Povijest knjige, nakladništva i knjižarstva

Cilj je kolegija upoznati studente s osnovnim obilježjima pojedinih razdoblja u razvoju europske civilizacije temeljene na pisanoj riječi te protumačiti osnovne društvene okolnosti nastanka i razvoja knjige, razvoja nakladničke djelatnosti, važnosti čitanja i istraživanja o čitanju i korištenju knjige te općenito korištenju pisanih izvora informacija.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• prepoznati osnovne utjecaje koje knjiga ima na društvo
• opisati socijalne i psihološke mehanizme pomoću kojih se ta interakcija odvijala kroz povijest
• razlikovati utjecaj koji su različite društveno0političke i kulturne okolnosti kroz povijest imale na razvoj nakladništva i knjižarstva
• usporediti različitost čitateljskih navika kroz povijest, kao i specifičnosti niza fenomena vezanih uz povijest knjige, čitanja i nakladništva
• izdvojiti osnovne karakteristike nakladničke djelatnosti kroz povijest
• analizirati društvenu funkciju knjige od antike do početka 21. stoljeća

Sadržaji predavanja i seminara su sljedeći:

• upoznavanje s kolegijem, literaturom, načinom rada, ocjenjivanja i vrednovanja

• društvena funkcija knjige od antike do početka 21. stoljeća
• prijelomni događaji u povijesti knjige i čitanja
• oblici i načini čitanja
• ekonomski vidovi uporabe knjige
• vlasnici knjiga, knjižnica i knjižara
• izdavači i tiskari kroz povijest
• „strah“ od knjige – nadzor nad čitanjem, izdavačkom i tiskarskom djelatnošću; propaganda i cenzura
• knjiga kao statusni i ideološki simbol, knjiga kao sredstvo promidžbe; bibliomanija i bibliofilija
• pregled razvoja povijesti knjižnica; čitaonice kao rasadišta preporodnih i domoljubnih ideja
• knjižnice i društvo – knjižnica kao mjesto vladarske reprezentacije, knjižnica kao informacijski „laboratorij“
• recepcija knjige u društvu
• knjiga kao čimbenik društvenog i tehnološkog napretka
• knjiga u multimedijalnom okruženju
• nakladništvo i oglašavanje kroz povijest; nakladnički i knjižarski katalozi, tiskani i elektronički katalozi
• seminarski dio predmeta posvećen je čitanju i analizi literature o povijesti knjige, nakladništva i knjižarstva u Hrvatskoj.

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

• razumijevanje povijesne pozadine razvoja knjižarstva i nakladništva
• prepoznavanje, razlikovanje i kritičko sagledavanje društvene funkcije knjige kroz povijest i značajki pojedinih povijesnih razdoblja sa stajališta uporabe knjiga kao instrumenta propagande
• prepoznavanje povijesnog, socio-kulturnog, društvenog i interkulturnog značaja knjižnica kao informacijskih ustanova za prikupljanje, čuvanje, prijenos i uporabu zabilježenih znanja
• prepoznavanje glavnih trendova u razvoju knjižarstva i nakladništva
• kritičko vrednovanje ne samo tradicionalne ulogu koju knjiga ima u društvu već i uloge i značaja elektroničkih inačica knjige te elektroničkog nakladništva
• kritičko i komparativno vrednovanje i interpretiranje socio-kulturoloških tekstova o čitanju i razvoju nakladništva.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Seminarski rad

Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće (ukupno je moguće ostvariti 200 bodova): aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima (sustavno praćenje preporučene literature, prezentacija) – 20 %, polaganje dvaju kolokvija – 50 %, izrada seminarskog rada – 30 %.

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)
• aktivno sudjelovanje u nastavi
• izrada seminarskog rada
• polaganje dvaju kolokvija tijekom semestra.

1. Franjić B. (ur.). Almanah hrvatskoga tiskarstva, nakladništva, novinstva, bibliotekarstva i knjižarstva s adresarom. Zagreb: Horizont press – Kratis, 1997.
2. Bertoša, S. „Neka razmatranja o nakladništvu (od 15. do 18. st.)“. Historijski zbornik XLIX (1996): 161 – 175.
3. Cavallo, G., Chartier, R. (ur.). A History of Reading in the West. Amherst: University of Massachussets, 1999.
4. Klaić, V. Knjižarstvo u Hrvata. Zagreb: St. Kugli, 1922.
5. Manguel, A. Povijest čitanja. Zagreb: Prometej, 2001.
6. Stipčević, A. Povijest knjige. Zagreb: Matica hrvatska, 1995.

1. Dahl, S. Povijest knjige. Zagreb: HBD, 1979.
2. Escarpit, R. Revolucija knjige. Zagreb: Prosvjeta, 1972.
3. Jelušić, S. „Nakladništvo, knjižarstvo i knjižničarstvo: nepotrebne djelatnosti ili sigurna informacijska poluga budućnosti“. Knjižnica 43, 2/3(1999): 303 – 318.
4. Jelušić, S. „Izgradnja infrastrukture knjige i čitanja u Hrvatskoj: pogled nakladnika“. Hrčak 1, 17(2003): 3 – 9.
5. Stipčević, A. O savršenom cenzoru iliti praktički priručnik za borbu protiv štetnih knjiga i njihovih autora. Zagreb: Nakladni zavod Matice Hrvatske, 1994.
6. Stipčević, A. Sudbina knjige. Lokve: Naklada Benja, 2000.

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.