Tekstologija

Kolegij će studente upoznati sa zadaćama tekstologije kao pomoćne filološke discipline (povijest nastanka teksta) i problemima priređivanja kritičkoga izdanja.

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

• definirati zadaće tekstologije,
• usporediti rukopise,
• razlikovati rukopise najvažnijih prepisivača,
• napraviti transkripciju.

Syllabus:

1. Tekstologija
2. Prepisivači 16, 17, 18. i 19. stoljeća (Oracio Mažibradić, Nikola Ohmučević, Miho Martellini, Antun Gleđević, Lovro Cekinić, Miho Junijev Rastić, Franatica Sorkočević, Ivan Marija Matijašević, Ivan Ksaver Altesti, Đuro Ferić, Luka Pavlović, Stjepan Marija Tomašević)
3. Rekonstrukcija teksta

• Pregledanje i razvrstavanje rukopisa (recensio)
• Ispitivanje rukopisa (examinatio)
• Ispravljanje rukopisa (emendatio)

4. Transliteracija i transkripcija

5. Praktični rad I: transkripcija tiskanog teksta

6. Praktični rad II: transkripcija lakše i lako čitljivih rukopisa

7. Praktični rad III: transkripcija teže i teško čitljivih rukopisa

predavanja, seminari i radionice, mentorski rad, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Esej, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz pisanoga rada (transkripcije) i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz pisanoga rada (transkripcije), a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Primjer oblikovanja konačne ocjene

Student je ostvario ocjenu 3 iz transkripcije i 4 iz završnoga usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (transkripcija x 0,3) + (završni usmeni ispit x 0,7).

U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako: (3 x 0,3) + (4 x 0,7) = 0,9 + 2,8 = 3,7.

Konačna ocjena: vrlo dobar (4).

Redovito pohađanje predavanja i seminara, izrada triju transkripcija, završni usmeni ispit.

1. Josip Vončina, Tekstološka načela za pisanu baštinu hrvatskoga jezičnog izraza, Matica hrvatska, Zagreb, 1999, ²2006.
2. Lana Hudaček, Transliteracija i transkripcija (odjelitosti i interferencije), Rasprave Zavoda za jezik, 13, Zagreb, 1987, str. 19–30.
3. Dragica Malić, Nedoumice u transkripciji stare hrvatske latinice, Suvremena lingvistika, godina 23, svezak 1–2, broj 43–44, Zagreb, 1997, str. 153–168.
4. Stjepan Damjanović, Što (ne) smijemo mijenjati u piščevu tekstu?, u: Filološki razgovori, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2000, str. 137–148.
5. Amir Kapetanović, Jagićeva kritika teksta u hrvatskom i europskom kontekstu, Filologija, 49, Zagreb, 2007, str. 65–77.

1. Milan Rešetar, Uvod, u: Djela Ińacija Ǵorǵi (Igńata Đorđića), Stari pisci hrvatski, knjiga XXIV/1 (Pjesni razlike i Uzdasi Mandalijene pokornice), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1918, str. VI–LXXIII.
2. Đuro Körbler, Rukopisi i izdańa »Osmana«; Rukopisi i izdańa ostalih pjesama; Novo izdańe »Osmana«; Dodatak: M. Rešetar, Redakcije i rukopisi Gundulićeva »Osmana«, u: Djela Ǵiva Frana Gundulića, Stari pisci hrvatski, knjiga IX, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1938, str. 26–135.
3. Dmitrij Sergejevič Lihačov, Tekstologija: kratak ogled, Naučna knjiga, Beograd, 1966.
4. Amir Kapetanović, Nikola Nalješković: Književna djela, Matica hrvatska, Zagreb, 2005, str. XXXV–XLVI.
5. Amir Kapetanović – Dragica Malić – Kristina Štrkalj Despot, Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2010, str. LIV–LIX.

Studentska anketa