Hrvatska sintaksa

 

Naziv kolegija:
Hrvatska sintaksa
Šifra ISVU:
87331
Šifra MOZVAG:
NJ163
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - prevoditeljski smjer)
1.g.
ljetni
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Mlikota, Jadranka
0
0
0
Glušac, Maja
30
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente

  • s hrvatskom sintaksom i osobito njezinim odnosom prema semantici
  • sa sintaksom i semantikom jednostavne i složene rečenice (osobito rekcijskim obilježjima hrvatskih glagola)
  • s redom riječi jedostavnoj rečenici i redom rečenica u složenoj rečenici
  • sa sintaktičkom normom u suvremenom hrvatskom književnom jezika

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • objasniti temeljne sintaktičke pojmove
  • razlikovati rečenične dijelove i vrste rečenica
  • prepoznati odstupanja od sintaktičke norme suvremenoga hrvatskoga jezika
  • služiti se kroatističkom sintaktičkom jezikoslovnom literaturom

Sadržaj predmeta:

Sintaksa, semantika, tekstologija; riječ, sintagma, rečenica, diskurz; obavijesno rečenično ustrojstvo, semantičko rečenično ustrojstvo, gramatičko rečenično ustrojstvo; narav sintaktičkih odnosa; predikat, predikatne kategorije – osobito rekcija; objekt (izravni, neizravni, prijedložni, besprijedložni), priložna oznaka (uz semantičko razvrstavanje); atribut, apozicija, predikatni proširak; nezavisno složena rečenica, zavisno složena rečenica po mjestu uvrštavanja: subjektne, predikatne, objektne, priložne (mjesne, vremenske, uzročne, načinske, pogodbene, posljedične, namjerne, dopusne, poredbene); izrične rečnice, odnosne rečenice; nijekanje, upit, usklik, pasiv, neosobna rečenica. Red riječi; obvezni, slobodni; neutralan i stilski obilježen red riječi. Red rečenica, slaganje vremena u složenoj rečenici, veznici i tekstualni konktori

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 		 METODA PROCJENE
predavanje, analiza primjera slušanje izlaganja, analiza primjera, primjena naučenoga objasniti temeljne sintaktičke pojmove aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, analiza primjera, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza primjera, dijaloška metoda razlikovati rečenične dijelove i vrste rečenica aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, analiza primjera, grupna rasprava, samostalni istraživački zadatak slušanje izlaganja, analiza primjera, dijaloška metoda, analiza izvora literature, aktivno sudjelovanje prepoznati odstupanja od sintaktičke norme suvremenoga hrvatskoga jezika aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit, samostalno istraživanje
diskusija, grupna rasprava, samostalni istraživački zadatak analiza primjera, dijaloška metoda, analiza izvora literature, aktivno sudjelovanje služiti se kroatističkom sintaktičkom jezikoslovnom literaturom aktivnost studenata u nastavi, esej, samostalno istraživanje

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kolokvij, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Referat, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kolokvij 0,2 0%
Pismeni ispit 1,1 40%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Referat 0,2 20%
Usmeni ispit 1 40%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz referata, ocjena iz završnoga pismenoga ispita i ocjena iz završnoga usmenoga ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz referata, 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pismenoga ispita i 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenoga ispita.

Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (ref. x 0,2) + (pis. isp. x 0,4) + (usm. isp. x 0,4).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni pismeni i usmeni ispit ako ispuni tri uvjeta: (1) kolokvirao je sadržaj nastave vježbi, (2) izložio je referat koji obuhvaća najmanje tri izvorna znanstvena rada (prema studentovu izboru iz zadanih jezikoslovnih izdanja – navedeni u popisu literature, (3) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Radoslav Katičić, Sintaksa hrvatskoga književnoga jezika, Zagreb, 2002. (i starija izdanja)
  2. Skupina autora, Hrvatska gramatika, Institut za hrvatski jezik I jezikoslovlje,  Zagreb, 1995. (ili novije izdanje)
  3. S. Težak, S. Babić, Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2000. (ili novije izdanje)

Dopunska literatura:

  1. S. Ham, Školska gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2017.
  2. D. Raguž, Praktična hrvatska gramatika, Zagreb, 1997.
  3. I. Pranjković, Hrvatska skladnja, Zagreb, 1993.
  4. I. Pranjković, Druga hrvatska skladnja, Zagreb, 2001.
  5. Lj. Šarić, Kvantifikacija u hrvatskome jeziku, Zagreb 2002.
  6. R. Katičić, Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb, 1992. (sintaktički članci)
  7. S. Babić, Hrvatska jezikoslova čitanka, Zagreb, 1991. (sintaktički članci)
  8. M. Peti, Predikatni proširak, Zagreb, 1979.
  9. M. Znika, Atribucija i predikacija, Zagreb, 1988.
  10. M. Znika, Sintaksa i semantika, Zagreb, 2008.
  11. S. Babić, Sročnost u hrvatskome književnom jeziku, Zagreb, 1998.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa i praćenje uspješnosti studenata

Ostale informacije: