Odabrani tekstovi iz praktičke filozofije

Kroz razmatranje pojma praxis proučit će se mogućnost različitih epohalnih određenja onoga što pripada u bitno "ljudske stvari": od istraživanja društvenih fenomena pa do etičkih aporija. Pored pažljivog interpretativnog čitanja Aristotelove, Kantove i Marxove filozofije, odnosno suvremenih pokušaja re-aristotelizacije, razmatrat će se problemi koji su svesvjetski i sveljudski. Nakana ovog kolegija je da se svake godine izabere netko od navedenih klasičnih filozofa, te da se uz čitanje odabrane suvremene sekundarne literature razvija kvalitetan interpretativni horizont. U izboru će biti: Aristotel, Kant, K. Marx, MacIntyre, Arendt, Nussbaum, E. Voegelin, L. Strauss, H. Arendt, D. Sternberger, A. MacIntyre, M.C. Nussbaum, Gadamer, Habermas, etc.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• objasniti ključne aspekte ostvarenja i otuđenja društvenog bića u znanstveno0tehničkoj civilizaciji
• razvijati kritički odnos spram različitih kulturnih fenomena i ideologija
• prikazati glavne problematske okvire Aristotelove politike i etike
• na suvremen način tumačiti Kantovu praktičku filozofiju
• iskazati samostalnost i odgovornost prilikom primjene suvremenog filozofskog diskursa

• čovjek kao zoon politikon: Aristotel i aristotelovski horizont
• znanstveno-tehnička civilizacija
• Marx i pojam otuđenja
• rasprava o demokraciji
• totalitarizam
• Hannah Arendt
• MacIntyre i suvremena aristotelovska praktička filozofija
• tezarij "moderne postmoderne" 
• kultura i ideologija
• suvremena etika i praxis "nakon vrline"

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

• teorijska znanja o praktičkoj filozofiji, s posebnim naglaskom na krizne momente suvremenosti, današnje strukture, odnose i uvjetovanosti koji daju relativno stabilan sklop osnovnih usmjerenja
• mogućnost orijentiranja u suvremenom aristotelovskom diskursu
• vještinu tumačenja i pisanja o određenom problemu kojeg je naznačila kritička teorija društva: razvijanje teza koje će pratiti specifičnost moderne intersubjektivnosti i interpersonalnosti

seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na usmenom ispitu i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad. Usmeni ispit donosi 60 % bodova, seminarski rad 30 % bodova, a aktivnost na nastavi ukupno 10 % bodova.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student/ica može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća:

- 60% - 69,9%  = dovoljan (2)

- 70% - 79,9%  = dobar (3)

- 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4)

- 90% - 100% = izvrstan (5).

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)
• aktivno sudjelovanje u nastavi
• polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra
• izrada seminarskog rada

1. Giorgio Agamben, „Što je logor“ u: Tvrđa, 1/2, 2014. str. 51-53.
2. Robert A. Dahl, „Demokratski paradoks“, u: Treći program, 66, 2004, str. 74-77.
3. Gilles Deleuze, „Postskriptum uz društva kontrole“ http://urbanfestival.blok.hr/04/pdf/Gilles%20Deleuze%20-%20Postskriptum%20uz%20drustva%20kontrole.pdf
4. Slavoj Žižek, O nasilju, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.
5. Goran Starčević, „Digitalno doba i novi barbari“, Europski glasnik, 17, 2012. str. 609-632.
6. Michel Foucault, Vladanje sobom i drugima: predavanje na College de France (1982-1983), Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2010.

1. Alasdair MacIntyre, Za vrlinom, KruZak, Zagreb, 2002.
2. Hannah Arendt, Život duha, Službeni glasnik, Beograd, 2010.
3. Hannah Arendt, Vita activa, Biblioteka August Cesarec, Zagreb, 1991.
4. Aristotel, Nikomahova etika, HSN, Zagreb, 1992.
5. Aristotel, Politika, HSN, Zagreb, 1992.Kant, Imannuel: Antropologija u pragmatičnom pogledu, Naklada Breza, Zagreb, 2003.
6. Kant, Immanuel: Kritika praktičkog uma, Naprijed, Zagreb, 1990.
7. Kroner, Richard: Kant's Weltanschauung, University of Chicago Press, Chicago, 1956.
8. Immanuel Kant, Metafizika ćudoređa, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
9. Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Osnovne crte filozofije prava, Veselin Masleša, Sarajevo, 1964.
10. Karl Marx, Rani radovi, Naprijed, Zagreb, 1989.
11. Arendt, Hannah: Tradition and Modern Age, u: Between Past and Future,  New York, Viking, 1954.
12. Arendt, Hannah: The Concept of History, u: Between Past and Future, 51-52.
13. Arendt, Hannah: On Humanity in Dark Times: Thoughts about Lessing, u: Men in Dark Times, 21.
14. Arendt, Hannah: Preface, Men in Dark Times, Harmondsworth, Penguin, 1973.
15. Željko Senković, Aristotelova kritika demokracije, FFOS, Osijek, 2007.
16. Željko Senković, Aristotelova etika, FFOS, Osijek, 2011.
17. G.J. Hughes, Aristotle on Ethics, London and New York, 2001.
18. T. Irwin, Aristotle's First Principless, Oxford, 1988.
19. R. Kraut, Aristotle, Political Philosophy, Oxford University Press, 2002.
20. Kraut, Richard, Aristotle on the Human Good, Princeton University Press, 1989.
21. MacIntyre, A., A short History of Ethics, London and New York, 2002.

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitet sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.