Identitet

Upoznati teorijske pretpostavke za proučavanje kategorije identiteta (pojedinačnoga i društvenog, odnosno subjekta, sebstva, jastva...) kao i odnosa književnosti prema kulturnom i društvenom kontekstu. S obzirom na interpretativni kontekst: steći vještine analize teksta, ponajprije s obzirom na pitanje tvorbe identiteta. Razlikovati pitanje tvorbe identiteta u unutarknjiževnom smislu (likovi) i u izvanknjiževnom smislu (čitatelji).

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

• razlikovati teorije o konstrukciji identiteta,
• objasniti značajke pojedinoga teorijskog pristupa,
• objasniti međusobne različitosti teorija identiteta,
• razlikovati čitanja pripovijesti s obzirom na kategoriju identiteta,
• analizirati književni tekst s obzirom na kategoriju identiteta,
• opisati ulogu medija u tvorbi identitetnih kategorija.

Osporena i u mnogome prevladana psihoanalitička teorija ostavila je u naslijeđe i jednu široko prihvaćenu tezu: drugi kojima smo okruženi od samoga čina rođenja i svakoga idućeg dana utječu na tvorbu i preoblikovanje našega identiteta. Na početku života su ti važni »drugi« roditelji i obitelj, u kasnijem životu će možda ključni »drugi« postati prijatelji ili kolege – neke izabiremo, neke ne možemo izbjeći, ali čak i izostanak pojedinih »drugih« nas određuje. Uspostavljamo se kroz sličnosti, ali i različitosti od njih. Drugi što utječu na nas nisu uvijek pojedinci nego su često okupljeni u zajednice ili grupe (nacionalne, rodno određene, interesne i sl.). Nadalje, »drugi« nam se ne obraćaju nužno izravno: masmedijski proizvodi kao što su dnevne novine, magazini ili putopisne reportaže, kulturni proizvodi u obliku književnih djela, kazališnih predstava pa čak i plakata koji ih najavljuju također šalju poruke. Pojedine »druge« prepoznat ćemo kao istomišljenike, gotovo svoj glas, identificirati se s njima i kroz interakciju učvrstiti vlastiti identitet (ekologa, vjernika ili agnostika, Bunjevca, Francuza…), dok će drugi »drugi« izazvati u nama otpor i odbacivanje (bilo bi poželjno da otpor izazivaju fašizam, rasizam…). Tko su stranci i kako na njih gledamo? Možemo li zbilja poznavati bližnje? Kako vidimo sami sebe? Kako nas drugi vide? Kako se i zašto stvaraju zajednice ili grupe? Što ih drži na okupu? Nebrojeni su odgovori na ta i slična pitanja već dani iz brojnih humanističkih disciplina i ovdje nikako ne pretendiramo na njihovu sveobuhvatnost. Kolegij je zamišljen na presjecištu antropoloških, socioloških, književnoteorijskih i filozofskih promišljanja.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Istraživanje, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz istraživačkog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz istraživačkog rada, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Student je obvezan redovito pohađati nastavu, provesti samostalno istraživanje i na osnovu njega izraditi seminarski rad te položiti usmeni ispit.

1. Edward Said, Culture and Imperialism, Knopf, 1993. (srpski prijevod: Kultura i imperijalizam, Beogradski krug, Beograd, 2002)
2. Michel Foucault, Nadzor i kazna: rađanje zatvora, Informator i Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 1994.
3. Stuart Hall, Paul du Gay, Questions of Cultural Identity, Sage, 1996.
4. Edvard Said, Orijentalizam, Zagreb, Konzor, 1999.
5. Judith Butler, Nevolje s rodom: feminizam i subverzija identiteta, prev. Mirjana Paić-Jurinić, Ženska infoteka, Zagreb, 2000.
6. Vladimir Biti, Doba svjedočenja, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.
7. Martha Nussbaum, Pjesnička pravda, Deltakont, Zagreb, 2005.
8. Zygmunt Bauman, Identitet: razgovori s Benedettom Vecchijem, Pelago, Zagreb, 2009.
9. Michel Foucault, Vladanje sobom i drugima, prev. Zlatko Wurzberg, Antibarbarus, Zagreb, 2010.

1. Erving Goffman, Stigma: Notes on the Management of Spoiled Identity,Touchstone, 1st Touchstone Ed., 1986.
2. Benedict Anderson, Nacija: zamišljena zajednica: razmatranja o porijeklu i širenju nacionalizma, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
3. Erving Goffman, The Presentation of Self in Everyday Life, Penguin Books, 1990.
4. Judith Butler, Bodies that matter: On the discursive limit of »sex«, London, 1993. (srp. prijevod: Tela koja nešto znače, Fabrika knjiga, Beograd, 2001)
5. Jacques Derrida, Drugi smjer, prev. Srđan Rahelić, Zagreb, 1999.
6. Martha Nussbaum, Joshua Cohen, For Love of Country?, Beacon Press, 2002.
7. Linda Alcoff, i Eduardo Mendieta (ur.), Identites: race, class, gender, and nationality, Malden, 2004.
8. Homi K. Bhabha, The Location of Culture, Routledge, London, 2004. (srpski prijevod: Smještanje kulture, Beogradski krug, Beograd, 2004)
9. Jean-Luc Nancy, Razdjelovljena zajednica, u: Jean-Luc Nancy, Dva ogleda, Multimedijalni institut, Arkzin, Zagreb, 2004, str. 4–50.
10. Kristina Peternai, Učinci književnosti, Disput, Zagreb, 2005.
11. Davor Dukić, Zrinka Blažević, Lahorka Plejić Poje, Ivana Brković, Kako vidimo strane zemlje: uvod u imagologiju, Srednja Europa, Zagreb, 2009.
12. Michel Foucault, Vladanje sobom i drugima: predavanje na College de France (1982–1983), Antibarbarus, Zagreb, 2010.
13. Kristina Peternai Andrić, Ime i identitet u književnoj teoriji, Antibarbarus, Zagreb, 2012.

Studentska anketa