Informacijsko komunikacijska infrastruktura

Ciljevi su kolegija upoznati studente s temeljnim obilježjima informacijsko-komunikacijske infrastrukture kao preduvjeta primjene informacijske tehnologije. Kolegij je osmišljen kao uvod u studij i mjesto ujednačavanja temeljnih znanja studenata. Studenti se upoznaju sa svim relevantnim dionicima informacijsko-komunikacijske infrastrukture na tehničkoj, tehnološkoj i organizacijskoj razini kroz konkretna znanstvena i stručna dostignuća čija primjena oblikuje reljefe informacijskog društva u kojem živimo

Po završetku nastave studenti će moći:

• nabroj ati i opisati karakteristike poj edinih dionika informacij sko-komunikacij ske infrastrukture
• objasniti međusobne odnose među dionicima informacij sko-komunikacij ske infrastrukture
• razlikovati tehničke, tehnološke i organizacijske karakteristike te definirati rješenja za različite probleme
• prepoznati suvremene sadržaj ne i oblikovne poj avnosti tehnologij a
• shvatiti značaj u primj eni poj edinih dionika informacij sko-komunikacij ske infrastrukture u svakodnevnom osobnom, društvenom ili poslovnom životu.

• upoznavanj e s kolegij em, literaturom, načinom rada, ocj enj ivanj a i vrednovanj a
• povij esni razvoj informacij sko-komunikacij ske infrastrukture (razvoj računala, mrežne infrastrukture, programskih jezika, operativnih sustava i platformi)
• tehnička infrastruktura i integracij a (sklopovlj e, računalni sustavi, mrežne tehnologij e, administracija)
• baze podataka (XML, SQL, NoSQL, relacijsko mapiranje podataka, veliki skupovi podataka, poslovna inteligencija)
• programski j ezici (proceduralni, obj ektno orij entirani, funkcionalni, verzioniranj e izvornog koda, rad u razvojnim timovima)
• predlošci dizajna (OOP-principi, MVC- i MVVM-arhitektura, principi najbolje prakse)
• razvojna aplikacijska okruženja (proizvođači, integrirana razvojna okruženja, alati)
• korisnička sučelja (vizualne, programske, mrežne, terminološke i nazivne karakteristike znakovnog, grafičkog, mrežnog, mobilnog i nosivog sučelja)
• proizvodi i servisi (rješenja vlasničkog proizvođača programske podrške, rješenja proizvođača programske podrške u otvorenom pristupu, rješenja dostupna kao servisi na mreži)
• suvremeni trendovi (globalizacija i platformizacija, novi tehnološko/poslovni modeli i rješenja).

Sadržaji seminara:

• povij esni pregledi razvoj a računala, razvoj a medij a, razvoj a programskih j ezika, informacij skih revolucija itd.
• temeljne paradigme kao što su informacijsko inženjerstvo, softversko inženjerstvo, oblačno računarstvo, računalne mreže, informacijska arhitektura, informacijska pismenost, e-poslovanje, informacijske politike itd.
• suvremeni trendovi kao što su infografika, webometrija, geografski informacijski sustavi (GIS), kriptografija, računalna forenzika, zaštita od računalnog kriminaliteta itd.

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

• poznavanje i razvoj informacij sko-komunikacij ske infrastrukture kao osnove informacij skih sustava u najširem smislu riječi
• razumij evanj e međuodnosa poj edinih dionika kako na integracij skoj tako i na kompetitivnoj razini
• analizirati i kritički ocj enj ivati ulogu i zadaće informacij skih stručnj aka
• primijeniti vještine informacijske pismenosti (pronalaženje, evaluacija i upotreba informacija u svim oblicima).

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave kroz dva kolokvija i seminarski rad. Seminarski rad donosi 25% bodova, položeni kolokviji 50% bodova i aktivnost na nastavi 25% bodova.

Obveze su studenata na predmetu sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70% - uvjet za potpis)
• aktivno sudj elovanj e u nastavi
• izrada seminarskog rada
• polaganj e dvaj u kolokvij a tij ekom semestra.

1. Abd-El-Barr, Mostafa, El-Rewini, Hesham. Fundamentals of computer organization and architecture. New Jersey: John Wiley & Sons, Inc., 2005.
2. Jakopec, T. Predavanja
3. Smiljanić, G. Osnove digitalnih računala. Školska knjiga, Zagreb, 1990

1. Ceruzzi, P. Computing: A Concise History. MIT Press Essential Knowledge, 2012.
2. Garcia-Molina, H., Ullman, J.D., Widom, J. Database Systems: The Complete Book. 2nd ed., Prentice Hall, Upper Saddle River, 2009.
3. O’Regan, Gerard. A Brief History of Computing. London: Springer-Verlag London Limited, 2008.
4. Sommerville, I. Software Engineering. 8th edition, Addison-Wesley, 2007.
5. Tidwell, J. Designing Interfaces, Second edition, O'Reilly Media, 2010.

provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika, koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta