Filozofija povijesti

Studenti će se upoznati s genezom i razvitkom filozofije povijesti, s najvažnijim misliocima koji su se tom temom bavili, kao i sa suvremenim diskusijama o filozofiji povijesti. Nastava iz ovog predmeta treba pokazati granice, domašaje filozofije povijesti kao discipline i njen odnos spram srodnih disciplina kao što su filozofska antropologija, socijalna i politička filozofija te etika. Ona mora obuhvatiti i metodologijske probleme razumijevanja povijesti i odnos filozofije povijesti spram povijesnih znanosti. Znanje o povijesti, historiografija. Analitička filozofija povijesti: narav i struktura povijesnog razumijevanja,

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• objasniti različitost koncepata filozofije povijesti
• razumjeti problematiku koju ova disciplina tematizira
• uočiti divergentna shvaćanja globalnih svjetsko-povijesnih paradigmi
• iskazati samostalnost i odgovornost pri kritičkom utemeljenju vlastita stajališta

1. Povijesni pregled filozofskog promišljanja povijesti:

Počeci filozofskog promišljanja povijesti (Heraklit, Demokrit, Protagora) Hipija, Antifont:

antiteza prirode i zakona

Platon: razvoj ljudskog roda, smisao države, nauk o obratu
Herodot, Tukidid, Polibije: kozmološko utemeljenje povijesne znanosti
Lukrecije Kar: ideja napretka

2. Židovska predaja: povijest izabranog naroda i primat budućnosti u proročkoj Tradiciji

Novi zavjet: otkupljenje kao isključivi smisao povijesti

Aurelije Augustin: svijet i vrijeme, utemeljenje filozofije i teologije povijesti

Joakim de Fiore: povijesno mišljenje kao eshatologija

Toma Akvinski: organicistička koncepcija povijesti

3. Machiavelli: relativnost povijesnih kategorija, čovjek kao demijurg povijesti

Hobbes,  Spinoza,  Bossuet:  antiteze teorije društvenog  ugovora i  nauka o providnosti

Vico: dijalektika povijesti i ideja "idealne vježbe povijesti"

4. Rousseau: povijest kao evolucija

Voltaire: univerzalna povijest kao zbir profanih povijesti civilizacija

5. Condorcet, Turgot, Comte: povijest kao napredak

De Bonald, De Maistre, Stahk: obnova organicističke koncepcije povijest

Herder: zakonomjernosti povijesti utemeljene na prirodnom zakonu

6. Kant: svjetska povijest kao ispunjenje skrivenog plana
7. Fichte: filozofija slobode kao filozofija povijesti
Schelling: povijest kao očitovanje apsoluta

8. Hegel: lukavstvo svjetskog uma,"napredak u svijesti o slobodi, epohe u povijesti, problem teodiceje

Burckhardt: kritika ideje napretka i opovrgavanje filozofije povijesti

9. Nietzsche: monumentalno, antikvarno i kritičko shvaćanje povijesti

Marx: klasna borba kao pokretač povijesnog razvoja

Dilthey: povijesnost čovjeka

10. Spengler: filozofija povijesti kao etička anticipacija budućeg

Toynbee: obnova cikličke teorije povijesti

11. Horkheimer, Adorno, Bloch: "dijalektika prosvjetiteljstva" kao novi pesimizam nasuprot utopijskom optimizmu

12. Popper: kritika historicizma, otvoreno, nasuprot zatvorenog društva

13. Teorije kraja povijesti (postmodernisti, Fukuyama)

14. Filozofsko promišljanje povijesti u Hrvata (F. Petrić, A. Starčević, M. Krleža,

 J.Makanec, M. Kangrga, B. Bošnjak, P. Vranicki, V. Sutlić, A. Pažanin, i dr.)

15. Sistematski pregled temeljnih problema filozofije povijesti terminološki problemi (povijest i historija)

• filozofija povijesti u odnosu na druge filozofske discipline i u odnosu na filozofiju kao cjelinu
• filozofija povijesti u odnosu na povijesne, društvene, humanističke, teološke i prirodne znanosti
• pojam povijesnosti povijest i priroda
• teodiceja i problem zla u povijesti
• o pojmu eshatologije teorije napretka i cikličke teorije povijesti zakonomjernost i slučajnost
• subjekti povijesti
• legitimnost filozofije povijesti i pitanje o smislu povijesti
• objektivnost promišljanja povijesti
• uzročnost u povijesti.

predavanja

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

Kontinuirano praćenje napredovanja studenta kroz radionice i vježbe. Pismeni rad kao uvjet izlaska na usmeni ispit.

Redovito pohađanje nastave,  sudjelovanje u radionicama, te jedan pisani rad uz mentorstvo profesora.

1. Augustin. O državi Božjoj l –III, Zagreb : Kršćanska sadašnjost, 1995-1996. 
2. G. Vico. Načela nove znanosti, Zagreb : Naprijed, 1982.
3. I. Kant, Um i sloboda. Beograd : [s. n.], 1974.
4. G. W. F. Hegel. Filozofija povijesti, Zagreb : Naprijed, 1966.
5. K. Marx/ F.  Engels, Rani radovi Zagreb : Naprijed, 1989.
6. F. Nietzsche. O koristi i štetnosti historije za život, Zagreb : Matica hrvatska, 2004.
7. F. Nietzsche. Volja za moć Zagreb : Naklada Ljevak, 2006. 
8. R. G. Collingwood. Ideja historije Sarajevo : Svjetlost ; Zagreb : Globus, 1986.
9. K.Lőwith. Svjetska povijest i događanje spasa Zagreb : "August Cesarec", Sarajevo : Svjetlost, 1990.
10. N. Berdjajev. Smisao povijesti, Split: Verbum, 2005.
11. R. Guardin. Konac novog vijeka, Split : Verbum, 2002.

1. Bloch: Duh utopije, Experimentum mundi
2. W.Benjamin: Angelus novus
3. P. J. Bowler: The Invention of Progres
4. H. Burger: Znanost povijesti
5.  J.B. Bury: The Idea of Progress
6. M. Cacciari: Geo-filozofija Europe
7. B. Cazes: Povijest budućnosti
8. Comte: Kurs pozitivne filozofije
9. E..Drevvermann: Der todliche Fortschritt
10. F..Fukuyama: Kraj povijesti i posljednji čovjek
11. Heller: Teorija istorije
12. S. P. Huntington: Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka
13. W. R. Inge: The Idea of Progress
14. M. Kangrga: Smisao povijesnog. Praksa-vrijeme-svijet
15. G. Kruger: Die Geschichte im Denken der Gegenvvart
16. J. Makanec: Uvod u filozofiju povijesti
17. J. Maritain: Filozofija povijesti
18. R. Nisbet: History of the Idea of Progress
19. J. Plenge: Hegel und die Weltgeschichte
20. K. R. Popper: Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji. Bijeda historicizma, U potrazi za   boljim svijetom
21. O. Spengler: Propast Zapada
22. R. Supek: Živjeti nakon historije
23. V. Sutlić: Uvod u povijesno mišljenje
24. Horkheimer/Adorno:Dijalektika prosvjetiteljstva
25. Alain Badiou:Stoljeće
26. J.Derrida: Oapokaliptičnome tonu usvojenom u novije vrijeme u filozofiji

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije