Etika skrbi i odgovornosti

Cilj je upoznati studente sa osnovnim principima i temama etike skrbi i odgovornosti, upoznati i senzibilizirati studente da uoče i „čuju“ razliku između patrijarhalnih i paternalističkih pristupa i glasa u etici i praksi, praktičnom ophođenju u društvenoj skrbi za sve članove društva, osobito najranjivije i marginalizirane, uočiti glas relacije, promjenu koncepta i paradigme u poimanju čovjeka i ljudskog svijeta. Teoretizirati povezanost i relacije kao primarne i osnovne u ljudskom životu, što može dovesti do shvaćanja i prihvaćanja nove paradigme posljedično na filozofsko-političku teoriju ali društvenu i političku praksu.

Uočiti krucijalnu razliku između ženstvene i feminističke etike skrbi. Glas, relacija, otpornost, žena i ženski princip postaju centralni radije nego periferni u preoblikovanju ljudskog svijeta.

U tom smislu, studentima će biti ponuđeno teorijsko promišljanje filozofsko-etičkih koncepata koje smatramo ključnima za teme i pojmove skrbi/brige i odgovornosti, te analizu i komparativnu interpretaciju onih teorija koje su doprinijele utemeljenju tih koncepata. U prvom redu, ponuditi teorijsko promišljanje filozofsko-etičkih koncepata koji su ključni za ovu temu, a to su skrb/briga i odgovornost, te analizu i komparativnu interpretaciju onih teorija koje su doprinijele utemeljenju tih koncepata (S. Kierkegaard, M. Heidegger, E. Levinas, H. Jonas, L. Boff, C. Gilligan, N. Noddings, Rollo May, J. Juul, K. Jaspers i mnogi dr).

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• opisati povijesni razvoj ideje skrbi u filozofiji i osnovne teorijske pravce utemeljenja etike skrbi
• objasniti važnost praktične primjene etike skrbi na društvenom i političkom planu
• razlikovati orijentacijsko od znanstvenog znanja
• objasniti prisutnost etike odgovornosti kao osnovnog modusa bivstvovanja
• razviti demonstraciju samostalnog kritičkog pristupa fenomenu skrbi i odgovornosti iz diskursa filozofsko0etičke problematike

• Pojmovno i etimološko značenje pojmova skrb/briga i odgovornost i filozofsko-etički koncepti i razmatranja tih pojmova,
• Poimanje pojmova briga i skrb u  raznim svjetskim, živim i mrtvim  jezicima,
• Upoznavanje sa grčko-rimskim mitom o Curi ili Brizi (grčki mit uvršten u latinsku knjigu priča Liber Fabularum, što ih je sakupio Hygin, rimski zapisivač priča),
• Dvije različite paradigme poimanja čovjeka i postanka ljudskog bića i odnosa prema čovjeku: Mit o ugovoru – ugovorno-libertarijanski pristup i gledište odnosa među ljudima i mit o skrbi,
• Heideggerov doprinos poimanju skrbi i brige i njegovo temeljno razlikovanje tih pojmova,
• Boffova esencijalna briga ili skrb,
• Solidarnost, suosjećanje, briga i skrb, zajedništvo i ljubav kao osnovni principi etike skrbi i odgovornosti,
• Frommovo umijeće ljubavi kao brige, znanja, poštovanja i odgovornosti,
• Schweitzerovo strahopoštovanje pred životom kao osnovni etički, kategorički  imperativ,
• Kantov kategorički imperativ i poimanje vrijednosti ljudske osobe i proširenje kat. Imperativa i na ne-ljudska nerazumska živa bića,
• Kant i ekologija,
• Dva načina bivstvovanja čovjeka: kroz skrb ili brigu i kroz rad,
• Muški princip (rad, akcija, proizvođenje, efektivnost, performativnost, dominacija, učinkovitost separacija, fragmentizacija, podređivanje, moć),  nasuprot ženskom principu (skrbi, relacije, komunikacije, povezivanja, stvaranja, odgovornost, identifikacija, objedinjavanja),
• Etika skrbi i etika odgovornosti kao novi tip etike nasuprot „staroj“ etici dužnosti,
• Jonasova „nova“ etika – etika odgovornosti kao paradigma odgovornosti za budućnost – novi tip odgovornosti:  totalna, kontinuirana i trajna (povjesna), budućnosna,
• „Stara“ etika: etika sadašnjosti, istovremenosti, antropocentrična etika, heteronomna, stari kategorički imperativ (Kant), „nova“ etika: biocentrična, budućnosna, vertikalna etika,  vremenska dimenzija i horizont budućnosti i povijesti, skrbnička etika, imperativ nove vrste (Jonas),
• Orijentacijsko, sveobuhvatno znanje,
• Odgovornost roditelja za dijete – roditeljska odgovornost kao paradigma bioetičke odgovornosti, okvir za rješavanje globalnih ekoloških problema,
• Dijete kao paradigma i slika budućnosti – dijete kao početak rađanja  čovječanstva u cjelini – odgovornost za dijete – odgovornost za čovječanstvo, za život i bitak u cjelini,
• Asimetrična moralna zajednica, moralna zajednica u užem i širem smislu, pitanje moralnog subjekta, slobode i autonomije, savjesti,
• ontička, ontološka i filonička odgovornost,
• zov, poziv Drugog i Drugačijeg kao poziv i apel odgovornosti,
• Levinasova etika Drugoga ili etika apela  i Drugi kao blizina koja konstituira svijest, samosvijest, vlastitost, jastvo, načelo odgovornosti za drugoga, etičko iskustvo alteriteta kao apriorno apriornoga, prethodi subjektivnosti  i svijesti, Drugi kao neobuhvatna tajna i mjesto susreta vlastitosti, sopstva,
• Jezik kao mjesto susreta i izričaja Drugoga, Drugi – lice koje govori, tajna, govor kao događaj smisla,
• Jezik kao odnos nad odnosima, kao horizont samoočitovanja Drugoga,
• govor, razumijevanje, nasuprot govorkanju, naklapanju i dvosmislenosti kod Heideggera,
• Sveta i osnovna riječ Ja-Ti, Bubberovo poimanje susreta i odnosa,
• Jaspersovo naglašavanje komunikacije i egzistencije kao ko-egzistenicje,
• Jezik kao neistraživa zagonetka ljudskog bića, jezik – granica našeg horizonta, pojam graničnih situacija, pitanje jezika za Jaspersa je pitanje istine,
• Etika skrbi – počeci feminističke etike( Gilligan, Noddings),
• Neoliberalizam i urušavanje stupova socijalne države i utjecaj na uništavanje zajedništva, solidarnosti i brižnosti (Kratki presjek kroz povijesni razvoj neoliberalizma  od Regana i Tacher, do danas),
• Mogućnost praktične primjene i akcije u skladu s novom paradigmom „nove“ etike, implementacija u zdravstveni i socijalni sustav skrbi i odgovornosti za marginalizirane, slabe, nemoćne, bolesne, djecu, stare, rodne, spolne, nacionalne i dr. manjine, promjena paradigme i odnosa liječnik-pacijent, neka iskustva i primjeri iz prakse i mogućnost rješenja,
• Implementacija u zdravstveni, socijalni i političko-pravni sustav skrbi društva za marginalizirane

seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave

Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(referat ili usmeno izlaganje x 0,6) + (samostalni istraživački projekt x 0,3) + (aktivnost u nastavi x 0,1).

Primjer izračunavanja ocjene:

Referat ili usmeno izlaganje – 4

samostalni istraživački rad (seminar)– 5

aktivnost u nastavi - 5

 (4 x 0,6) + (5 x 0,3) + (5x 0,1) = 2,4 + 1,5 + 0,5 = 4,4

Konačna ocjena 4,4 →  vrlo dobar (4)             

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)
• aktivno sudjelovanje u nastavi
• pisanje jednog seminarskog rada tijekom semestra
• polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra

1. Boff, L., Essential Care: An Ethics of Human Nature. Waco: Baylor University Press, 2008.
2. Buber, Martin, Ja i Ti (Ich und Du), Izdavačko preduzeće »Rad«, Beograd, 1977.,
3. Gilligan, C., In a different voice: Women’s conception of self and morality, Cambridge: Harvard University Press, 1982. – odabrani dijelovi knjige
4. Joan C. Tronto, Moral Boundaries. A Political Argument for an Ethic of Care, Routledge, 1993. - odabrani dijelovi knjige

1. Axelos, Kostas, Uvod u buduće mišljenje. O Marxu i Heideggeru . Na putu k planetarnom mišljenju, Stvarnost, Zagreb, 1966.,
2. Bubalo, I., Kantova etika i odgovornost za svijet, KS, Zagreb, 1984.,
3. Czobor–Luup, Michaela, »Heidegger's Contribution to an Ethic of Care and Responsiveness«, prepared for delivery at the 2010 Annual Meeting oft he American political Science, September 2 – 5, 2010., www.
4. Hodžić, Dževad, Odgovornost u znanstveno-tehnološkom dobu, Tegra, Sarajevo,
5. 2008.
6. Juul, J., Vaše kompetentno dijete. Zagreb: Pelago, 2004.
7. Juul, J., Život s kronično bolesnim djetetom. Zagreb: Pelago, 2008.
8. Lyotrd, Jean- Francois,  Postmoderno stanje. Izvještaj o znanju, Ibis grafika, Zagreb, 2005.
9. Oslić, Josip , Tolvajčić, Danijel, »Odnos »filozofijskog vjerovanja« i objavljene religije kod Karla Jaspersa«, u: Bogoslovska smotra Vol. 77 No. 3, Prosinac 2007.
10. Talanga, Josip, „Odnos liječnik i pacijent prema medicinskog etici“, u: Bogoslovska smotra, Vol. 76 NO. 1, 2006. 
11. Tolvajčić, Danijel, »Filozofijska vjera Karla Jaspersa«, u: Crkva u svijetu 44 (2009), br. 3.

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.