Književnost za djecu i mladež

 

Naziv kolegija:
Književnost za djecu i mladež
Šifra ISVU:
59594
Šifra MOZVAG:
HK12
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
3.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Dragun, Dragica
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznavanje studenata s najznačajnijim predstvnicima hrvatske i svjetske književnosti za djecu i mladež, osnovnim vrstama/žanrovima književnih djela i kriterijima vrjednovanja.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • definirati osnovne značajke književnosti za djecu i mladež
  • usporediti periodizacijski slijed svjetske i hrvatske književnosti za djecu i mladež
  • razlikovati stilsko0poetičke odrednice književnih tekstova namijenjenih djeci i mladima
  • povezati obilježja žanrovskog sustava dječje s obilježjima književnih tekstova za odrasle
  • primijeniti temeljnu literaturu (Milana Crnkovića i Dubravke Težak, Stjepana Hranjeca, Ane Pintarić) na književne predloške

Sadržaj predmeta:

a) Predavanja

Pojam dječje književnosti. Vrste/žanrovi. Književnoznanstvena literatura. Slikovnice (vrste, kriteriji vrjednovanja). Priča, bajka, crtica, basna (određenje, kriteriji vrjednovanja, tematski i strukturalni sloj, najznačajniji predstavnici). Poezija (određenje, specifičnosti, vrste, najznačajniji predstavnici). Roman (određenje, vrste/žanrovi, tematski i strukturalni sloj, najznačajniji predstavnici). Igrokazi (određenje, originalni tekstovi, preradbe proznih tekstova, najznačjaniji predstavnici. Animalistika (određenje, tematski i strukturalni sloj, najznačajniji predstavnici). Znanatvenofantastična djela (određenje, tematski i strukturalni sloj, najznačajniji predstavnici). Strip (određenje, strukturalni sloj, najznačajniji predstavnici).

b) Seminar

Pojam seminarskoga rada. Kompozicija: uvod, isticanje svrhe rada, razrada teme, zaključak, sažetak, navođenje literature, ključne riječi.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje, pisanje, javni govor definirati osnovne značajke književnosti za djecu i mladež aktivnost studenata u nastavi, usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje, javni govor usporediti periodizacijski slijed svjetske i hrvatske književnosti za djecu i mladež usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje, javni govor razlikovati stilsko0poetičke odrednice književnih tekstova namijenjenih djeci i mladima usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje, javni govor povezati obilježja žanrovskog sustava dječje s obilježjima književnih tekstova za odrasle aktivnost studenata u nastavi, usmeni ispit
mentorski rad prikupljanje podataka na zadanu temu, istraživanje, čitanje, razmišljanje, pisanje, govorenje (usmeno izlaganje) primijeniti temeljnu literaturu (Milana Crnkovića i Dubravke Težak, Stjepana Hranjeca, Ane Pintarić) na književne predloške pisani seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kolokvij, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kolokvij 1 30%
Kontinuirana provjera znanja 0,5 20%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 1 30%
Usmeni ispit 1 20%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 120 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirana provjera 40 bodova, seminarski rad 60 bodova, kolokvij 60 bodova, usmeni ispit 40 bodova.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Milan Crnković, Dubravka Težak, Hrvatska dječja književnost od početaka do 1955. godine,  Znanje, Zagreb, 2002.
  2. Stjepan Hranjec, Pregled hrvatske dječje književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2006.
  3. Berislav Majhut, Pustolov, siroče i dječja družba: hrvatski dječji roman do 1945., FF pres,  Zagreb,  2005.

Dopunska literatura:

  1. Bruno Bettelheim, Smisao i značenje bajki, Poduzetništvo Jakić, Zagreb, 2000.
  2. Stjepan Hranjec, Hrvatski dječji roman, Znanje, Zagreb, 1998.
  3. Andrijana Kos-Lajtman, Autobiografski diskurs djetinjstva, Ljevak, Zagreb, 2011.
  4. Ana Pintarić, Umjetničke bajke – teorija, pregled i interpretacije, Filozofski fakultet, Osijek, 2008.
  5. Dubravka Težak, Hrvatska poratna dječja priča, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
  6. Dubravka Zima,  Kraći ljudi: Povijest dječjeg lika u hrvatskom dječjem romanu, Školska knjiga, Zagreb,   2012.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Evaluacijski listići.

Ostale informacije: