Metodika nastave književnosti 1

 

Naziv kolegija:
Metodika nastave književnosti 1
Šifra ISVU:
174742
Šifra MOZVAG:
HK81
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Završen preddiplomski studij Hrvatski jezik i književnost.
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Sabljić, Jakov
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

U sklopu kolegija najprije se definira metodika nastave književnosti kao znanstvena disciplina te njezin odnos prema znanosti o književnosti. Studentima se pokazuje način nastavnoga programiranja sadržaja iz područja književnosti na primjerima nastavnoga plana i programa za osnovne i srednje škole. Istodobno ih se upoznaje s kriterijima programskoga izbora književnih djela iz nacionalne i svjetske književnosti. U metodičkom kontekstu također se razmatra važnost: pisane priprave, pojedinih tipova nastavnih sati, sredstava i pomagala te oblikâ korelacije književnosti i drugih umjetnosti ili predmetâ. Studentima se opisuje i objašnjava struktura nastavnoga procesa, nastavni sustavi, strategije i oblici rada nužni za učenikovu uspješnu recepciju i interpretaciju lirske pjesme, pjesničke zbirke, epskog djela (epa, pripovijetke, novele, romana). Ujedno se studentima prezentiraju primjeri u praksi provjerenih auditivnih, vizualnih i audiovizualnih metoda koje je moguće primijeniti u interpretaciji književnih djela. Djelotvornost pojedinih metoda provjerava se u okviru simulacije nastavnog sata književnosti za čije se izvođenje na temelju zadane nastavne jedinice pripremaju i studenti. Pritom se argumentiraju i kritički analiziraju teorijski i praktični rezultati nekoliko nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad na književnim sadržajima u osnovnim i srednjim školama (interpretacijsko-analitički, meditacijsko-stvaralački, korelacijsko-integracijski i drugi nastavni sustavi; sat čitanja i analize, dijaloški sat, sat samostalnoga rada učenika, filmski sat itd.). U sklopu oglednog sata identificiraju se i opisuju osnovne sastavnice svakoga sustava i tipa sata: nastavne faze, nastavna strategija, primijenjeni oblici rada, karakteristične metode i postupci te specifičnost komunikacije između nastavnika i učenikâ.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • napraviti pisane priprave za nastavne jedinice iz književnosti,
  • definirati programske sadržaje vezane za lirsko i epsko djelo,
  • definirati tipove nastavnih sati,
  • opisati pravilno rukovanje nastavnim sredstvima i pomagalima,
  • napraviti izvedbene programe za rad u nastavi u skladu s okvirnim programima za osnovne i srednje škole te u skladu s definiranim kanonom iz nacionalne i svjetske književnosti,
  • usporediti teorijsko-praktične spoznaje o izvođenju programski zadanih sadržaja iz književnosti u okviru pojedinih nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad na književnim sadržajima u osnovnim i srednjim školama.

Sadržaj predmeta:

Metodika nastave književnosti kao znanstvena disciplina (predmet proučavanja, metode, ciljevi).

Odnos metodike nastave književnosti i znanosti o književnosti. Znanstvena i školska interpretacija.

Odnos nastave književnosti i nastave jezika. Odnos nastave književnosti i drugih nastavnih predmeta.

Nacionalna i svjetska književnost u nastavi.

Programske koncepcije nastave književnosti. Nastavni plan i nastavni program. Usporedba okvirnog i izvedbenog programa za osnovne i srednje škole (gimnazije i strukovne škole).

Nastavne metode (dijaloška, metoda izlaganja, metoda rada na tekstu, metoda samostalnih usmenih i pisanih radova učenika, grozdovi, umna mapa, dvostruki dnevnik, grafikoni, tablice, debata, mreža diskusije i slično).

Nastavna sredstva i pomagala kao izvori literarnoga znanja (ploča, grafoskop, radni listići, dnevnik čitanja, računalo, radio i televizija u nastavi književnosti, film kao vrsta umjetnosti – elementi filma, film u nastavi književnosti itd.).

Udžbenik/čitanka u nastavi književnosti. Metodičko oblikovanje udžbenika i njihova tipologija.

Tipologija pitanja i zadataka u interpretaciji književnoga djela.

Tipovi nastavnih sati iz područja književnosti.

Metodički sustavi nastave književnosti (dogmatski, reproduktivni, interpretacijsko-analitički, meditacijsko-stvaralački, intertekstualni, korelacijsko-integracijski, projektni).

Suvremene metodičke koncepcije u interpretaciji lirskoga djela.

Polazišta i metodička načela u interpretaciji epa.

Suvremene metodičke koncepcije u interpretaciji pripovjednoga djela.

Polazišta i metodička načela u interpretaciji romana, pripovijetke i novele.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
mentorski rad oblikovanje pisane priprave, pisanje, razmišljanje napraviti pisane priprave za nastavne jedinice iz književnosti pisana priprava
predavanje slušanje izlaganja, pisanje definirati programske sadržaje vezane za lirsko i epsko djelo metodički dnevnik zapažanja
predavanje slušanje izlaganja, pisanje, vježbanje na primjerima definirati tipove nastavnih sati metodički dnevnik zapažanja
multimedija i mreža slušanje izlaganja, pisanje, vježbanje na primjerima opisati pravilno rukovanje nastavnim sredstvima i pomagalima metodički dnevnik zapažanja
predavanje slušanje izlaganja, pisanje, razmišljanje, sustavno opažanje i zaključivanje, primjena naučenoga napraviti izvedbene programe za rad u nastavi u skladu s okvirnim programima za osnovne i srednje škole te u skladu s definiranim kanonom iz nacionalne i svjetske književnosti metodički dnevnik zapažanja
seminari i radionice uspoređivanje, razmišljanje, sustavno opažanje i zaključivanje, usmeno izlaganje usporediti teorijsko-praktične spoznaje o izvođenju programski zadanih sadržaja iz književnosti u okviru pojedinih nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad na književnim sadržajima u osnovnim i srednjim školama praktični rad
(metodičko izlaganje priprave)

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pisani seminarski uratci, Pohađanje nastave, Praktični rad, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pisani seminarski uratci 1,2 50%
Pohađanje nastave 1,6 0%
Praktični rad 0,6 25%
Seminarski rad 0,6 25%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz izvedbe kreativnih metodičkih zadataka, seminarskoga rada i praktičnoga rada: 50% konačne ocjene čini ocjena iz izvedbe kreativnih metodičkih zadataka, 25% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada (pismeni rad, usmeno izlaganje), a 25% konačne ocjene čini ocjena iz praktičnoga rada (metodičkoga izlaganja).

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravi, pisanje priprave i njezina nastavna izvedba,  pisanje metodičkog dnevnika zapažanja

 

 

Obavezna literatura:

  • Dragutin Rosandić: Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
  • Jakov Sabljić, Praktična metodika književnoga odgoja i obrazovanja (I. i II. dio), Fakultet za crnogorski jezik i književnost, Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, Cetinje, 2021.
  • Dean Slavić: Peljar za tumače: književnost u nastavi, Profil International, Zagreb, 2011.
  • Ivana Bašić, O čitateljskim grupama: metodički priručnik s primjerima dobre prakse, Balans centar za logopedagogiju i biblioterapiju, Zagreb, 2014.
  • Iva Žurić Jakovina, Čitanje kao transfer: knjige za samopomoć, psihoterapijski romani i transformacijsko-terapijski učinci čitanja, Durieux, Zagreb, 2021.
  • Petra Pejić Papak, Darjo Zuljan, Lidija Vujičić (ur.), Poticajno okruženje za učenje i poučavanje: razvoj kompetencija studenata, Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet, Rijeka, 2021.
  • Mira Čudina-Obradović, Psihologija čitanja : od motivacije do razumijevanja: priručnik, Golden marketing-Tehnička knjiga : Učiteljski fakultet, Zagreb, 2014.

Dopunska literatura:

  • Marina Gabelica i Dubravka. Težak: Kreativni pristup lektiri, Učiteljski fakultet, Zagreb, 2017.
  • Wolfgang Mattes: Nastavne metode: 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.
  • Jakov Sabljić: Iz metodičke teorije i prakse nastave književnosti, Institut za crnogorski jezik i književnost, Podgorica, 2011.
  • Madeline Miller, Ahilejeva pjesma, Lumen, Zagreb, 2012.
  • Madeline Miller, Kirka, Profil knjiga, Zagreb, 2019
  • Magda Szabó, Trenutak: Kreuzaida, V.B.Z., Zagreb, 2016.
  • Lawrence Norfolk, U liku vepra, Fraktura, Zaprešić, 2008.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Kratke usmene ili pisane provjere (zadatci objektivnog i esejskog tipa, rješavanje problema), refleksivno praćenje nastave usmenim ili pisanim putem (osvrt na sadržaje iznesene na satu, refleksivno čitanje, osvrt na pripravu).

Ostale informacije: