Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer) | 1.g. |
zimski |
obavezan |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Njari, Denis | 0 |
0 |
0 |
|
Filipović, Sergej | 30 |
0 |
30 |
Cilj je kolegija upoznati studente s temeljnim metodičkim znanjima u svezi s nastavom
povijesti te pružiti teorijske spoznaje potrebne za kvalitetno pripremanje, izvođenje i
vrednovanje nastave povijesti.
Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:
- imenovati temeljne pojmove metodike nastave povijesti
- uočiti veze između metodike, didaktike i psihologije odgoja i obrazovanja
- interpretirati problem prijenosa znanja o povijesti u osnovnim i srednjim školama
- identificirati posebnosti nastave povijesti
- prosuditi koje nastavne metode i oblike koristiti u određenoj situaciji u nastavi
povijesti
- analizirati suvremenu nastavu povijesti
- argumentirati važnost nastave povijesti u osnovnim i srednjim školama
- promicati temeljne demokratske postavke multikulturalizma i tolerancije.
Tijekom izvođenja kolegija naglasak je stavljen na dva zasebna elementa: tradicionalnu nastavu povijesti s pripadajućim metodičkim aparatom te na modernije i inovativnije metodičke pristupe. Primjena najučestalijih pomagala u nastavi, kao što je npr. udžbenik, zidna karta, slikovni materijal i sl., proširuje se opisom uporabe novih i suvremenih pomagala u nastavi. Inovativni pristup "povijesno osjetljivim" temama, širim i užim povijesnim temama. Razvijaju se vještine prilagodljivosti suvremenim trendovima u nastavi, kroz analizu domaćih i svjetskih novih trendova izvođenja nastave. Definiraju se pristupi u analizi povijesnih izvora u nastavi, kao i vrednovanje i primjena suvremene tehnologije u obrazovnom procesu. Upoznavanje s temeljnim pojmovima nastavnog sata, pedagoškom dokumentacijom i obvezama nastavnika-razrednika. Predavanja, koja su zamišljena kao stalna interakcija student-nastavnik, obuhvatiti će sve suvremene trendove, ali i probleme vezane uz školstvo, s naglaskom na studentova razmišljanja, prijedloge. Kroz seminarske teme studenti će otvarati nova pitanja i davati vlastite prijedloge moderniziranja nastave povijesti. Na posljetku, stalno će pratit novi trendovi i promjene u školskom sustavu, uz uvažavanje studentskih razmišljanja.
predavanja, seminari i radionice, konzultacije, ostalo
2.1. Nastavna metoda | 2.2. Aktivnost studenta | 2.3. Ishod učenja | 2.4 Metoda procjene | ||
predavanje |
slušanje izlaganja, analiza, rasprava |
iimenovati temeljne pojmove metodike nastave povijesti |
pismeni ispit, usmeni ispit, aktivnost na nastavi |
||
predavanje |
slušanje izlaganja, analiza, rasprava |
uočiti veze između metodike, didaktike i psihologije odgoja i obrazovanja |
pismeni ispit, usmeni ispit, aktivnost na nastavi |
||
predavanje | slušanje izlaganja, analiza, rasprava |
interpretirati problem prijenosa znanja o povijesti u osnovnim i srednjim školama |
pismeni ispit, usmeni ispit, aktivnost na nastavi |
||
predavanje | slušanje izlaganja, analiza, rasprava | identificirati posebnosti nastave povijesti |
pismeni ispit, usmeni ispit, aktivnost na nastavi |
||
seminarsko izlaganje |
izrada seminarskog rada, analiza primjera, rasprava |
prosuditi koje nastavne metode i oblike koristiti u određenoj situaciji u nastavi povijesti |
seminarski rad | ||
seminarsko izlaganje | izrada seminarskog rada, analiza primjera, rasprava |
analizirati suvremenu nastavu povijesti |
seminarski rad | pravilno se služiti pedagoškom dokumentacijom | seminarski rad |
seminarsko izlaganje | izrada seminarskog rada, analiza primjera, rasprava |
promicati temeljne demokratske postavke multikulturalizma i tolerancije |
seminarski rad |
Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Aktivnost u nastavi | 1,25 | 0% |
Kontinuirana provjera znanja | 2,75 | 0% |
Pismeni ispit | 2,75 | 50% |
Pohađanje nastave | 1,5 | 0% |
Seminarski rad | 0,5 | 0% |
Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema
detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno
dostupni. Završni je ispit ocjena iz pismenog ispita. Pismeni ispit može se položiti i kroz dva
kolokvija. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno
propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.
Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom
ocjenjivanja:
aktivnost u nastavni 25 %
seminarski rad 25 %
kolokviji / pismeni ispit 50 %
Prate se rezultati ispita i napisanih seminarskih radova za svaku generacijsku skupinu uz respektiranje mišljenja studenata o obimu i realizaciji programa, načinima realizacije te mogućnostima studenata da utječu na realizaciju. Provođenje anonimne ankete sa studentima po završetku kolegija, analiza uspješnosti studenata.