Metodika nastave književnosti 2

 

Naziv kolegija:
Metodika nastave književnosti 2
Šifra ISVU:
174750
Šifra MOZVAG:
HK82
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Sabljić, Jakov
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

U sklopu kolegija studentima se opisuje i objašnjava struktura nastavnoga procesa, nastavni sustavi, strategije i oblici rada nužni za učenikovu uspješnu interpretaciju i razumijevanje književnoga razdoblja i piščeva stvaralaštva, dramske književnosti, literarno-publicističkih tekstova te bajke i basne. Ujedno se studentima prezentiraju primjeri u praksi provjerenih auditivnih, vizualnih i audiovizualnih metoda koje je moguće primijeniti u interpretaciji književnih tema i literarnih djela iz dotičnoga književnoga korpusa. Djelotvornost pojedinih metoda provjerava se u okviru simulacije nastavnih sati književnosti za čije se izvođenje na zadanu metodičku jedinicu pripremaju i studenti pisanjem priprave. Pri tom se argumentiraju i kritički analiziraju teorijski i praktični rezultati više nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad u školskom pristupu epohi/pravcu/opusu, zatim drami, bajci i basni te literarno-publicističkim tekstovima (interpretacijsko-analitički, korelacijsko-integracijski, intertekstualni, meditacijsko-stvaralački i projektni nastavni sustav; književnopovijesni sat, stvaralačko portretiranje pisca, sat dramskog spektakla itd.). Posebno se studentima predstavljaju metodički principi organizacije nastave književnosti u skladu s problemsko-stvaralačkim nastavnim sustavom. U sklopu oglednih sati identificiraju se i opisuju osnovne sastavnice svakoga sustava i tipa sata: nastavne faze, karakteristične metode te specifičnost komunikacije između nastavnika i učenikâ. Studentima se objašnjava važnost literarnih družina za razvijanje i poticanje jezičnih i literarnih kompetencija učenikâ te njihovih književnih interesa. Studenti refleksivno razmatraju nastavnu praksu kritičkom analizom nastavnog sata iz područja književnosti te svoja zapažanja formuliraju u metodičkom dnevniku zapažanja. Pri tom identificiraju, prosuđuju i vrednuju zastupljene nastavne faze, ostvarene ciljeve i nastavne situacije, upotrijebljene metode i oblike rada, nastavna sredstva i pomagala, sat lektire, dnevnik čitanja, domaće i školske zadaće, razrednu disciplinu, testove znanja iz književnosti, književne sadržaje na državnoj maturi itd.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • napraviti pisane priprave za nastavne jedinice iz književnosti,
  • razlikovati pojedine literarne sposobnosti učenikâ tijekom njihova čitanja i razumijevanja tekstova o književnom razdoblju i piščevu stvaralaštvu, dramske, zavičajne i usmene književnosti, potom stare hrvatske književnosti, literarno-publicističkih tekstova i jednostavnih oblika,
  • opisati primjenu različitih vizualnih, auditivnih i audiovizualnih metoda u interpretaciji književnih tekstova,
  • usporediti teorijsko-praktične spoznaje o izvođenju programski zadanih sadržaja iz književnosti u okviru pojedinih nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad na književnim sadržajima u osnovnim i srednjim školama,
  • opisati mogućnosti rada s literarnim družinama učenika,
  • analizirati sate iz područja književnosti oblikovanjem metodičkoga modela kao iznimno djelotvornoga sredstva metodičke refleksije i uspoređivanja metodičke teorije i prakse.

Sadržaj predmeta:

Metodički postupci u stvaralačkom portretiranju pisca.

Metodički pristup razdoblju/epohi/pravcu/školi.

Dramski i scenski odgoj (pojmovno/literarno/programsko određenje). Uvođenje učenika u scensko djelo. Literarni i teatrološki pristup dramskom djelu. Metodički sustavi u interpretaciji dramskoga djela. Polazišta u interpretaciji dramskoga djela. Metodički pristup radiofonskoj realizaciji dramskoga teksta. Scenski zadatci, dramske i scenske vježbe.

Problemsko-stvaralačka nastava (pojava, afirmacija, osobitosti, metode, struktura odgojno-obrazovnog procesa u okvirima problemske nastave). Lirsko, epsko i dramsko djelo u problemskoj nastavi.

Bajka i basna u nastavi književnosti. Metodički sustavi u interpretaciji bajke i basne u nastavi.

Metodičke osnove za interpretaciju literarno-publicističkih i nefikcionalnih tekstova (eseji, putopisi, dnevnici, memoari, (auto)biografije, polemike, pamfleti).

Esej u različitim metodičkim sustavima.

Slobodne aktivnosti učenika – literarne, novinarske, recitatorske i srodne družine.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
mentorski rad oblikovanje pisane priprave, pisanje, razmišljanje napraviti pisane priprave za nastavne jedinice iz književnosti pisana priprava
predavanje slušanje izlaganja, pisanje, razmišljanje, uspoređivanje razlikovati pojedine literarne sposobnosti učenikâ tijekom njihova čitanja i razumijevanja tekstova o književnom razdoblju i piščevu stvaralaštvu, dramske, zavičajne i usmene književnosti, potom stare hrvatske i suvremene književnosti, literarno-publicističkih tekstova i jednostavnih oblika prezentacija rada u družinama
multimedija i mreža promatranje, slušanje izlaganja, pisanje, uspoređivanje, sustavno opažanje i zaključivanje opisati primjenu različitih vizualnih, auditivnih i audiovizualnih metoda u interpretaciji književnih tekstova prezentacija rada u družinama
mentorski rad uspoređivanje, razmišljanje, usmeno izlaganje usporediti teorijsko-praktične spoznaje o izvođenju programski zadanih sadržaja iz književnosti u okviru pojedinih nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad na književnim sadržajima u osnovnim i srednjim školama praktični rad
(metodičko izlaganje priprave)
predavanje slušanje, pisanje opisati mogućnosti rada s literarnim družinama učenika prezentacija rada u družinama
terenska nastava slušanje izlaganja, pisanje, razmišljanje, uspoređivanje, sustavno opažanje i zaključivanje analizirati sate iz područja književnosti oblikovanjem metodičkoga modela kao iznimno djelotvornoga sredstva metodičke refleksije i uspoređivanja metodičke teorije i prakse prezentacija metodičkog modela

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Praktični rad, Prezentacija metodičkog modela, Prezentacija rada u družinama, Priprema za nastavu

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,6 0%
Praktični rad 0,6 0%
Prezentacija metodičkog modela 0,6 0%
Prezentacija rada u družinama 0,6 0%
Priprema za nastavu 0,6 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz prezentacije rada u družinama, pisane priprave, praktičnoga rada (metodičkoga izlaganja priprave) i prezentacije metodičkog modela: 25% konačne ocjene čini ocjena iz prezentacije rada u družinama, 25% konačne ocjene čini ocjena iz pisane priprave, 25% konačne ocjene čini ocjena iz praktičnoga rada (metodičkoga izlaganja priprave), a 25% konačne ocjene čini ocjena iz  prezentacije metodičkog modela.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 65 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti sve navedene elemente vrednovanja s minimalno 20 ocjenskih bodova ili 30% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 20%–39,9% = dovoljan (2), 40%–49,9% = dobar (3), 50%–59,9%  = vrlo dobar (4), 60%–65% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravi, pisanje priprave i njezina nastavna izvedba, odlazak u školu, refleksivno promatranje nastave književnosti, konzultiranje s profesorima hrvatskoga jezika i književnosti,  prezentacija metodičkog modela, prezentacija rada u družinama.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Dragutin Rosandić, Problemska, stvaralačka i izborna nastava književnosti, Svjetlost, Sarajevo, 1982,
  2. Dragutin Rosandić, Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005, str. 219–229, 476–632.

Dopunska literatura:

  1. Mirjana Benjak, Marko Ljubešić, Od Peruška do otvorenog sustava, Školska knjiga, Zagreb, 2013.
  2. Zdenka Đerđ, Amaterska kazališna družina: školsko kazalište, Centar za kulturu i informacije Maksimir, Alternativna kazališna scena, Zagreb, 2005.
  3. Iva Gruić, Prolaz u zamišljeni svijet: procesna drama ili drama u nastajanju: priručnik za odgajatelje, učitelje, nastavnike i sve one koji se bave dramskim radom s djecom i mladima, Golden marketing, Zagreb, 2002.
  4. Nada Lagumdžija, Basna u osnovnoškolskoj nastavi književnosti, Hena com, Zagreb, 2000.
  5. Branka Primorac, Marijan Šimeg, Anita Šojat, Novinarstvo u školi, Školska knjiga, Zagreb, 2010.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Kratke usmene ili pisane provjere (zadatci objektivnog i esejskog tipa, rješavanje problema), refleksivno praćenje nastave usmenim ili pisanim putem (osvrt na sadržaje iznesene na satu, refleksivno čitanje, osvrt na pripravu i metodički dnevnik zapažanja).

Ostale informacije: