Suvremeni književni oblici

Cilj je predmeta upoznati studente s osnovnim književnogenološkim pojmovima te pružiti uvid u načela klasifikacije književnosti. S tim će se ciljem razmotriti suvremeni književni oblici i njihova uloga u širem društvenom kontekstu.

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

• definirati književnogenološke pojmove,
• usporediti različite pristupe klasifikacije književnosti,
• prosuditi kojoj klasifikacijskoj skupini pripada koje književno djelo,
• opisati ulogu književnosti u društvenom kontekstu.

O problemu književnih oblika raspravlja se još od Aristotelove Poetike, a klasifikacija književnosti i njezina terminologija jedno je od stalnih mjesta prijepora književne znanosti. Kolegij će stoga ponuditi uvid u tradicionalne pristupe problematici, ali ukazati i na nove perspektive. Tematizirat će se osnovna načela klasifikacije (rod, vrsta, podvrsta, žanr), pojam žanra, diskurza te posebno suvremeni književni oblici što su prema tradiciji nerijetko subverzivni (historigrafska fikcija, vampirska pripovijest, (auto)biografski diskurz itd.), imajući na umu Schmidtovo pitanje: »Tko postavlja i rješava pomoću klasifikacijskih koncepata u kojoj situaciji koju vrstu problema?«.

predavanja, seminari i radionice, multimedija i mreža, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Istraživanje, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Student je obvezan redovito pohađati nastavu, provesti samostalno istraživanje na osnovu kojega će izraditi seminarski rad te položiti usmeni ispit.

1. Linda Hutcheon, A Poetics of postmodernism: Histroy, Theory, Fiction, Routledge, London i New York, 1995.
2. Ken Gelder, Popular fiction: The logic and practices of a literary field, Routledge, London i New York, 2004.
3. G. Dowd, L. Stevenson i J. Strong (ur.), Genre Matters: Essays in Theory and Criticism, Intellect Bristol, Portland, 2006.
4. John Frow, Genre, Routledge, London i New York, 2006.
5. Alenka Zupančič, Ubaci uljeza: o komediji, Meandar, Zagreb, 2011.

1. René Wellek i Austin Voren, Teorija književnosti, Nolit, Beograd, 1965.
2. Aleksandar Flaker, Proza u trapericama, Liber, Zagreb,1983.
3. Pavao Pavličić, Književna genologija, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1983.
4. Ken Gelder, Reading the vampire, Routledge, London i New York, 1994.
5. Emile Staiger, Temeljni pojmovi poetike, Ceres, Zagreb, 1996.
6. Boris Tomaševski, Teorija književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
7. M. Chamberlain i P. Thompson (ur.), Narrative and genre, Routledge, London, 1998.
8. Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
9. Jonathan Culler, Književna teorija – vrlo kratak uvod, AGM, Zagreb, 2001.
10. Linda Hutcheon, The Politics of Postmodernism, Routledge, New York, 2002.
11. Helena Sablić Tomić, Intimno i javno: suvremena hrvatska autobiografska proza, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.
12. Sara Mills, Discours, Routledge, London i New York, 2004.
13. Aristotel, O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
14. Antoine Compagnon, Demon teorije, AGM, Zagreb, 2007.
15. Zdenko Lešić, Teorija književnosti, Službeni glasnik, Beograd, 2009.
16. Zoran Kravar, Kad je svijet bio mlad: visoka fantastika i doktrinarni antimodernizam, Mentor, Zagreb, 2010.
17. Milivoj Solar, Književni leksikon, Matica hrvatska, Zagreb, 2011.
18. Helena Sablić Tomić, Uvod u hrvatsku kratku priču, Leykam international, Zagreb, 2012.

Studentska anketa