Jezik i prevođenje tekstova pravne struke

1. upoznati studente s osnovama pravne znanosti i svim pravnim područjima koja su lingvistički obilježena specifičnom terminologijom i frazeologijom;

2. upoznati studente s različitim vrstama pravnih tekstova kao i sa specifičnim leksičkim, stilskim i sintaktičkim obilježjima prepoznatljivima u svakoj vrsti teksta;

3. upoznati studente sa osobitostima stila njemačkoga jezika pravne struke (Nominalisierungen,  Funktionsverbgefüge, Unpersönlichkeit der Aussagen, Redundanz  der Information, Wiederholungen, Unverständlichkeit durch Aufreihung von Substantiven, lateinische Wörter und Ausdrücke) kao i odgovarajućim korespondentima u hrvatskom jeziku prava te ih osposobiti za  primjenu tih spoznaja u prevođenju pravnih tekstova;

4. upoznati studente s leksičkim obilježjima pojedinih pravnih područja (offene Fachausdrücke, verdeckte Fachausdrücke, Zweideutigkeit der Rechtsausdrücke) te ih osposobiti za prepoznavanje tih obilježja u tekstu i njihovo prevođenje odgovarajućim hrvatskim korelatima;

5. upoznati studente s posebnostima sintakse jezika prava te najčešćim rečeničnim uzorcima iz pravnih tekstova (Subjektsätze, Relativsätze, Instrumentalsätze, Satzreihe, Satzgefüge) i  s najprikladnijim načinom njihova prevođenja na hrvatski jezik prava;

6. upoznati studente s općim gramatičkim obilježjima jezika pravne struke (Substantivierte Adjektive und Partizipien, Passivformen, Erweiterte Partizipien, Genitivbildungen …) i korespondirajućim hrvatskim strukuturama koje se najviše koriste pri prevođenju te ih osposobiti za uočavanje tih struktura  u pravnom tekstu i njihovo pravilno prevođenje.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• razlikovati vrste tekstova u području pravne struke
• razlikovati stručnu pravnu terminologiju od one općega jezika
• identificirati vrstu pravnoga teksta po njegovoj formi i stilu
• uočiti razliku među pravnim sustavima u kojima je pojedini judikat nastao
• pravni tekst analizirati sa stajališta leksičkih, stilskih i morfo0sintaktičkih obilježja tipičnih za pravni diskurs
• definirati razlike pravnoga teksta u odnosu na onaj općejezične naravi
• prevoditi pismeno i usmeno različite tekstne vrste pravnoga diskursa, osobito vodeći računa o izvornoj informaciji, jezičnoj kvaliteti prijevoda na jeziku0cilju, uporabi primjerene i u jeziku0cilju uobičajene stručne frazeologije i terminologije

Sadržaj ovog kolegija treba studentima ponuditi temeljne teorijske okvire poznavanja prava i njegovih ključnih područja, s osobitim naglaskom na lingvističkim obilježjima pravnoga teksta i specifičnostima njihova prevođenja, a sustav organiziranja kolegija u obliku ravnomjerno raspoređenih predavanja i vježbi trebao bi osigurati studentima mogućnost primjene teorijskih spoznaja u praktičnim zadacima vezanim za pojedina pravna područja.

Težište kolegija leži na različitosti vrsta pravnih tekstova koje su uvjetovane uglavnom različitošću stručnoga leksika. Tim će jezičnim svojstvima, zajedno s teorijskim dijelom vezanim uz upoznavanje pravnih područja, biti posvećen prvi dio kolegija. Drugi dio bavit će se teorijskim i praktičnim aspektom općih obilježja jezika prava, a ona obuhvaćaju područje stilistike, gramatike i sintakse njemačkih pravnih tekstova. Završni dio kolegija bit će posvećen terminologiji pravosuđa i uprave, koja zbog svoje specifičnosti i svoga pragmatičkoga aspekta čini zasebno područje prava. 

predavanja, vježbe

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

Konačna se ocjena izvodi iz ocjena koje student ostvari iz drugog i trećeg navedenog elementa.

Uvjet za dobivanje potpisa je nazočnost studenta na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

1. Horn, D: Rechtssprache und Kommunikation. Grundlegung einer semantischen Kommunikationstheorie. Duncker und H., Berlin, 1996.
2. Jung, L: Rechtswissenschaft, Hueber Verlag, Ismaning, 1998.

jedna knjiga i jedan članak po izboru:

Knjige

1. Dölle, H.:Vom Stil der Rechtssprache, Tübingen, 1949.
2. Grewendorf, G.: Rechtskultur als Sprachkultur, Frankfurt, 1992.
3. Öhlinger, T. (Hrsg): Recht und Sprache – Fritz Schönherr-Gedächtnissymposium 1985, Wien, 1986.
4. Pfeiffer, O.-Strouhal, E.- Wodak, R.: Recht auf Sprache. Verstehen und Verständlichkeit von Gesetzen, Wien, 1987.
5. Schönherr, F.: Sprache und Recht, Wien, 1985.
6. Visković, N.: Jezik prava, Naprijed, Zagreb, 1989.

Članci u stručnim časopisima i na Internetu:

1. Troskot, Lj.: Das Verhältnis zwischen der Fachsprache  und der Allgemeinsprache», in: KDV-Info, 11/1997 (9-10).
2. Vilke-Pinter. D. –Kereković, S.: Strani jezik i struka, in: Strani jezici, 1/1997, Zagreb, 1997.
3. Kordić, Lj.- Mujić, N.: Strani jezik u funkciji struke: istraživanje stavova djelatnih pravnika i studenata prava, in: Pravni vjesnik, 3-4/2003, (57-77), Osijek, 2004.
4. Klein, W.: Ein Gemeinwesens, in dem  das Volk herrscht, darf nicht von Gesetzen beherrscht werden, die das Volk nicht versteht. (www.bbaw.de/sdr/content/beitraege).
5. Krauth, W.H.: Systeme verstehen Systeme. Zur Debatte zwischen rechtstheoretischer und linguistischer Beobachtung des Rechts. (www.bbaw.de/sdr/content/beitraege).
6. Dimon, D: Rechtsverständlichkeit. (www.bbaw.de/sdr/content/beitraege).

Povremene kratke provjere usvojenosti gradiva, anketa među studentima i drugi povratne informacije (npr. individualne konzultacije, grupne diskusije na seminaru).