| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 2.g. |
zimski |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Buljan, Gabrijela | 30 |
15 |
0 |
Ciljevi ovoga kolegija obuhvaćaju upoznavanje sa strukturom različitih vrsta fraza u engleskom jeziku te temeljito razumijevanje načela i uzoraka po kojima se jednostavne jezične jedinice poput vrsta riječi (analiziranih u prethodna dva semestra studija) grupiraju u fraze kao složenije sintaktičke jedinice. Osim toga, cilj je dodatno razraditi specifičan metajezik i uvježbati metode lingvističke argumentacije koje studentima omogućavaju na artikuliran način objasniti ovjerenost/neovjerenost određenih fraznih struktura, opisati i razumjeti kompleksnost pojedinih fraza, i posebice prepoznati slučajeve sintaktičko-semantičke dvosmislenosti na razini frazne strukture. Tako se ne samo razvijaju vještine kritičkog mišljenja i sintaktičke argumentacije nego indirektno i pridonosi dodatnom razvoju jezične kompetencije studenata u onim segmentima koji mogu ostati zanemareni u nedovoljno temeljitom pristupu učenju/poučavanju stranog jezika. Cilj je vježbi uvježbavanje analize i izgradnje različitih vrsta fraza u engleskom jeziku.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:
Sintaksa fraze u engleskom jeziku nadovezuje se na morfosintaktičke kolegije iz prva dva semestra studija – Morfosintaksu i semantiku glagolskih izraza u engleskom jeziku i Pregled morfosintakse vrsta riječi u engleskom jeziku. Budući da vrste riječi kao kategorije ne funkcioniraju samostalno na razini rečenice, već funkcioniraju u sklopu sintaktičkih fraza (čak i kada su te fraze jednostavne i sastoje se samo od svoje sintaktičke glave), nužno je analizirati načine na koje se različite vrste riječi grupiraju u kompleksnije jedinice: imenice u imenske fraze, glagoli u glagolske fraze, pridjevi u pridjevne fraze i prilozi u priložne fraze.
Ovaj je kolegij stoga zamišljen kao pregled unutarnje strukture različitih vrsta fraza u engleskom jeziku. Prvi tjedni predavanja i vježbi posvećeni su osnovnim sintaktičkim testovima i tehnikama koje omogućuju prepoznavanje pojedinih fraza u sintaktičkim nizovima – kao što su testovi pomicanja i supstitucije, kao i uočavanje slučajeva u kojima pojedine kompleksne fraze u sebi sadrže daljnje fraze kao svoje sastavne dijelove. Također se radi na prepoznavanju granica između susjednih fraza te slučajeva dvosmislenosti koji su u sprezi s različitim mogućnostima sintaktičke segmentacije sintagmatskog materijala. Nakon toga slijedi detaljna analiza unutarnje strukture različitih fraza, kao i pregled jedinica koje mogu funkcionirati kao njihove sastavnice. Tijekom vježbi studenti uvježbavaju analizu i izgradnju različitih fraza, primjenjujući znanja stečena na predavanjima.
predavanja, vježbe
| NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA | METODA PROCJENE |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave
pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0,5 | 0% |
| Kontinuirana provjera znanja | 1,4 | 100% |
| Pohađanje nastave | 1,1 | 0% |
Konačna se ocjena temelji na zbroju bodova ostvarenih na 2 pismena testa tijekom semestra (uz mogućnost ostvarivanja dodatnih 10 bodova na neobaveznim tjednim kvizovima). U slučaju da se tijekom semestra ne ostvari dovoljan broj bodova za prolaz, student izlazi na završni ispit, u kom se slučaju ocjena definira na temelju uspjeha na završnom ispitu.
Način oblikovanja konačne ocjene:
Konačna se ocjena formira na temelju ukupnog broja ostvarenih bodova na pisanim kolokvijima (2 obavezna kolokvija koji ukupno nose 100 bodova te najviše 10 dodatnih bodova koji se mogu ostvariti sudjelovanjem u neobaveznim tjednim kvizovima). Ukoliko student ne ostvari prolaz putem kolokvija (i kvizova), pristupa završnom pismenom ispitu. Dodatni bodovi ostvareni sudjelovanjem u neobaveznim tjednim kvizovima pridružuju se na kraju semestra bodovima ostvarenim na kolokvijima, ali se ne pridružuju bodovima ostvarenim na ispitu.
Bodovna skala izgleda ovako:
60-69 bodova = dovoljan (2)
70-80 bodova = dobar (3)
81-90 bodova = vrlo dobar (4)
91-100 bodova = izvrstan (5)
140-152 bodova = dovoljan (2)
153-170 bodova = dobar (3)
171-184 bodova = vrlo dobar (4)
185-200 bodova = izvrstan (5)
Primjer izračunavanja ocjene:
Primjer izračunavanja ocjene:
Kolokvij 1: 42 bodova
Kolokvij 2: 30 bodova
Konačna ocjena: 72 = dobar (3)
Redoviti dolazak i sudjelovanje u nastavi, polaganje kolokvija.
1.Quirk, Randolph, Sidney Greenbaum, Geoffrey Leech, Jan
2. Svartvik (1985). A Comprehensive Grammar of the English Language. London: Longman (odabrana poglavlja)
3. Biber, D., Johansson, S., Leech, G., Conrad, S. Finnegan, E. 1999. Longman Grammar of Spoken and Written English. Longman, London (odabrana poglavlja)
4. Huddleston Rodney, Geoffrey, K. Pullum. 2002. The Cambridge Grammar of the English Language. Cambridge University Press. (odabrana poglavlja)