Suvremeni književni oblici

 

Naziv kolegija:
Suvremeni književni oblici
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
DKI405
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:

Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Književnost i kulturni identitet
2.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Peternai Andrić, Kristina
120
0
60

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je predmeta upoznati studente s osnovnim književnogenološkim pojmovima te pružiti uvid u načela klasifikacije književnosti. S tim će se ciljem razmotriti suvremeni književni oblici i njihova uloga u širem društvenom kontekstu.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

  • definirati književnogenološke pojmove,
  • usporediti različite pristupe klasifikacije književnosti,
  • prosuditi kojoj klasifikacijskoj skupini pripada koje književno djelo,
  • opisati ulogu književnosti u društvenom kontekstu.

Sadržaj predmeta:

O problemu književnih oblika raspravlja se još od Aristotelove Poetike, a klasifikacija književnosti i njezina terminologija jedno je od stalnih mjesta prijepora književne znanosti. Kolegij će stoga ponuditi uvid u tradicionalne pristupe problematici, ali ukazati i na nove perspektive. Tematizirat će se osnovna načela klasifikacije (rod, vrsta, podvrsta, žanr), pojam žanra, diskurza te posebno suvremeni književni oblici što su prema tradiciji nerijetko subverzivni (historigrafska fikcija, vampirska pripovijest, (auto)biografski diskurz itd.), imajući na umu Schmidtovo pitanje: »Tko postavlja i rješava pomoću klasifikacijskih koncepata u kojoj situaciji koju vrstu problema?«.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, multimedija i mreža, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje, pisanje, sustavno opažanje, razmišljanje definirati književnogenološke pojmove usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje, sustavno opažanje, razmišljanje usporediti različite pristupe klasifikacije književnosti usmeni ispit
seminar
mentorski rad
prikupljanje podataka na zadanu temu, istraživanje, čitanje, razmišljanje, pisanje prosuditi kojoj klasifikacijskoj skupini pripada koje književno djelo seminarski rad
predavanje slušanje, pisanje, sustavno opažanje, razmišljanje opisati ulogu književnosti u društvenom kontekstu usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Usmeni ispit, Istraživanje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 0%
Seminarski rad 0,6 0%
Usmeni ispit 2 0%
Istraživanje 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student je obvezan redovito pohađati nastavu, provesti samostalno istraživanje na osnovu kojega će izraditi seminarski rad te položiti usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Linda Hutcheon, A Poetics of postmodernism: Histroy, Theory, Fiction, Routledge, London i New York, 1995.
  2. Ken Gelder, Popular fiction: The logic and practices of a literary field, Routledge, London i New York, 2004.
  3. G. Dowd, L. Stevenson i J. Strong (ur.), Genre Matters: Essays in Theory and Criticism, Intellect Bristol, Portland, 2006.
  4. John Frow, Genre, Routledge, London i New York, 2006.
  5. Alenka Zupančič, Ubaci uljeza: o komediji, Meandar, Zagreb, 2011.

Dopunska literatura:

  1. René Wellek i Austin Voren, Teorija književnosti, Nolit, Beograd, 1965.
  2. Aleksandar Flaker, Proza u trapericama, Liber, Zagreb,1983.
  3. Pavao Pavličić, Književna genologija, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1983.
  4. Ken Gelder, Reading the vampire, Routledge, London i New York, 1994.
  5. Emile Staiger, Temeljni pojmovi poetike, Ceres, Zagreb, 1996.
  6. Boris Tomaševski, Teorija književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  7. M. Chamberlain i P. Thompson (ur.), Narrative and genre, Routledge, London, 1998.
  8. Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
  9. Jonathan Culler, Književna teorija – vrlo kratak uvod, AGM, Zagreb, 2001.
  10. Linda Hutcheon, The Politics of Postmodernism, Routledge, New York, 2002.
  11. Helena Sablić Tomić, Intimno i javno: suvremena hrvatska autobiografska proza, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.
  12. Sara Mills, Discours, Routledge, London i New York, 2004.
  13. Aristotel, O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
  14. Antoine Compagnon, Demon teorije, AGM, Zagreb, 2007.
  15. Zdenko Lešić, Teorija književnosti, Službeni glasnik, Beograd, 2009.
  16. Zoran Kravar, Kad je svijet bio mlad: visoka fantastika i doktrinarni antimodernizam, Mentor, Zagreb, 2010.
  17. Milivoj Solar, Književni leksikon, Matica hrvatska, Zagreb, 2011.
  18. Helena Sablić Tomić, Uvod u hrvatsku kratku priču, Leykam international, Zagreb, 2012.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa

Ostale informacije: