usmeni ispit 1,1 55%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Izrada seminarskog rada kao preduvjet za izlazak na  usmeni ispit.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. Foretić,Vinko, Povijest Dubrovnika do 1808., I dio, Od osnutka do 1526. godine, Zagreb, 1980.
  2. Janeković-Roemer,Zdenka, Okvir slobode: dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma, Zagreb-Dubrovnik, 1999.
  3. Stulli, Bernard, Povijest Dubrovačke Republike, Dubrovnik-Zagreb, 1989.
  4. Vekarić, Nenad, Vlastela grada Dubrovnika, 1. Korijeni, struktura i razvoj dubrovačkog plemstva, Zagreb-Dubrovnik, 2011.

Dopunska literatura:

  1. Ćosić, Stjepan, Vekarić, Nenad, Raskol dubrovačkog patricijata, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Vol. No. 39, Dubrovnik 2001., str. 305-379.
  2. De Diversis, Filip, Opis slavnog grada Dubrovnika, Dom i svijet, Zagreb 2004.
  3. Fisković, Cvito, Dubrovnik i njegova kulturna prošlost, Dubrovnik, 7 (1996), 3-4, str. 94-112.
  4. Hrvatska srednjovjekovna diplomacija, Zbornik diplomatske akademije, br. 2, Zagreb, 1999.
  5. Janeković-Roemer, Zdenka, Javni rituali u političkom diskursu humanističkog Dubrovnika, Radovi, 29, Zagreb, 1996., 68-86.
  6. Janeković-Roemer, Zdenka, Višegradski ugovor temelj Dubrovačke Republike, Zagreb, 2003.
  7. Janeković-Römer, Zdenka, Nasilje zakona: Gradska vlast i privatni život u kasnosrednjovjekovnom Dubrovniku, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Vol. No. 41, Dubrovnik 2003., str. 9-44
  8. Krekić, Bariša, Slike iz gradske svakodnevice: prilozi proučavanju života u Dubrovnika u doba humanizma i renesanse, JAZU, br. 26, Dubrovnik 1988., str. 7-27.
  9. Krizman, Bogdan, O dubrovačkoj diplomaciji, Školska knjiga, Zagreb 1951.
  10. Miović, Vesna, Dubrovačka diplomacija u Istambulu, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Zagreb-Dubrovnik 2003
  11. Miović, Vesna, Židovski geto u Dubrovačkoj Republici (1546-1808), HAZU i Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Zagreb-Dubrovnik 2005.
  12. Pešorda Vardić, Zrinka, Pučka vlastela: Društvena struktura dubrovačke bratovštine Sv. Antuna u kasnom srednjem vijeku, Povijesni prilozi, 26 (2007), 33 , Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2007., str. 215-237.
  13. Stulli, Bernard, Studije iz povijesti Dubrovnika, Zagreb, 2001.
  14. Vekarić ,Nenad, Nevidljive pukotine: Dubrovački vlasteoski klanovi, Zagreb-Dubrovnik, 2011.
  15. Vojnović, Kosta, O državnom uređenju Republike Dubrovačke, Rad JAZU, 103/1891., 24-67.
  16. Prlender, Ivica, Crkva i država u srednjovjekovnom Dubrovniku, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb 1998.
  17. Stojan, Slavica, Slast tartare: Marin Držić u svakodnevici renesansnog Dubrovnika, HAZU, Zagreb-Dubrovnik 2007.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Prate se rezultati ispita i napisanih seminarskih radova za svaku generacijsku skupinu uz respektiranje mišljenja studenata o obimu i realizaciji programa, načinima realizacije te mogućnostima studenata da utječu na realizaciju. Provođenje anonimne ankete sa studentima po završetku kolegija, analiza uspješnosti studenata.

Ostale informacije: