Srednjovjekovno razdoblje svjetske povijesti

 

Naziv kolegija:
Srednjovjekovno razdoblje svjetske povijesti
Šifra ISVU:
161003
Šifra MOZVAG:
P203
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Njari, Denis
30
0
0
Jelaš, Danijel
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Studentima pružiti temeljna znanja političke,društvene, vjerske i gospodarske povijesti srednjeg vijeka od seobe naroda do velikih zemljopisnih otkrića, protumačiti uzročno-posljedične veze među pojedinim povijesnim procesima i pojavama tijekom srednjeg vijeka, identificirati pojedine povijesne probleme i otvorena pitanja karakteristična za svjetsku povijest srednjeg vijeka, analizirati izvore i literaturu koja se odnosi na svjetsku povijest srednjeg vijeka.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • izložiti usvojene temeljne postavke periodizacije povijesnog vremena i značenje pojma "srednjovjekovni svijet"
  • izložiti temeljna znanja i spoznaje o složenim povijesnim procesima od velike seobe naroda u Aziji i Europi do funkcioniranja srednjovjekovnih država krajem kasnog srednjeg vijeka
  • objasniti politička, društvena, vjerska i gospodarska obilježja promatranog razdoblja
  • razjasniti pojedine povijesne probleme i otvorena pitanja karakteristična za svjetsku povijest srednjeg vijeka
  • usporediti pojedine povijesne pojave, procese i obilježja specifična za srednjovjekovno razdoblje svjetske povijesti
  • vrednovati najvažnije povijesne izvore i literaturu koja se odnosi na svjetsku povijest srednjeg vijeka

Sadržaj predmeta:

Propadanje rimskog svijeta na Zapadu. Europa u doba velike seobe naroda. Barbarska kraljevstva na Zapadu. Franačka država. Civilizacije Istoka - Bizant i Arapi. Vikinzi i sjeverne države Europe. Srednja i Zapadna Europa nakon raspada Karolinškog carstva. Bitne odrednice srednjovjekovne povijesti država - Francuska, Italija, Njemačka, Engleska, Rusija, Češka, Poljska. Skandinavija. Pirinejski poluotok. Prevlast Crkve na Zapadu. Carstvo i papinstvo od 11.-13. stoljeća. Crkva i hereze od 11.-14. stoljeća. Kultura: likovna umjetnost, književnost i znanost. Pismenost i viteštvo. Srednjovjekovne društvene strukture.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna metoda 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
Predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava izložiti usvojene temeljne postavke periodizacije povijesnog vremena i značenje pojma "srednjovjekovni svijet" aktivnost studenta u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava sustavno opažanje, slušanje izlaganja, analiza literature izložiti temeljna znanja i spoznaje o složenim povijesnim procesima od velike seobe naroda u Aziji i Europi do funkcioniranja srednjovjekovnih država krajem kasnog srednjeg vijeka aktivnost studenta u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje sustavno opažanje, slušanje izlaganja, rasprava, analiza literature objasniti politička, društvena, vjerska i gospodarska obilježja promatranog razdoblja aktivnost studenta u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje sustavno opažanje, slušanje izlaganja, analiza literature razjasniti pojedine povijesne probleme i otvorena pitanja karakteristična za svjetsku povijest srednjeg vijeka pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje sustavno opažanje,  slušanje izlaganja, analiza literature usporediti pojedine povijesne pojave, procese i obilježja specifična za srednjovjekovno razdoblje svjetske povijesti aktivnost studenta u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad
Predavanje slušanje izlaganja, analiza literature vrednovati najvažnije povijesne izvore i literaturu koja se odnosi na svjetsku povijest srednjeg vijeka pismeni ispit, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 10%
Pismeni ispit 0,9 60%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,5 20%
Usmeni ispit 1,25 10%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir aktivnost na nastavi (priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje), rezultati pismenog ispita i/ili kolokvija i ocjena iz seminarskog rada i izlaganja

Primjer izračunavanja ocjene:

Izračunava se aritmetička sredina na temelju svih dobivenih ocjena tijekom semestra, uključujući pismeni ispit i/ili kolokvije.

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati.

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.

Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elementa praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). Ukoliko su studenti iz jednog ili više pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ocijenjeni negativnom ocjenom, polažu pismeni i usmeni ispit u redovitim ispitnim rokovima.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Ivo Goldstein, Borislav Grgin. (2006). Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku. Novi Liber
  2. Skupina autora. (2007). Povijest 5, 6, 7. Europapress holding, Zagreb Odabrana poglavlja

Dopunska literatura:

  1. Skupina autora. (1977). Velika ilustrirana povijest svijeta, svesci 7, 8, 9, 10, 11. Otokar Keršovani, rijeka              
  2. Miroslav Brandt. (1980). Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka. Sveučilišna Naklada Liber                      
  3. Skupina autora. (2007). Povijest 5, 6, 7. Europapress holding, Zagreb
  4. Henri Pirenne. (2005). Povijest Europe od seobe naroda do XVI. stoljeća. Split              
  5. Udalcov, Kosminskij, Vainštein. (1969). Istorija srednjeg veka. Beograd
  6. Miroslav Brandt. (1981). Povijest Rusije u srednjem vijeku. Zagreb       
  7. John Maddox Roberts. (2002). Povijest Europe. AGM                   
  8. Skupina autora. (1972). Historija čovječanstva, Velike civilizacije srednjeg vijeka, I-III.. Naprijed, Zagreb                       
  9. Skupina autora. (2005). Najveće kulture svijeta, svesci 2, 4, 6, 7, 8. Extrade                    
  10. Jean-Francois Noel. (1998). Sveto Rimsko Carstvo. Barbat                 
  11. Jean Carpentier, Francois Lebrun. (1999). Povijest Francuske. Barbat                
  12. Skupina autora. (2005). Povijest svijeta. Marjan tisak                    
  13. A. L. Morton. (1955). Istorija Engleske. Veselin Masleša, Sarajevo
  14. Giuliano Procacci. (1996). Povijest Talijana. Barbat

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Prate se rezultati ispita i napisanih seminarskih radova za svaku generacijsku skupinu uz respektiranje mišljenja studenata o obimu i realizaciji programa, načinima realizacije te mogućnostima studenata da utječu na realizaciju. Provođenje anonimne ankete sa studentima po završetku kolegija, analiza uspješnosti studenata.

Ostale informacije: