Uvod u diskurs medija

 

Naziv kolegija:
Uvod u diskurs medija
Šifra ISVU:
161721
Šifra MOZVAG:
EL109
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
engleski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g., 2.g., 3.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Milić, Goran
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Osnovni je cilj ovoga kolegija upoznati studente s načinima i svrhama organizacije i funkcioniranja jezika u specifičnom tipu diskursa kao što je onaj medija masovne komunikacije.

Uzimajući u obzir sveprisutnost niza medija masovne komunikacije i uporabu jezika kao njegovog ključnog dijela, čiji su odrazi vidljivi na svim razinama jezičnog sustava i uporabe (fonetika, leksik, semantika, gramatičke konstrukcije, pragmatičke formule, govorni činovi), iznimno je važno razvijati svijest studenata o potencijalno značajnim društvenim značenjima i učincima izbora pojedinih jezičnih varijabli, odnosno posljedicama manipuliranja istima. Posebno se to nameće kao ključno u slučaju engleskoga jezika koji se kao lingua franca uvelike nametnuo i u svijetu medija i širenja informacija.

Cilj je kolegija, stoga, podučiti studente da prepoznaju te svjesno i samostalno (pre)ispituju ulogu jezične uporabe i njezinoga strukturiranja u medijima kao moćnim čimbenicima u političkoj, ekonomskoj, socijalnoj i kulturnoj dinamici društvene moći, odnosno izgrađivati u studenata svijest o ulozi jezika kao sredstva, ali i odraza društvenih procesa, u čemu različiti mediji svojom prirodom i svakodnevnim utjecajem te prisutnošću igraju ključnu ulogu.

U praktičnom smislu, cilj je ovoga predmeta ukazivanjem na navedene prakse i mogućnosti pridonijeti i razvoju komunikacijske kompetencije te medijske pismenosti studenata, odnosno njihove svijesti o načinima na koje zasebni mediji, od (uvjetno rečeno) tradicionalnijih kao što su tiskovine, radio i televizija, do hibridnih i novih medija i tehnologija masovne komunikacije kao što su Internet i mobilna telefonija, svojim temeljnim ustrojbenim značajkama te za njih specifičnom organizacijom i svrhom jezične uporabe utječu na ljudsko funkcioniranje i interakciju u svijetu.

Ishodi učenja:

    Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći

  • prepoznati žanrove i pojedinačne vrste medijskih tekstova na temelju uočenih jezičnih struktura, leksičkih izbora i načina njihova ustrojavanja
  • identificirati prednosti i nedostatke strategija organiziranja jezičnoga materijala i samostalno ih upotrebljavati u sastavljanju vlastitih tekstova (npr. novinskih članaka, vijesti, obavijesti i priopćenja za javnost) ili ustrojavanju usmenih nastupa (javnih nastupa u medijima kao što su TV ili radio) na svrsishodan način primjeren odabranoj temi, mediju i svrsi
  • samostalno upotrebljavati strategije organiziranja jezičnog materijala u sastavljanju vlastitih tekstova ili ustrojavanju usmenih nastupa na svrsishodan način primjeren odabranoj temi i mediju samostalno istraživati podatke iz stvarne jezične uporabe u jeziku tiskovina, TV-a, radija
  • formirati i testirati hipoteze o uzrocima i posljedicama jezičnog ponašanja uočenom u jeziku tiskovina, TV-a, radija
  • prepoznati načine manipuliranja medijskim sadržajem, kako njegovim jezičnim sadržajem, tako i spregom s nejezičnim sadržajima radi pojačavanja učinka
  • kritički se osvrtati na načine manipuliranja medijskim sadržajem (iz perspektive i autora tih sadržaja i učinaka na primatelje/publiku)
  • poštovati pravila etičkog i pristojnog ponašanja pri javnim nastupima u medijima ili pripremi materijala za njih

Sadržaj predmeta:

U današnjem društvu, kao i kroz ljudsku povijest, mediji masovne komunikacije pokazali su se sveprisutnima kao društvene institucije koje funkcioniraju unutar određenih stega, pravila i domena djelovanja. Kao takvi, snažno utiču na oblikovanje masovnog potrošačkoga društva te često igraju važnu ulogu u svakodnevnom ljudskom životu.

Ovaj kolegij zato predstavlja i analizira načine na koje se značenje (u najširem smislu) stvara i prenosi različitim vrstama medija i njihovim produktima. Mediji tako sudjeluju u izgradnji stvarnosti, utječući na stavove i načine razmišljanja članova (sup)kultura i u bitnoj mjeri određujući što je važno, zanimljivo, poželjno, lijepo ili ružno, potrebno ili ispravno u nizu domena ljudskoga života.

Polazeći od triju međusobno isprepletenih domena promatranja prirode medija, reprezentacijske, interakcijske i kritičke, na kolegiju se studentima predstavljaju načini na koje se jezik kao ključni ustrojbeni čimbenik medija oblikuje i prilagođava potrebama, prirodi i svrhama zasebnih vrsta medija masovne komunikacije i njihova sadržaja podijeljenoga u tri glavne kategorije: vijesti, zabava i oglašavanje.

Izbor primjera za analizu vođen je takvom kategorizacijom. Analize i rasprave temeljit će se tako na primjerima iz (prvenstveno engleskih, ali i domaćih) tiskovina, žanrova vezanih uz zasebne medije, npr. članke i izvještaje u tiskovinama različitoga tipa, u informativnim emisijama, političke intervjue, ali i žanrove koji pokrivaju ostale gore navedene vrste medijskih sadržaja, npr. (radijske i TV) talk show-ove i kontakt emisije, zabavne emisije, jezik oglasa, reklama i programa za oglašavanje. Nadalje, specifičnosti jezičnih struktura i jedinica sa svih razina jezičnoga ustroja na kojima će se pokazati da djeluju (fonološke, sintaktičke, semantičke te pragmatičke), promatrat će se i u svjetlu razvoja Interneta i novih tehnologija (npr. mobilnih telefona) kao specifičnosti 21. stoljeća, u usporedbi s formama, ustrojem i prirodom ‘tradicionalnijih’ medija (tiskovine, TV, radio). Poseban naglasak bit će, dakle, stavljen na načine i svrhe ustrojavanja medijskih tekstova (u širokom smislu riječi), polazeći s jedne strane s interakcijskog gledišta – razmatranjem odnosa sadržaj-primatelj sadržaja (publika) – a s druge, kritičke, na načine postizanja odnosa moći i kontrole pri samom procesu. Glede potonjeg, naglasak će se teorijski i metodološki staviti i na prikladnost i potrebu usvajanja kritičkog diskursno-analitičkog pristupa (Critical Discourse Analysis) kao pristupa koji dobiva na važnosti u suvremenom bavljenju jezikom medija. U tu svrhu, na kolegiju će se oprimjeriti i prikazati razvoj interesa istraživača u ovome polju tijekom njegova razvoja.

Eventualno prethodno znanje iz srodnih šire orijentiranih kolegija Analiza diskursa i Metode analize diskursa je korisno, no ne i isključivo neophodno, jer će se relevantni pojmovi uvedeni s ciljem općenitijeg prikaza na tim kolegijima ciljano uvesti te teorijski i metodološki specificirati kroz bavljenje temama za koje su bitni sa stajališta ovako suženog polja interesa.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA METODA PROCJENE
  • predavanje
  • grupna rasprava
  • analiza primjera
  • slušanje predavanja
  • rasprava
  • amostalna uporaba i analiza literature
  • prepoznati žanrove i pojedinačne vrste medijskih tekstova na temelju uočenih jezičnih struktura, leksičkih izbora i načina njihova ustrojavanja
  • aktivnost na nastavi
  • pisani ispit
  • predavanje
  • rasprava
  • slušanje predavanja
  • rasprava
  • amostalna uporaba i analiza literature
  • identificirati prednosti i nedostatke strategija organiziranja jezičnoga materijala
  • aktivnost na nastavi
  • pisani ispit
  • analiza primjera
  • zadatak pisanja / govorenja
  • rasprava
  • amostalna uporaba i analiza primjera
  • samostalno upotrebljavati strategije organiziranja jezičnog materijala u sastavljanju vlastitih tekstova ili ustrojavanju usmenih nastupa na svrsishodan način primjeren odabranoj temi i mediju
  • aktivnost na nastavi
  • usmeno izlaganje
  • samostalni istraživački zadatak
  • rasprava
  • samostalna uporaba i analiza literature
  • prezentacija naučenog
  • izrada projekta
  • samostalno istraživati podatke iz stvarne jezične uporabe u jeziku tiskovina, TV-a, radija
  • samostalno istraživanje / projektna aktivnost
  • usmeno izlaganje
  • portfolio
  • samostalni istraživački zadatak
  • rasprava,samostalna uporaba i analiza literature
  • prezentacija naučenog
  • izrada projekta
  • formirati i testirati hipoteze o uzrocima i posljedicama jezičnog ponašanja uočenom u jeziku tiskovina, TV-a, radija
  • samostalno istraživanje / projektna aktivnost
  • usmeno izlaganje
  • portfolio
  • predavanje, grupna rasprava
  • analiza primjera
  • slušanje predavanja
  • rasprava
  • sustavno zapažanje i zaključivanje
  • prepoznati načine manipuliranja medijskim sadržajem, kako njegovim jezičnim sadržajem, tako i spregom s nejezičnim sadržajima radi pojačavanja učinka
  • aktivnost u nastavi
  • pisani ispit
  • predavanje
  • rasprava
  • slušanje predavanja
  • rasprava
  • kritički se osvrtati na načine manipuliranja medijskim sadržajem (iz perspektive i autora tih sadržaja i učinaka na primatelje/publiku).
  • aktivnost u nastavi
  • pisani ispit
  • predavanje
  • grupna rasprava
  • uočavanje obrasca
  • sustavno zapažanje i zaključivanje
  • poštovati pravila etičkog i pristojnog ponašanja pri javnim nastupima u medijima ili pripremi materijala za njih
  • aktivnost u nastavi

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Portfolio

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0,7 0%
Aktivnost u nastavi 0,3 0%
Pismeni ispit 1 0%
Portfolio 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Od studenata se zahtijeva vođenje portfolija sa samostalno prikupljenim primjerima tekstova preuzetih iz medija te analizom/blješkama vezanima uz primjere. Studenti su obvezni na kraju kolegija imati najmanje 15 unosa u portfolio, od kojih će smjernice za 7 zadati predavač u skladu s fokusom obrađenih tema, a ostatak trebaju prikupiti studenti vlastitim praćenjem medija. Ocjena iz na vrijeme predanoga portfolija zajedno s ocjenom iz završnoga ispita dat će konačnu ocjenu.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redoviti dolazak i sudjelovanje u nastavi, izrada portfolija

 

 

Obavezna literatura:

  1. Burn, A., & Parker, D. (2003). Analysing media texts. London-New York: Continuum
  2. Macdonald, M. (2003). Exploring media discourse. London: Arnold.
  3. Matheson, D.(2005). Media Discourses: Analysing Media Texts. Open University Press. Maidenhead.
  4. O’Sullivan, T., Jewkes,Y. (2009). The Media Studies Reader. London-New York-Sydney-Auckland. Arnold.

Dopunska literatura:

  1. Bell, A. (1991). The language of news media. Oxford: Oxford University Press.
  2. O’Keefe, A. (2006).Investigating Media Discourse.London-New York.Routledge.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

Ostale informacije: