Metodika nastave povijesti I

Cilj je predmeta Metodika nastave povijesti je poučiti studente na teorijskoj i praktičnoj razini osnovama kvalitetnog rada u školi, tj. kvalitetnom pripremanju i izvođenju osnovnoškolskog i srednjoškolskog nastavnog sata. Upoznati ih s pedagoškom dokumentacijom u školama, obvezama nasatvnika u školama i zakonima vezanim uz školstvo. Ukazati na na načine vrednovanja i ocjenjivanja učeničkih postignuća, te upoznavanje s temeljnim pojmovima pripreme nastavnog sata.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• identificirati temeljne pojmove metodike nastave povijesti i osnovne probleme i poteškoće u prijenosu znanja o povijesti u osnovnoj i srednjoj školi
• objasniti temeljne pojmove metodike i didaktike
• osmisliti nastavni sat
• povezati izvedbeni program s općim planom i programom
• analizirati nastavni plan i program i zakone kojima se uređuje osnovnoškolski i srednjoškolski sustav
• pravilno se služiti pedagoškom dokumentacijom

Tijekom izvođenja kolegija naglasak je stavljen na dva zasebna elementa: tradicionalnu nastavu povijesti s pripadajućim metodičkim aparatom te na modernije i inovativnije metodičke pristupe. Primjena najučestalijih pomagala u nastavi, kao što je npr. udžbenik, zidna karta, slikovni materijal i sl., proširuje se opisom uporabe novih i suvremenih pomagala u nastavi. Inovativni pristup "povijesno osjetljivim" temama, širim i užim povijesnim temama. Razvijaju se vještine prilagodljivosti suvremenim trendovima u nastavi, kroz analizu domaćih i svjetskih novih trendova izvođenja nastave. Definiraju se pristupi u analizi povijesnih izvora u nastavi, kao i vrednovanje i primjena suvremene tehnologije u obrazovnom procesu. Upoznavanje s temeljnim pojmovima nastavnog sata, pedagoškom dokumentacijom i obvezama nastavnika-razrednika. Predavanja, koja su zamišljena kao stalna interakcija student-nastavnik, obuhvatiti će sve suvremene trendove, ali i probleme vezane uz školstvo, s naglaskom na studentova razmišljanja, prijedloge. Kroz seminarske teme studenti će otvarati nova pitanja i davati vlastite prijedloge moderniziranja nastave povijesti. Na posljetku, stalno će pratit novi trendovi i promjene u školskom sustavu, uz uvažavanje studentskih razmišljanja.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit je usmeni ispit, a na pismeni ispit student izlazi ukoliko ne položi pismeni dio ispita putem kolokvija. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja:

aktivnost u nastavni 15%

seminarski rad 15%

samostalni zadaci 20%

kolokvij/pismeni ispit 30%

usmeni ispit 20%

1. M. Marinović, Nastava povijesti usmjerena prema ishodima učenja-Metodički priručnik za nastavnike povijesti, Zagreb, 2014.
2. M. Vrbetić, Nastava povijesti u teoriji i praksi, Zagreb, 1968.
3. I. Rendić-Miočević, Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb, 1989.
4. I. Rendić-Miočević, Učenik – istražitelj prošlosti: novi smjerovi u nastavi povijesti, drugo, izmijenjeno izdanje, Zagreb, 2005.
5. R. Stradling, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike, Zagreb, 2006.
6. D. Trškan, Provjera i ocjenjivanje znanja u nastavi povijesti, Zagreb, 2005.
7. Metodički priručnici za nastavnike za osnovne i srednje škole
8. Nastavni planovi i programi iz povijesti za osnovnu i srednju školu
9. Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi
10. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

1. Časopisi: Povijest u nastavi, Život i škola, Metodički ogledi, Metodički obzori
2. M. Matijević – D. Radovanović, Nastava usmjerena na učenika, Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja)
3. R. Stradling, Nastava povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003.

Prate se rezultati ispita i napisanih seminarskih radova za svaku generacijsku skupinu uz respektiranje mišljenja studenata o obimu i realizaciji programa, načinima realizacije te mogućnostima studenata da utječu na realizaciju. Provođenje anonimne ankete sa studentima po završetku kolegija, analiza uspješnosti studenata.