Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 2.g. |
zimski |
obavezan |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Buljan, Gabrijela | 30 |
15 |
0 |
Ciljevi ovoga kolegija obuhvaćaju upoznavanje sa strukturom različitih vrsta fraza u engleskom jeziku te temeljito razumijevanje načela i uzoraka po kojima se jednostavne jezične jedinice poput vrsta riječi (analiziranih u prethodna dva semestra studija) grupiraju u fraze kao složenije sintaktičke jedinice. Osim toga, cilj je dodatno razraditi specifičan metajezik i uvježbati metode lingvističke argumentacije koje studentima omogućavaju na artikuliran način objasniti ovjerenost/neovjerenost određenih fraznih struktura, opisati i razumjeti kompleksnost pojedinih fraza, i posebice prepoznati slučajeve sintaktičko-semantičke dvosmislenosti na razini frazne strukture. Tako se ne samo razvijaju vještine kritičkog mišljenja i sintaktičke argumentacije nego indirektno i pridonosi dodatnom razvoju jezične kompetencije studenata u onim segmentima koji mogu ostati zanemareni u nedovoljno temeljitom pristupu učenju/poučavanju stranog jezika. Cilj je vježbi uvježbavanje analize i izgradnje različitih vrsta fraza u engleskom jeziku.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:
Sintaksa fraze u engleskom jeziku nadovezuje se na morfosintaktičke kolegije iz prva dva semestra studija – Morfosintaksu i semantiku glagolskih izraza u engleskom jeziku i Pregled morfosintakse vrsta riječi u engleskom jeziku. Budući da vrste riječi kao kategorije ne funkcioniraju samostalno na razini rečenice, već funkcioniraju u sklopu sintaktičkih fraza (čak i kada su te fraze jednostavne i sastoje se samo od svoje sintaktičke glave), nužno je analizirati načine na koje se različite vrste riječi grupiraju u kompleksnije jedinice: imenice u imenske fraze, glagoli u glagolske fraze, pridjevi u pridjevne fraze i prilozi u priložne fraze.
Ovaj je kolegij stoga zamišljen kao pregled unutarnje strukture različitih vrsta fraza u engleskom jeziku. Prvi tjedni predavanja i vježbi posvećeni su osnovnim sintaktičkim testovima i tehnikama koje omogućuju prepoznavanje pojedinih fraza u sintaktičkim nizovima – kao što su testovi pomicanja i supstitucije, kao i uočavanje slučajeva u kojima pojedine kompleksne fraze u sebi sadrže daljnje fraze kao svoje sastavne dijelove. Također se radi na prepoznavanju granica između susjednih fraza te slučajeva dvosmislenosti koji su u sprezi s različitim mogućnostima sintaktičke segmentacije sintagmatskog materijala. Nakon toga slijedi detaljna analiza unutarnje strukture različitih fraza, kao i pregled jedinica koje mogu funkcionirati kao njihove sastavnice. Tijekom vježbi studenti uvježbavaju analizu i izgradnju različitih fraza, primjenjujući znanja stečena na predavanjima.
predavanja, vježbe
NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA | METODA PROCJENE |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave
pismeno
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Aktivnost u nastavi | 0,5 | 0% |
Kontinuirana provjera znanja | 1,4 | 100% |
Pohađanje nastave | 1,1 | 0% |
Konačna se ocjena formira na temelju ukupnog broja ostvarenih bodova na pisanim kolokvijima (2 obavezna kolokvija koji ukupno nose 200 bodova.
Bodovna skala izgleda ovako:
140-152 bodova = dovoljan (2)
153-170 bodova = dobar (3)
171-184 bodova = vrlo dobar (4)
185-200 bodova = izvrstan (5)
Primjer izračunavanja ocjene:
Kolokvij 1: 86 bodova
Kolokvij 2: 97 bodova
Konačna ocjena: 183 = vrlo dobar (4)
Redoviti dolazak i sudjelovanje u nastavi, polaganje kolokvija.
Ukoliko student ne ostvari prolaz putem kolokvija, pristupa završnom pismenom ispitu. Tada konačna ocjena odgovara prosjeku ocjene iz kolokvija i ocjene na završnom ispitu. Npr. uz ocjenu iz kolokvija 1 i ocjenu iz završnog ispita 4, konačna ocjena jest (1+4) : 2 = 2.5, tj. 3
Odabrana poglavlja iz: