Metodika nastave povijesti I

 

Naziv kolegija:
Metodika nastave povijesti I
Šifra ISVU:
161678
Šifra MOZVAG:
D104
ECTS:
6
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Božić Bogović, Dubravka
30
0
0
Filipović, Sergej
0
0
15
Njari, Denis
0
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je predmeta Metodika nastave povijesti je poučiti studente na teorijskoj i praktičnoj razini osnovama kvalitetnog rada u školi, tj. kvalitetnom pripremanju i izvođenju osnovnoškolskog i srednjoškolskog nastavnog sata. Upoznati ih s pedagoškom dokumentacijom u školama, obvezama nasatvnika u školama i zakonima vezanim uz školstvo. Ukazati na na načine vrednovanja i ocjenjivanja učeničkih postignuća, te upoznavanje s temeljnim pojmovima pripreme nastavnog sata.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • identificirati temeljne pojmove metodike nastave povijesti i osnovne probleme i poteškoće u prijenosu znanja o povijesti u osnovnoj i srednjoj školi
  • objasniti temeljne pojmove metodike i didaktike
  • osmisliti nastavni sat
  • povezati izvedbeni program s općim planom i programom
  • analizirati nastavni plan i program i zakone kojima se uređuje osnovnoškolski i srednjoškolski sustav
  • pravilno se služiti pedagoškom dokumentacijom

Sadržaj predmeta:

Tijekom izvođenja kolegija naglasak je stavljen na dva zasebna elementa: tradicionalnu nastavu povijesti s pripadajućim metodičkim aparatom te na modernije i inovativnije metodičke pristupe. Primjena najučestalijih pomagala u nastavi, kao što je npr. udžbenik, zidna karta, slikovni materijal i sl., proširuje se opisom uporabe novih i suvremenih pomagala u nastavi. Inovativni pristup "povijesno osjetljivim" temama, širim i užim povijesnim temama. Razvijaju se vještine prilagodljivosti suvremenim trendovima u nastavi, kroz analizu domaćih i svjetskih novih trendova izvođenja nastave. Definiraju se pristupi u analizi povijesnih izvora u nastavi, kao i vrednovanje i primjena suvremene tehnologije u obrazovnom procesu. Upoznavanje s temeljnim pojmovima nastavnog sata, pedagoškom dokumentacijom i obvezama nastavnika-razrednika. Predavanja, koja su zamišljena kao stalna interakcija student-nastavnik, obuhvatiti će sve suvremene trendove, ali i probleme vezane uz školstvo, s naglaskom na studentova razmišljanja, prijedloge. Kroz seminarske teme studenti će otvarati nova pitanja i davati vlastite prijedloge moderniziranja nastave povijesti. Na posljetku, stalno će pratit novi trendovi i promjene u školskom sustavu, uz uvažavanje studentskih razmišljanja.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna metoda 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
predavanje
 
slušanje izlaganja, analiza, rasprava
 
identificirati temeljne pojmove metodike nastave povijesti i osnovne probleme i poteškoće u prijenosu znanja o povijesti u osnovnoj i srednjoj školi; pismeni ispit, usmeni ispit
 
predavanje, zadatak čitanja
 
analiza literature, rasprava, vrednovanje objasniti temeljne pojmove metodike i didaktike; aktivnost na nastavi, pismeni i usmeni ispit
samostalan rad usmeno izražavanje, pisanje seminarskog rada, primjena naučenog osmisliti nastavni sat
 
seminarski rad
predavanje, zadatak čitanja slušanje izlaganja, rasprava, studentsko izlaganje povezati izvedbeni program s općim planom i programom; aktivnost na nastavi, usmeni ispit
predavanje, zadatak čitanja i analiza primjera slušanje, rasprava, čtanje literature, pisanje
 
analizirati nastavni plan i program i zakone kojima se uređuje osnovnoškolski i srednjoškolski sustav; aktivnost na nastavi, esej, pismeni ispit
seminarsko izlaganje, rasprava izrada seminarskog rada, analiza primjera pravilno se služiti pedagoškom dokumentacijom seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,9 0%
Kontinuirana provjera znanja 1 0%
Pismeni ispit 1,5 0%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,5 0%
Usmeni ispit 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit je usmeni ispit, a na pismeni ispit student izlazi ukoliko ne položi pismeni dio ispita putem kolokvija. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja:

aktivnost u nastavni 15%

seminarski rad 15%

samostalni zadaci 20%

kolokvij/pismeni ispit 30%

usmeni ispit 20%

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. M. Marinović, Nastava povijesti usmjerena prema ishodima učenja-Metodički priručnik za nastavnike povijesti, Zagreb, 2014.
  2. M. Vrbetić, Nastava povijesti u teoriji i praksi, Zagreb, 1968.
  3. I. Rendić-Miočević, Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb, 1989.
  4. I. Rendić-Miočević, Učenik – istražitelj prošlosti: novi smjerovi u nastavi povijesti, drugo, izmijenjeno izdanje, Zagreb, 2005.
  5. R. Stradling, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike, Zagreb, 2006.
  6. D. Trškan, Provjera i ocjenjivanje znanja u nastavi povijesti, Zagreb, 2005.
  7. Metodički priručnici za nastavnike za osnovne i srednje škole
  8. Nastavni planovi i programi iz povijesti za osnovnu i srednju školu
  9. Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi
  10. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Dopunska literatura:

  1. Časopisi: Povijest u nastavi, Život i škola, Metodički ogledi, Metodički obzori
  2. M. Matijević – D. Radovanović, Nastava usmjerena na učenika, Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja)
  3. R. Stradling, Nastava povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Prate se rezultati ispita i napisanih seminarskih radova za svaku generacijsku skupinu uz respektiranje mišljenja studenata o obimu i realizaciji programa, načinima realizacije te mogućnostima studenata da utječu na realizaciju. Provođenje anonimne ankete sa studentima po završetku kolegija, analiza uspješnosti studenata.

Ostale informacije: