Tekstologija

 

Naziv kolegija:
Tekstologija
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
DKI105
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:

Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Književnost i kulturni identitet
1.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Tatarin, Milovan
120
0
105

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij će studente upoznati sa zadaćama tekstologije kao pomoćne filološke discipline (povijest nastanka teksta) i problemima priređivanja kritičkoga izdanja.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

  • definirati zadaće tekstologije,
  • usporediti rukopise,
  • razlikovati rukopise najvažnijih prepisivača,
  • napraviti transkripciju.

Sadržaj predmeta:

Syllabus:

  1. Tekstologija
  2. Prepisivači 16, 17, 18. i 19. stoljeća (Oracio Mažibradić, Nikola Ohmučević, Miho Martellini, Antun Gleđević, Lovro Cekinić, Miho Junijev Rastić, Franatica Sorkočević, Ivan Marija Matijašević, Ivan Ksaver Altesti, Đuro Ferić, Luka Pavlović, Stjepan Marija Tomašević)
  3. Rekonstrukcija teksta
  • Pregledanje i razvrstavanje rukopisa (recensio)
  • Ispitivanje rukopisa (examinatio)
  • Ispravljanje rukopisa (emendatio)

4. Transliteracija i transkripcija

5. Praktični rad I: transkripcija tiskanog teksta

6. Praktični rad II: transkripcija lakše i lako čitljivih rukopisa

7. Praktični rad III: transkripcija teže i teško čitljivih rukopisa

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, mentorski rad, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje, pisanje, kritičko zaključivanje definirati zadaće tekstologije usmeni ispit
predavanje
seminar
mentorski rad
slušanje, pisanje, opažanje i zaključivanje usporediti rukopise usmeni ispit
pisani rad
predavanje
pokazivanje (ppt)
seminar
mentorski rad
slušanje, gledanje, pisanje, govorenje (diskutiranje), opažanje i zaključivanje, analiza rukopisa razlikovati rukopise najvažnijih prepisivača usmeni ispit
pisani rad
mentorski rad usmjerena pisana analiza, primjena naučenoga, prikupljanje podataka na zadanu temu, istraživanje, čitanje, razmišljanje, pisanje napraviti transkripciju pisani rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Esej

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 1 0%
Seminarski rad 1 0%
Esej 3 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz pisanoga rada (transkripcije) i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz pisanoga rada (transkripcije), a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer oblikovanja konačne ocjene

Student je ostvario ocjenu 3 iz transkripcije i 4 iz završnoga usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (transkripcija x 0,3) + (završni usmeni ispit x 0,7).

U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako: (3 x 0,3) + (4 x 0,7) = 0,9 + 2,8 = 3,7.

Konačna ocjena: vrlo dobar (4).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje predavanja i seminara, izrada triju transkripcija, završni usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Josip Vončina, Tekstološka načela za pisanu baštinu hrvatskoga jezičnog izraza, Matica hrvatska, Zagreb, 1999, ²2006.
  2. Lana Hudaček, Transliteracija i transkripcija (odjelitosti i interferencije), Rasprave Zavoda za jezik, 13, Zagreb, 1987, str. 19–30.
  3. Dragica Malić, Nedoumice u transkripciji stare hrvatske latinice, Suvremena lingvistika, godina 23, svezak 1–2, broj 43–44, Zagreb, 1997, str. 153–168.
  4. Stjepan Damjanović, Što (ne) smijemo mijenjati u piščevu tekstu?, u: Filološki razgovori, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2000, str. 137–148.
  5. Amir Kapetanović, Jagićeva kritika teksta u hrvatskom i europskom kontekstu, Filologija, 49, Zagreb, 2007, str. 65–77.

Dopunska literatura:

  1. Milan Rešetar, Uvod, u: Djela Ińacija Ǵorǵi (Igńata Đorđića), Stari pisci hrvatski, knjiga XXIV/1 (Pjesni razlike i Uzdasi Mandalijene pokornice), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1918, str. VI–LXXIII.
  2. Đuro Körbler, Rukopisi i izdańa »Osmana«; Rukopisi i izdańa ostalih pjesama; Novo izdańe »Osmana«; Dodatak: M. Rešetar, Redakcije i rukopisi Gundulićeva »Osmana«, u: Djela Ǵiva Frana Gundulića, Stari pisci hrvatski, knjiga IX, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1938, str. 26–135.
  3. Dmitrij Sergejevič Lihačov, Tekstologija: kratak ogled, Naučna knjiga, Beograd, 1966.
  4. Amir Kapetanović, Nikola Nalješković: Književna djela, Matica hrvatska, Zagreb, 2005, str. XXXV–XLVI.
  5. Amir Kapetanović – Dragica Malić – Kristina Štrkalj Despot, Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2010, str. LIV–LIX.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa

Ostale informacije: