Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni) | 1.g. |
zimski |
izborni |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Bosančić, Boris | 15 |
30 |
0 |
Cilj je predmeta upoznati studente s tehnologijama i općenito infrastrukturom semantičkog weba. Tehnologije semantičkog weba odnose se na preporučene standarde W3C konzorcija i uključuju postojane identifikatore, označiteljske jezike, upitne jezike, jezike za kreiranje ontologija te jezike za kreiranje pravila u okruženju semantičkog weba. Poseban naglasak u okviru kolegija stavljen je na razumijevanje ontologija. Razmatra se povijest njihova razvoja i primjene u računalnom okruženju, vrste, svojstva i principi modeliranja. Jedan od ciljeva predmeta odnosi se na usvajanje jezika za kreiranje ontologija. Na vježbama studenti se osposobljavaju za izradu jednostavnih ontologija u odgovarajućem programu.
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
Infrastruktura semantičkog weba: protokoli, identifikatori, označiteljski jezici; pozadinske tehnologije semantičkog weba: internet, hipertekst, web. Tehnologije semantičkog weba u obliku preporučenih standarda i formata W3C konzorcija: UNICODE, URI/IRI; XML, XML imenski prostori, XML Schema; RDF, RDFS, SKOS, SPARQL. Ontologije; povijest, vrste, primjeri, principi modeliranja; jezik za kreiranje ontologija OWL (Web Ontology Language). Program za kreiranje ontologija Protégé. Pravila u okruženju semantičkog weba; RIF/SWRL. Tehnologije semantičkog weba u informacijskim sustavima: primjeri dobre prakse.
predavanja, vježbe
Nastavna aktivnost | Aktivnost studenta | Ishod učenja | Metoda procjene |
Predavanja | slušanje predavanja i sudjelovanje u raspravama | opisati infrastrukturu semantičkog weba pratiti promjene u razvoju tehnologija semantičkog weba |
pisani test (30 % ukupne ocjene) |
Vježbe | vježbanje praktičnih zadataka na realnim primjerima | znati primijeniti tehnologije semantičkog weba u informacijskim sustavima izraditi ontologiju u odgovarajućem programu |
ocjena vježbi (20% ukupne ocjene) |
Samostalni zadaci | rješavanje problemskih zadataka | usvojiti i rabiti jezik za kreiranje ontologija | ocjena zadataka (50% ukupne ocjene) |
Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Praktični rad
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Kontinuirana provjera znanja | 0,4 | 20% |
Pismeni ispit | 0,6 | 30% |
Pohađanje nastave | 1,125 | 0% |
Praktični rad | 0,875 | 50% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz kontinuirane provjere znanja, pismenog ispita te praktičnog rada: 20% konačne ocjene čini ocjena kontinuirane provjere znanja (40 ocjenskih bodova), 30% konačne ocjene čini ocjena iz pismenog ispita (60 ocjenskih bodova) i 50% konačne ocjene čini ocjena praktičnog rada (100 ocjenskih bodova).
Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.
Skala je ocjenjivanja sljedeća: izvrstan (5) – od 180 do 200 bodova, vrlo dobar (4) – od 160 do 179 bodova, dobar (3) – od 125 do 159 bodova; dovoljan (2) – od 110 do 124 boda; nedovoljan (1) – od 0 do 109 bodova.
Redovito pohađati nastavu, izlaganje referata u sklopu seminara, provedba projekta
Na početku svakog predavanja daje se osvrt na nastavne sadržaje s prethodno održanog sata. Prati se aktivnost na vježbama i zadaju zadaci za ponavljanje. Završna kvaliteta provjerava se studentskom anketom.