Srednjovjekovno razdoblje svjetske povijesti

Studentima pružiti temeljna znanja političke,društvene, vjerske i gospodarske povijesti srednjeg vijeka od seobe naroda do velikih zemljopisnih otkrića, protumačiti uzročno-posljedične veze među pojedinim povijesnim procesima i pojavama tijekom srednjeg vijeka, identificirati pojedine povijesne probleme i otvorena pitanja karakteristična za svjetsku povijest srednjeg vijeka, analizirati izvore i literaturu koja se odnosi na svjetsku povijest srednjeg vijeka.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• izložiti usvojene temeljne postavke periodizacije povijesnog vremena i značenje pojma "srednjovjekovni svijet"
• izložiti temeljna znanja i spoznaje o složenim povijesnim procesima od velike seobe naroda u Aziji i Europi do funkcioniranja srednjovjekovnih država krajem kasnog srednjeg vijeka
• objasniti politička, društvena, vjerska i gospodarska obilježja promatranog razdoblja
• razjasniti pojedine povijesne probleme i otvorena pitanja karakteristična za svjetsku povijest srednjeg vijeka
• usporediti pojedine povijesne pojave, procese i obilježja specifična za srednjovjekovno razdoblje svjetske povijesti
• vrednovati najvažnije povijesne izvore i literaturu koja se odnosi na svjetsku povijest srednjeg vijeka

• 1. Uvodni sat. Upoznavanje studenata s izvorima i literaturom o srednjem vijeku, kao i s ispitnom literaturom, kriterijima vrednovanja i ocjenjivanja. Predstavljanje plana rada.
• 2. Što je srednji vijek? Kronološko razgraničenje, društvene karakteristike srednjovjekovnih društava. Teritorijalni okvir.
• 3. Raspad Rimskog Carstva na Zapadu. Franačka. Bizant – pitanje kontinuiteta na Istoku.
• 4. Seoba naroda. Feudalno društvo. Etnogeneza.
• 5. Engleska i britansko otočje u srednjem vijeku.
• 6. Vikinzi (Normani, Varjazi).
• 7. Francuska u razvijenom i kasnom srednjem vijeku.
• 8. Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti.
• 9. Pirinejski poluotok u srednjem vijeku. Španjolska, Portugal, Mauri.

            10. Apeninski poluotok u srednjem vijeku. Venecija, Genova.

• 11. Papinska država u srednjem vijeku. Katolička Crkva u srednjem vijeku.
• 12. Organizacija ranosrednjovjekovnog mađarskog kraljevstva.
• 13. Društvene strukture u srednjem vijeku
• 14. Slaveni u srednjem vijeku (Rusi, Poljaci, Česi).
• 15. Prvi kolokvij. 20.4.2020.
• 16. Arapi i Bliski Istok.
• 17. Križarski ratovi.
• 18. Afrika u srednjem vijeku. Gana, Mali i Songhai.
• 19. Pretkolumbovske civilizacije u Americi. Inke i Maje.
• 20. Asteci, Olmeci i Tolteci.
• 21. Srednjovjekovni Japan.
• 22. Perzija i Indija u srednjem vijeku.
• 23. Mongolsko Carstvo.
• 24. Kineski srednji vijek.
• 25. Ratovanje u srednjem vijeku.
• 26. Primjeri srednjovjekovne sakralne i profane arhitekture u svijetu.
• 27. Drugi kolokvij 25.5.2020.
• 28. Srednjovjekovna književnost.
• 29. Svakodnevica u srednjem vijeku.
• 30. Zaključna rasprava

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

Izrada seminarskog rada i položen pismeni ispit preduvjet su za izlazak usmeni dio ispita. Pismeni se dio ispita može položiti i tijekom nastave, putem dvaju kolokvija.

Student treba položiti dva kolokvija i napisati seminarski rad kako bi mogao pristupiti usmenom ispitu. Iz kolokvija i pismenoga ispita se ne dobiva brojčana ocjena. Na konačnu ocjenu utječu sljedeći elementi: ocjena iz seminarskoga rada, aktivnost na nastavi i usmeni ispit.

Studenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati.

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.

Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elementa praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). Ukoliko su studenti iz jednog ili više pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ocijenjeni negativnom ocjenom, polažu pismeni i usmeni ispit u redovitim ispitnim rokovima.

1. Ivo Goldstein, Borislav Grgin. (2006). Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku. Novi Liber
2. Skupina autora. (2007). Povijest 5, 6, 7. Europapress holding, Zagreb Odabrana poglavlja

1. Skupina autora. (1977). Velika ilustrirana povijest svijeta, svesci 7, 8, 9, 10, 11. Otokar Keršovani, rijeka              
2. Miroslav Brandt. (1980). Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka. Sveučilišna Naklada Liber                      
3. Skupina autora. (2007). Povijest 5, 6, 7. Europapress holding, Zagreb
4. Henri Pirenne. (2005). Povijest Europe od seobe naroda do XVI. stoljeća. Split              
5. Udalcov, Kosminskij, Vainštein. (1969). Istorija srednjeg veka. Beograd
6. Miroslav Brandt. (1981). Povijest Rusije u srednjem vijeku. Zagreb       
7. John Maddox Roberts. (2002). Povijest Europe. AGM                   
8. Skupina autora. (1972). Historija čovječanstva, Velike civilizacije srednjeg vijeka, I-III.. Naprijed, Zagreb                       
9. Skupina autora. (2005). Najveće kulture svijeta, svesci 2, 4, 6, 7, 8. Extrade                    
10. Jean-Francois Noel. (1998). Sveto Rimsko Carstvo. Barbat                 
11. Jean Carpentier, Francois Lebrun. (1999). Povijest Francuske. Barbat                
12. Skupina autora. (2005). Povijest svijeta. Marjan tisak                    
13. A. L. Morton. (1955). Istorija Engleske. Veselin Masleša, Sarajevo
14. Giuliano Procacci. (1996). Povijest Talijana. Barbat

Prate se rezultati ispita i napisanih seminarskih radova za svaku generacijsku skupinu uz respektiranje mišljenja studenata o obimu i realizaciji programa, načinima realizacije te mogućnostima studenata da utječu na realizaciju. Provođenje anonimne ankete sa studentima po završetku kolegija, analiza uspješnosti studenata.

Dostupne na web stranici Odsjeka za povijest.