Odabrani tekstovi iz praktičke filozofije

 

Naziv kolegija:
Odabrani tekstovi iz praktičke filozofije
Šifra ISVU:
149013
Šifra MOZVAG:
F809
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Senković, Željko
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Kroz razmatranje pojma praxis proučit će se mogućnost različitih epohalnih određenja onoga što pripada u bitno "ljudske stvari": od istraživanja društvenih fenomena pa do etičkih aporija. Pored pažljivog interpretativnog čitanja Aristotelove, Kantove i Marxove filozofije, odnosno suvremenih pokušaja re-aristotelizacije, razmatrat će se problemi koji su svesvjetski i sveljudski. Nakana ovog kolegija je da se svake godine izabere netko od navedenih klasičnih filozofa, te da se uz čitanje odabrane suvremene sekundarne literature razvija kvalitetan interpretativni horizont. U izboru će biti: Aristotel, Kant, K. Marx, MacIntyre, Arendt, Nussbaum, E. Voegelin, L. Strauss, H. Arendt, D. Sternberger, A. MacIntyre, M.C. Nussbaum, Gadamer, Habermas, etc.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • objasniti ključne aspekte ostvarenja i otuđenja društvenog bića u znanstveno0tehničkoj civilizaciji
  • razvijati kritički odnos spram različitih kulturnih fenomena i ideologija
  • prikazati glavne problematske okvire Aristotelove politike i etike
  • na suvremen način tumačiti Kantovu praktičku filozofiju
  • iskazati samostalnost i odgovornost prilikom primjene suvremenog filozofskog diskursa

Sadržaj predmeta:

  • čovjek kao zoon politikon: Aristotel i aristotelovski horizont
  • znanstveno-tehnička civilizacija
  • Marx i pojam otuđenja
  • rasprava o demokraciji
  • totalitarizam
  • Hannah Arendt
  • MacIntyre i suvremena aristotelovska praktička filozofija
  • tezarij "moderne postmoderne" 
  • kultura i ideologija
  • suvremena etika i praxis "nakon vrline"

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

  • teorijska znanja o praktičkoj filozofiji, s posebnim naglaskom na krizne momente suvremenosti, današnje strukture, odnose i uvjetovanosti koji daju relativno stabilan sklop osnovnih usmjerenja
  • mogućnost orijentiranja u suvremenom aristotelovskom diskursu
  • vještinu tumačenja i pisanja o određenom problemu kojeg je naznačila kritička teorija društva: razvijanje teza koje će pratiti specifičnost moderne intersubjektivnosti i interpersonalnosti

Vrste izvođenja nastave:

seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava objasniti ključne aspekte ostvarenja i otuđenja društvenog bića u znanstveno0tehničkoj civilizaciji seminarski rad, pismeni i usmeni ispit, projektno istraživanje, završno izvješće
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava razvijati kritički odnos spram različitih kulturnih fenomena i ideologija seminarski rad, pismeni i usmeni ispit, projektno istraživanje, završno izvješće
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava prikazati glavne problematske okvire Aristotelove politike i etike seminarski rad, pismeni i usmeni ispit, projektno istraživanje, završno izvješće
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava na suvremen način tumačiti Kantovu praktičku filozofiju seminarski rad, pismeni i usmeni ispit, projektno istraživanje, završno izvješće
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava iskazati samostalnost i odgovornost prilikom primjene suvremenog filozofskog diskursa seminarski rad, pismeni i usmeni ispit, projektno istraživanje, završno izvješće

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 10%
Pohađanje nastave 0,5 0%
Seminarski rad 0,5 30%
Usmeni ispit 0,5 60%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na usmenom ispitu i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad. Usmeni ispit donosi 60 % bodova, seminarski rad 30 % bodova, a aktivnost na nastavi ukupno 10 % bodova.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student/ica može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća:

- 60% - 69,9%  = dovoljan (2)

- 70% - 79,9%  = dobar (3)

- 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4)

- 90% - 100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

  • redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)
  • aktivno sudjelovanje u nastavi
  • polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra
  • izrada seminarskog rada

 

 

Obavezna literatura:

  1. Giorgio Agamben, „Što je logor“ u: Tvrđa, 1/2, 2014. str. 51-53.
  2. Giorgio Agamben, „Što je dispozitiv?“ u: Tvrđa, 1/2, 2014, str. 82-88.
  3. Robert A. Dahl, „Demokratski paradoks“, u: Treći program, 66, 2004, str. 74-77.
  4. Gilles Deleuze, „Postskriptum uz društva kontrole“ http://urbanfestival.blok.hr/04/pdf/Gilles%20Deleuze%20-%20Postskriptum%20uz%20drustva%20kontrole.pdf
  5. Ernst Jünger, „Preko crte“, u: Europski glasnik, 19, 2014, str. 17-43.
  6. Robert Redeker, „Istinska snaga utopije“, u: Treći program, 66, 2004, str. 85-93.
  7. Goran Starčević, „Digitalno doba i novi barbari“, Europski glasnik, 17, 2012. str. 609-632.
  8. Peter Sloterdijk, „Vježbe i pogrešne vježbe“, u: Europski glasnik, 16, 2011. str. 509-541.
  9. Hannah Arendt, O zlu, Naklada breza, Zagreb, 2006.

Dopunska literatura:

  1. Alasdair MacIntyre, Za vrlinom, KruZak, Zagreb, 2002.
  2. Hannah Arendt, Život duha, Službeni glasnik, Beograd, 2010.
  3. Hannah Arendt, Vita activa, Biblioteka August Cesarec, Zagreb, 1991.
  4. Aristotel, Nikomahova etika, HSN, Zagreb, 1992.
  5. Aristotel, Politika, HSN, Zagreb, 1992.Kant, Imannuel: Antropologija u pragmatičnom pogledu, Naklada Breza, Zagreb, 2003.
  6. Kant, Immanuel: Kritika praktičkog uma, Naprijed, Zagreb, 1990.
  7. Kroner, Richard: Kant's Weltanschauung, University of Chicago Press, Chicago, 1956.
  8. Immanuel Kant, Metafizika ćudoređa, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
  9. Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Osnovne crte filozofije prava, Veselin Masleša, Sarajevo, 1964.
  10. Karl Marx, Rani radovi, Naprijed, Zagreb, 1989.
  11. Arendt, Hannah: Tradition and Modern Age, u: Between Past and Future,  New York, Viking, 1954.
  12. Arendt, Hannah: The Concept of History, u: Between Past and Future, 51-52.
  13. Arendt, Hannah: On Humanity in Dark Times: Thoughts about Lessing, u: Men in Dark Times, 21.
  14. Arendt, Hannah: Preface, Men in Dark Times, Harmondsworth, Penguin, 1973.
  15. Željko Senković, Aristotelova kritika demokracije, FFOS, Osijek, 2007.
  16. Željko Senković, Aristotelova etika, FFOS, Osijek, 2011.
  17. G.J. Hughes, Aristotle on Ethics, London and New York, 2001.
  18. T. Irwin, Aristotle's First Principless, Oxford, 1988.
  19. R. Kraut, Aristotle, Political Philosophy, Oxford University Press, 2002.
  20. Kraut, Richard, Aristotle on the Human Good, Princeton University Press, 1989.
  21. MacIntyre, A., A short History of Ethics, London and New York, 2002.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitet sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

Ostale informacije: