| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer) | 1.g. |
ljetni |
izborni |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Vlašić, Anđelko | 30 |
0 |
0 |
|
| Filipović, Sergej | 0 |
0 |
15 |
Cilj je predmeta Dubrovačka Republika u vrijeme humanizma i renesanse uputiti studente u povijesni tijek razvitka Dubrovnika od srednjovjekovne komune do uređene države – Republike. Upoznati ih s gospodarskim, vjerskim i kulturnim razvojem Dubrovačke Republike, te prikazati obilježja dubrovačke diplomacije. Približiti im živost svakodnevice u renesansnom Dubrovniku.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
predavanja, seminari i radionice
| 2.1. Nastavna metoda | 2.2. Aktivnost studenta | 2.3. Ishod učenja | 2.4 Metoda procjene |
| predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava | slušanje izlaganja, analiza literature, | razložiti povijesne procese Dubrovačke Republike u razdoblju humanizma i renesanse (XIV. i XV.st) | Aktivnost studenta u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit |
| predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava, | slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature, rasprava | razjasniti važnost i osobitost Dubrovačke Republike te gospodarske, političke, kulturološke i religijske prilike i procese toga razdoblja na području Dubrovačke Republike | Aktivnost studenta u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit |
| predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava | slušanje izlaganja, sustavno opažanje analiza literature, rasprava | objasniti odnose Dubrovačke Republike s Bosnom, Humom, Srbijom, Venecijom, te prekomorske veze s Europom i Istokom | Aktivnost studenta u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit |
| predavanje | slušanje izlaganja, analiza literature | vrednovati povijesne izvore i literaturu o tom razdoblju | Usmeni ispit |
| predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje | slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature | usporediti pojedine povijesne pojave, procese i obilježja specifična za povijest Dubrovnika toga vremena | Aktivnost studenata na nastavi, seminarski rad, usmeni ispit |
Aktivnost u nastavi, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad
pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0,25 | 10% |
| Pisani ispit | 1,1 | 55% |
| Pohađanje nastave | 1,1 | 0% |
| Seminarski rad | 0,55 | 35% |
Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada prema kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit sastoji se od pisanog ispita. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.
Foretić, Vinko, Povijest Dubrovnika do 1808., I. dio, Od osnutka do 1526. godine, Zagreb, 1980. (odabrana poglavlja)
Harris, Robin, Povijest Dubrovnika, Zagreb, Golden marketing, 2006. (odabrana poglavlja)
Janeković-Römer, Zdenka, Okvir slobode: dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma, Zagreb - Dubrovnik, 1999. (odabrana poglavlja)
Stulli, Bernard, Povijest Dubrovačke Republike, Dubrovnik - Zagreb, 1989. (odabrana poglavlja)
Vekarić, Nenad, Vlastela grada Dubrovnika, 1. Korijeni, struktura i razvoj dubrovačkog plemstva, Zagreb - Dubrovnik, 2011. (odabrana poglavlja)
Robin Harris, Povijest Dubrovnika, Zagreb, Golden marketing, 2006. / Školska knjiga, 2022. (odabrana poglavlja)
1. Vinko Foretić, Povijest Dubrovnika do 1808., I. dio, Od osnutka do 1526. godine, Zagreb, 1980.
2. Zdenka Janeković-Römer, Okvir slobode. Dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma, Zagreb – Dubrovnik, 1999.
3. Nenad Vekarić, Vlastela grada Dubrovnika, I. dio, Korijeni, struktura i razvoj dubrovačkog plemstva, Zagreb – Dubrovnik, 2011.
4. Lovro Kunčević, Mit o Dubrovniku. Diskursi o identitetu renesansnoga grada, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 2015.
5. Lovro Kunčević i Gábor Kármán (ur.), The European Tributary States of the Ottoman Empire in the Sixteenth and Seventeenth Centuries, Brill, Leiden, Brill, 2013.
6. Stjepan Ćosić i Nenad Vekarić, „Raskol dubrovačkog patricijata“, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 39, Dubrovnik, 2001., 305–379.
7. Bernard Stulli, Povijest Dubrovačke Republike, Dubrovnik – Zagreb, 1989.
8. Filip de Diversis, Opis slavnog grada Dubrovnika, Dom i svijet, Zagreb, 2004.
9. Zdenka Janeković-Römer, „Javni rituali u političkom diskursu humanističkog Dubrovnika“, Radovi 29, Zagreb, 1996., 68–86.
10. Zdenka Janeković-Römer, Višegradski ugovor. Temelj Dubrovačke Republike, Zagreb, 2003.
11. Zdenka Janeković-Römer, „Nasilje zakona: Gradska vlast i privatni život u kasnosrednjovjekovnom Dubrovniku“, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 41, Dubrovnik, 2003., 9–44
12. Bogdan Krizman, O dubrovačkoj diplomaciji, Školska knjiga, Zagreb 1951.
13. Zrinka Pešorda Vardić, „Pučka vlastela: društvena struktura dubrovačke bratovštine sv. Antuna u kasnom srednjem vijeku“, Povijesni prilozi 26 (2007), br. 33, 215–237.
14. Bernard Stulli, Studije iz povijesti Dubrovnika, Zagreb, 2001.
15. Nenad Vekarić, Nevidljive pukotine: dubrovački vlasteoski klanovi, Zagreb – Dubrovnik, 2011.
16. Ivica Prlender, Crkva i država u srednjovjekovnom Dubrovniku, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998.
Prate se rezultati ispita i napisanih seminarskih radova za svaku generacijsku skupinu uz respektiranje mišljenja studenata o obimu i realizaciji programa, načinima realizacije te mogućnostima studenata da utječu na realizaciju. Provođenje anonimne ankete sa studentima po završetku kolegija, analiza uspješnosti studenata.