Dubrovačka Republika

 

Naziv kolegija:
Dubrovačka Republika
Šifra ISVU:
224217
Šifra MOZVAG:
ID01
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Vlašić, Anđelko
30
0
0
Lovaš, Eldina
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je predmeta Dubrovačka Republika u vrijeme humanizma i renesanse uputiti studente u povijesni tijek razvitka Dubrovnika od srednjovjekovne komune do uređene države – Republike. Upoznati ih s gospodarskim, vjerskim i kulturnim razvojem Dubrovačke Republike, te prikazati obilježja dubrovačke diplomacije. Približiti im živost svakodnevice u renesansnom Dubrovniku.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • razložiti povijesne procese Dubrovačke Republike u razdoblju humanizma i renesanse (XIV. i XV.st)
  • razjasniti važnost i osobitostDubrovačke Republike te gospodarske, političke, kulturološke i religijske prilike i procese toga razdoblja na području Dubrovačke Republike
  • objasniti odnose Dubrovačke Republike s Bosnom, Humom, Srbijom, Venecijom, te prekomorske veze s Europom i Istokom
  • vrednovati povijesne izvore i literaturu o tom razdoblju
  • usporediti pojedine povijesne pojave, procese i obilježja specifična za povijest Dubrovnika toga vremena

Sadržaj predmeta:

  • Političko uređenje, ustrojstvo vlasti i izbor službenika u Dubrovačkoj Republici
  • Diplomacija Dubrovačke Republike
  • Teritorijalno širenje Dubrovnika u XIV. i XV. stoljeću
  • Gospodarstvo Dubrovačke Republike
  • Trgovina Dubrovačke Republike
  • Obrt, bratovštine i obrtne korporacije
  • Stanovništvo Dubrovačke Republike
  • Znameniti Dubrovčani
  • Društvena zajednica (organizacija, funkcioniranje, migracije)
  • Crkvene prilike (biskupija, samostani i crkveni redovi)
  • Znanost, školstvo, graditeljstvo, umjetnost i kultura
  • Zdravstvo u Dubrovačkoj Republici
  • Blagdani: državni i crkveni
  • Svakodnevica u Dubrovačkoj Republici

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna metoda 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, razložiti povijesne procese Dubrovačke Republike u razdoblju humanizma i renesanse (XIV. i XV.st) Aktivnost studenta u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava, slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature, rasprava razjasniti važnost i osobitost  Dubrovačke Republike te gospodarske, političke, kulturološke i religijske prilike i procese toga razdoblja na području Dubrovačke Republike Aktivnost studenta u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, sustavno opažanje analiza literature, rasprava objasniti odnose Dubrovačke Republike s Bosnom, Humom, Srbijom, Venecijom, te prekomorske veze s Europom i Istokom Aktivnost studenta u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature vrednovati povijesne izvore i literaturu o tom razdoblju Usmeni ispit
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature usporediti pojedine povijesne pojave, procese i obilježja specifična za povijest Dubrovnika toga vremena Aktivnost studenata na nastavi, seminarski rad, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 10%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,55 35%
Usmeni ispit 1,1 55%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit sastoji se od pismenog ispita, ukoliko student ne položi ispit putem kolokvija te usmenoga ispita. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

Foretić, Vinko, Povijest Dubrovnika do 1808., I. dio, Od osnutka do 1526. godine, Zagreb, 1980. (odabrana poglavlja)

Harris, Robin, Povijest Dubrovnika, Zagreb, Golden marketing, 2006. (odabrana poglavlja)

Janeković-Römer, Zdenka, Okvir slobode: dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma, Zagreb - Dubrovnik, 1999. (odabrana poglavlja)

Stulli, Bernard, Povijest Dubrovačke Republike, Dubrovnik - Zagreb, 1989. (odabrana poglavlja)

Vekarić, Nenad, Vlastela grada Dubrovnika, 1. Korijeni, struktura i razvoj dubrovačkog plemstva, Zagreb - Dubrovnik, 2011. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura:

Ćosić, Stjepan, Vekarić, Nenad, „Raskol dubrovačkog patricijata“, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 39, Dubrovnik, 2001., str. 305-379.

De Diversis, Filip, Opis slavnog grada Dubrovnika, Dom i svijet, Zagreb, 2004.

Janeković-Römer, Zdenka, „Javni rituali u političkom diskursu humanističkog Dubrovnika“, Radovi 29, Zagreb, 1996., 68-86.

Janeković-Römer, Zdenka, Višegradski ugovor temelj Dubrovačke Republike, Zagreb, 2003.

Janeković-Römer, Zdenka, „Nasilje zakona: Gradska vlast i privatni život u kasnosrednjovjekovnom Dubrovniku“, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 41, Dubrovnik, 2003., str. 9-44

Krizman, Bogdan, O dubrovačkoj diplomaciji, Školska knjiga, Zagreb 1951.

Pešorda Vardić, Zrinka, „Pučka vlastela: društvena struktura dubrovačke bratovštine sv. Antuna u kasnom srednjem vijeku“, Povijesni prilozi 26 (2007), br. 33, str. 215-237.

Stulli, Bernard, Studije iz povijesti Dubrovnika, Zagreb, 2001.

Vekarić, Nenad, Nevidljive pukotine: dubrovački vlasteoski klanovi, Zagreb - Dubrovnik, 2011.

Prlender, Ivica, Crkva i država u srednjovjekovnom Dubrovniku, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Prate se rezultati ispita i napisanih seminarskih radova za svaku generacijsku skupinu uz respektiranje mišljenja studenata o obimu i realizaciji programa, načinima realizacije te mogućnostima studenata da utječu na realizaciju. Provođenje anonimne ankete sa studentima po završetku kolegija, analiza uspješnosti studenata.

Ostale informacije: