Književnost za djecu i mladež

 

Naziv kolegija:
Književnost za djecu i mladež
Šifra ISVU:
59594
Šifra MOZVAG:
HK12
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
3.g.
ljetni
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Dragun, Dragica
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Temeljni je cilj kolegija upoznavanje s povijesnim razvojem, žanrovskim sustavom i djelima svjetske i hrvatske književnosti za djecu i mladež, tumačenje reprezentativnih književnih ostvaraja te osposobljavanje studenata za samostalnu analizu književnoga teksta.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • analizirati povijesni razvoj književnosti za djecu i mladež,
  • opisati razvojne žanrovske tendencije,
  • definirati osobitosti pojedinih književnih žanrova,
  • analizirati književne predloške,
  • sintetizirati znanja o književnosti za djecu i mladež.

Sadržaj predmeta:

Teorijske pretpostavke, umjetnička vrijednost, problemi periodizacije i recepcijska usmjerenost. Povijesni pregled svjetske i hrvatske književnosti za djecu i mladež. Hrvatska dječja književnosti - počeci hrvatske dječje književnosti (do 1913) i doba Ivane Brlić-Mažuranić (od 1913. do 1933). Lovrakovo doba (od 1933. do 1956. godine) te suvremena književnost – stilski pluralizam (od 1956. nadalje). Žanrovski razvoj književnosti za djecu i mladež (bajka, pjesništvo, roman). Autobiografski diskurs dječje književnosti. Analiza zajedničkih tematskih i strukturalnih fenomena svjetske i hrvatske književnosti za djecu i mladež.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, terenska nastava, mentorski rad, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 		 METODA PROCJENE
predavanje slušanje, pisanje, javni govor definirati osnovne značajke književnosti za djecu i mladež aktivnost studenata u nastavi, usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje, javni govor usporediti periodizacijski slijed svjetske i hrvatske književnosti za djecu i mladež usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje, javni govor razlikovati stilsko0poetičke odrednice književnih tekstova namijenjenih djeci i mladima usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje, javni govor povezati obilježja žanrovskog sustava dječje s obilježjima književnih tekstova za odrasle aktivnost studenata u nastavi, usmeni ispit
mentorski rad prikupljanje podataka na zadanu temu, istraživanje, čitanje, razmišljanje, pisanje, govorenje (usmeno izlaganje) primijeniti temeljnu literaturu (Milana Crnkovića i Dubravke Težak, Stjepana Hranjeca, Ane Pintarić) na književne predloške pisani seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kolokvij, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kolokvij 1 40%
Kontinuirana provjera znanja 0,5 0%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 1 30%
Usmeni ispit 1 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir sljedeće: ocjena pisanoga oblika i usmenoga izlaganja seminarskoga rada, ocjena iz kolokvija te ocjena završnoga usmenog ispita. Od toga 30% konačne ocjene čini ocjena seminara, 40% ocjena kolokvija te 30% završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u analizama, izvršavati zadatke koji su im povjereni za samostalno istraživanje, pročitati zadane lektirne naslove te pristupiti kolokvijima i završnom ispitu.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Milan Crnković, Dubravka Težak, Hrvatska dječja književnost od početaka do 1955. godine, Znanje, Zagreb, 2002.
  2. Paul Hazard, Knjige, djeca, odrasli, Stylos, Zagreb, 1970.
  3. Stjepan Hranjec, Pregled hrvatske dječje književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2006. 
  4. Dubravka Zima, Kraći ljudi: povijest dječjeg lika u hrvatskom dječjem romanu, Školska knjiga, Zagreb, 2011.

Dopunska literatura:

  1. Bruno Bettelheim, Smisao i značenje bajki, Poduzetništvo Jakić, Zagreb, 2000.
  2. Stjepan Hranjec, Hrvatski dječji roman, Znanje, Zagreb, 1998.
  3. Andrijana Kos-Lajtman, Autobiografski diskurs djetinjstva, Ljevak, Zagreb, 2011.
  4. Berislav Majhut, Pustolov, siroče i dječja družba: hrvatski dječji roman do 1945., FF press, Zagreb, 2005.
  5. Ana Pintarić, U svjetlu interpretacije – Zlatni danci Jagode Truheleke, Filozofski fakultet, Osijek, 2004.
  6. Dubravka Težak, Hrvatska poratna dječja priča, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
  7. Ivo Zalar, Dječji roman u hrvatskoj književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1978.
  8. Ivo Zalar, Pregled hrvatske dječje poezije, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
  9. Umjetnost i dijete, brojevi od 1969. do 1997. godine. 
  10. Zlatni danci, Filozofski fakultet Osijek (zbornici međunarodnih skupova od 1 do 14)

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: