Metodika nastave povijesti I

Cilj je kolegija upoznati studente s temeljnim metodičkim znanjima u svezi s nastavom
povijesti te pružiti teorijske spoznaje potrebne za kvalitetno pripremanje, izvođenje i
vrednovanje nastave povijesti.

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:
- imenovati temeljne pojmove metodike nastave povijesti
- uočiti veze između metodike, didaktike i psihologije odgoja i obrazovanja
- interpretirati problem prijenosa znanja o povijesti u osnovnim i srednjim školama
- identificirati posebnosti nastave povijesti
- prosuditi koje nastavne metode i oblike koristiti u određenoj situaciji u nastavi
povijesti
- analizirati suvremenu nastavu povijesti
- argumentirati važnost nastave povijesti u osnovnim i srednjim školama
- promicati temeljne demokratske postavke multikulturalizma i tolerancije.

Tijekom izvođenja kolegija naglasak je stavljen na dva zasebna elementa: tradicionalnu nastavu povijesti s pripadajućim metodičkim aparatom te na modernije i inovativnije metodičke pristupe. Primjena najučestalijih pomagala u nastavi, kao što je npr. udžbenik, zidna karta, slikovni materijal i sl., proširuje se opisom uporabe novih i suvremenih pomagala u nastavi. Inovativni pristup "povijesno osjetljivim" temama, širim i užim povijesnim temama. Razvijaju se vještine prilagodljivosti suvremenim trendovima u nastavi, kroz analizu domaćih i svjetskih novih trendova izvođenja nastave. Definiraju se pristupi u analizi povijesnih izvora u nastavi, kao i vrednovanje i primjena suvremene tehnologije u obrazovnom procesu. Upoznavanje s temeljnim pojmovima nastavnog sata, pedagoškom dokumentacijom i obvezama nastavnika-razrednika. Predavanja, koja su zamišljena kao stalna interakcija student-nastavnik, obuhvatiti će sve suvremene trendove, ali i probleme vezane uz školstvo, s naglaskom na studentova razmišljanja, prijedloge. Kroz seminarske teme studenti će otvarati nova pitanja i davati vlastite prijedloge moderniziranja nastave povijesti. Na posljetku, stalno će pratit novi trendovi i promjene u školskom sustavu, uz uvažavanje studentskih razmišljanja.

predavanja, seminari i radionice, konzultacije, ostalo

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema
detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno
dostupni. Završni je ispit ocjena iz pismenog ispita. Pismeni ispit može se položiti i kroz dva
kolokvija. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno
propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.
Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom
ocjenjivanja:
aktivnost u nastavni 25 %
seminarski rad 25 %
kolokviji / pismeni ispit 50 %

1. S. Koren, Čemu nas uči povijest?, Zagreb, 2014.
   C. Kyriacou, Temeljna nastavna umijeća, Zagreb, 1995.
   M. Marinović, Nastava povijesti usmjerena prema ishodima učenja, Zagreb, 2014.
   V. Poljak, Didaktika, Zagreb, 1988.
   I. Rendić Miočević, Učenik – istražitelj prošlosti, Zagreb, 2005.
   R. Stradling, Multiperspektivnost u nastavi povijesti, Zagreb, 2006.
   R. Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003.
   D. Trškan, Provjera znanja i ocjenjivanje u nastavi povijesti, Zagreb, 2005.
   M. Vrbetić, Nastava povijesti u teoriji i praksi, Zagreb, 1968.
   Kurikulum nastavnog kolegija Povijest za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, 2019

1. S. Koren, Politika povijesti u Jugoslaviji (1945-1960), Zagreb, 2012.
   M. Matijević, D. Radovanović, Nastava usmjerena na učenika, Zagreb, 2011.
   J. Milat, Osnove metodologije istraživanja, Zagreb 2005.
   S. Petrungaro, Pisati povijest iznova – Hrvatski udžbenici povijesti 1918.-2004. godine,
   Zagreb, 2009.
   R. Tudor, Poučavanje ženske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2005.
   Metodički priručnici za nastavnike osnovnih i srednjih škola
   Udžbenici povijesti za osnovne i srednje škole

Prate se rezultati ispita i napisanih seminarskih radova za svaku generacijsku skupinu uz respektiranje mišljenja studenata o obimu i realizaciji programa, načinima realizacije te mogućnostima studenata da utječu na realizaciju. Provođenje anonimne ankete sa studentima po završetku kolegija, analiza uspješnosti studenata.