Razredni menadžment

Maksimalno iskoristiti  radno vrijeme; održavanje ugodne atmosfere; sprječavanje neprimjerenog ponašanja; održavanje discipline; poštovanje različitosti, cijenjenje ljudskih kvaliteta; razvijanje samodiscipline kod učenika.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• razlikovati osnovne spoznaje predviđene za bolje razumijevanje komunikacije i upravljanje razredom
• inicirati diskusije kako povećati aktivnost učenika na satu
• integrirati kreativne potencijale studenata na satu spremni osmisliti svoju mapu osnovnih strategija upravljanja
• prikazati mapu osnovnih strategija upravljanja razredom, stilove vođenja, razinu upravljanja

Temeljni pojmovi

Učitelj kao manager, karakteristike razrednog menadžmenta, prag tolerancije, proaktivno i reaktivno ponašanje, vrijeme rada i vrijeme odmora, ponašanja unutar razrednih obveza, neprimjerena ponašanja, komponente dobrog razrednog menadžmenta, planiranje i identifikacija očekivanog – poželjnog ponašanja.

Menagerske funkcije

Planiranje,  strategije, dobra organizacija, kvaliteta vođenja,  uspješna kontrola.

Posebnosti upravljanja razredom

Pedagoška uloga razrednika u vođenju i upravljanju razreda, administrativni poslovi, razrednik voditelj tima,  pripremanje nastavnika za timski rad (s razredom, roditeljima, razrednim vijećem…)

Ostali upravljački poslovi

Partnerski odnosi roditelj – razrednik (stavovi i predrasude), strategije unapređivanja suradnje

Upravljanje razredom

Teorije upravljanja razredom (Glasser, Ginett, Wessler);

Sustavi upravljanja razredom;

Tehnike – modeli upravljanja razredom: uzor, ugovor, paradoks, ignoriranje;

Strategije permanentnog djelovanja, verbalne i neverbalne reakcije, skupne strategije, pismene, asertivno ponašanje;

Stvaranje pozitivne klime, normi i ozračja za rad i učenje u razredu;

Osmišljavanje vlastitog sustava upravljanja razredom.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pismeni/usmeni ispit, Pohađanje nastave, Portfolio

usmeno i pismeno

Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(pismeni ispit x 0,6) + (izrađena mapa portofolio i mapa strategija upravljanja x 0,3) + (aktivnost u nastavi x 0,1).

Primjer izračunavanja ocjene:

pismeni ispit – 4

samostalni istraživački rad – 5

aktivnost u nastavi - 5

 (4 x 0,6) + (5 x 0,3) + (5x 0,1) = 2,4 + 1,5 + 0,5 = 4,4

Konačna ocjena 4,4 →  vrlo dobar (4)             

1. Emmer, E.T. (1987) Classroom Management. The International Encyklopedia of  Teaching and Teacher Education. Pergamon Press.
2. Jurić, V. (2004) Pedagoški menadžment – refleksija opće ideje o upravljanju. Zagreb: Pedagogijska istraživanja I. str. 137-147.
3. Silov, M. (2001) Suvremeno upravljanje i rukovođenje u školskom sustavu. Velika Gorica: Persona.
4. Stančić, S. (2006) Menadžment u obrazovanju. Rijeka.

1. Cowley, S. (2006) Tajne uspješnog rada u razredu – Vještine, tehnike i ideje. Zagreb: Školska knjiga.
2. Faber, A., Mazlish, E. (2000) Kako razgovarati s djecom da bi bolje učila. Zagreb: Mozaik knjiga.
3. Rijavec, M. (1995) Uspješan menedžer – Svakodnevne metode upravljanja. Zagreb: MEP Consult.
4. Srića, V. (1994) Inventivni menedžer. Zagreb: Croman & MEP Consult.

Kvaliteta i uspješnost izvedbe kolegija vrednovat će se putem anonimnih evaluacija  aspekata izvođenja nastave (predavanja i seminari), pripremljenosti predavača i radnih materijala za seminare.