Suvremeni nakladnički konteksti

Cilj je kolegija upoznati studente sa suvremenim društvenim fenomenima koji utječu na razvoj tiskanog i elektroničkog nakladništva te na distribuciju nakladničkih proizvoda. Posebna se pozornost pridaje razumijevanju utjecaja tehnologije na razvoj komuniciranja u društvu. Na predavanjima se obrađuju suvremene teorije informacijskog društva, a na seminarima se u obliku studentskih seminarskih izlaganja raspravlja o širokom spektru fenomena karakterističnih za suvremeno društvo s naglaskom na utjecaj i promjene koje vrše informacijske i komunikacijske tehnologije.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• objasniti uzroke i posljedice promjena u obrascima komuniciranja
• identificirati osnovna obilježja značajnijih razdoblja u razvoju informacijskog društva u drugoj polovici 20. i početkom 21. stoljeća
• kritički ocjenjivati prednosti i nedostatke uporabe raznih medija i pomagala u komunikacijskim procesima
• razumjeti proces transformacije nakladništva kroz utjecaj novih tehnologija odnosno novih komunikacijskih kanala.

Sadržaji predavanja i seminara su sljedeći:

• upoznavanje s kolegijem, literaturom, načinom rada, ocjenjivanja i vrednovanja
• upoznavanje s pojmovima suvremenog informacijskog društva i usporedba s prošlim društvenim epohama
• teorije i teoretičari informacijskog društva
• programi Europske unije za razvoj informacijskog društva
• nakladništvo kao paradigma informacijskih djelatnosti
• razvoj interneta i društvenih mreža
• utjecaj društvenih mreža na izgradnju identiteta
• digitalna podjela
• utjecaj Interneta i društvenih mreža na političke procese
• osnove cyberkulture
• psihosocijalne osnove procesa prihvaćanja novih tehnologija.

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

• znanja o procesima koji dovode do razvoja informacijskog društva
• svijest o promjenama društvenih obrazaca potaknutih razvojem informacijske i komunikacijske tehnologije
• svijest o društvenom kontekstu u kojem se razvija suvremeno nakladništvo.

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Seminarski rad

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave na kolokvijima, na završnom pismenom ispitu i prema uspješnosti izrade pismenog seminarskog rada. Pismeni ispit donosi 40 % bodova, pismeni seminarski rad 20 % bodova, seminarsko izlaganje tijekom nastave 20 % bodova i kolokviji ukupno 20 % bodova.

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)
• izrada i prezentacija seminarskog rada
• polaganje dvaju kolokvija tijekom semestra
• polaganje pismenog ispita nakon završetka semestra.

1. Webster, F. Theories of the Information Society. London – New York: Routledge, 1995.
2. Feather, J. The information society: A study of continuity and change. 4th ed. London: Facet, 2004.
3. Fearthestone M., Burrows R. (ur.). Kiberprostor, kibertijela i cyberpunk. Zagreb: Jasenski i Turk, 2001.
4. Afrić, V. „Informacijske tehnologije i društvo.“ Zbornik radova „Težakovi dani“. (Ur. S. Tkalac i J. Lasić-Lazić): 7 – 19. Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 2002.
5. Bard, A., Söderqvist, J. Netokracija: nova elita moći i život poslije kapitalizma. Zagreb: Differo, 2003.

1. Lor, P. J. Britz, J. J. „Is a knowledge society possible without freedom of access to information?“ Journal of information science 33 (2007): 387 – 396.
2. Castells. M. Internet Galaksija: razmišljanja o Internetu, poslovanju i društvu. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2003.
3. Wurff, R. „With Two Feet On Firm Ground And Diverse Heads Up In The Air“. International Communication Gazette 64, 5 (2002): 407 – 423.
4. Afrić, V. „Kibernetski prostor i virtualna realnost kao društvena upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija“. Revija za sociologiju, 30, 3 – 4 (1999): 181 – 193.
5. Himanen, P. Hakerska etika i duh informacijskog doba. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2002.

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.