Povijest hrvatske filozofije

 

Naziv kolegija:
Povijest hrvatske filozofije
Šifra ISVU:
149142
Šifra MOZVAG:
F306
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Balić, Davor
30
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj kolegija jest studentima pružiti uvid u filozofska nastojanja hrvatskih mislioca od početaka (Herman Dalmatin) do današnjih dana. Ta nastojanja bit će sagledana iz perspektive onih dostignuća i utjecaja koje su hrvatski filozofi ostvarili u domovini i u sklopu europske filozofske misli. Studenti će biti upućeni u to da se filozofska težnja hrvatskih mislioca očituje u njihovu djelovanju na europskim sveučilištima (Bologna, Padova, Ferrara, Rim, Beč, Pariz, London), u pisanju filozofskih spisa kojima doprinose razvoju europske filozofske misli (posebice Frane Petrić i Ruđer Bošković), kao i u znanstvenim dodirima, te aktivnom sudjelovanju u duhovnim i političkim pokretima svojega vremena (primjerice: Juraj Dragišić, Pavao Skalić, Matija Vlačić Ilirik). Osim što će biti upoznati s naukom hrvatskih filozofa koji su djelovali u razdoblju srednjovjekovlja, renesanse, te tijekom 17. i 18. stoljeća, studenti će doznati i o onim nastojanjima hrvatskih filozofa iz 19. i prve polovice 20. stoljeća koja su bila uvelike usmjerena na historiografiju hrvatske filozofske baštine (Marković, Bazala, Zimmerman, Krstić, Harapin).

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • objasniti filozofsku misao hrvatskih filozofa
  • opisati doprinos hrvatskih filozofa hrvatskoj i europskoj filozofskoj misli
  • osposobiti se za klasificiranje duhovnih i političkih pokreti hrvatskih filozofa
  • upoznati se s mišlju i osnovnim tezama najvažnijih hrvatskih filozofa kroz povijest
  • iskazati odgovornost prema sadržaju kolegija s osnovnim filozofskim tradicijama u hrvatskoj filozofiji

Sadržaj predmeta:

  • Srednjovjekovni skolastički i arapski aristotelizam u 11. st: Herman Dalmatin
  • Korvinski krug humanista 15. st: Ivan Vitez od Srednje i Ivan Česmički (Janus Pannonius)
  • Humanistički krugovi u Europi i primorskim gradovima 15. i 16. st: Juraj Šižgorić, Marko Marulić, Juraj Dragišić (Gergius Benignus de Salviatis), Benko Benković, Antun i Faust Vrančić
  • Renesansna filozofija između platonizma i aristotelizma u 16. st: Franjo Petrić (Franciscus Patricius), Pavao Skalić i Frederik Grisgono
  • Protestantizam, hermeneutika i protestantska teologija 16. st: Matija Vlačić (Facius Illyricus), Antun Dalmatin
  • Dubrovački filozofski krug 16. st: Nikola Gučetić, Miho Monald, Antun Medo i Juraj Dubrovčanin
  • Filozofsko-teološki prijepori – katoličanstvo, anglikanizam, pravoslavlje i ekumenska težnja u 17. st: Markantun Gospodnetić (de Dominis) i Juraj Križanić
  • Peripatetička (skolastička) filozofija 17. st i osnivanje Zagrebačkog sveučilišta (1669.): Matija Frkić, Stjepan Glavač i Franjo Jambreković
  • Filozofija prirode i matematička prirodna znanost 18. st: Ruđer Bošković i Benedikt Stojković (Stay)
  • Peripatetička filozofija i prosvjetiteljstvo 18. i 19. st: Andrija Kačić-Miošić, Andrija Dorotić, Matija Antun Reljković, Ivan Lovrić, Simeon Čučić, Stjepan Zanović
  • Filozofske ideje preporodnog razdoblja 19. st: - jezik, kultura, narod: Ljudevit Gaj, Josip Juraj Strossmayer, Ante Starčević
  • Filozofija na obnovljenom Zagrebačkom sveučilištu (1874.): Franjo Marković, Đuro Arnold
  • Neoskolastički smjer u filozofiji 19. i 20. st: Ante Bauer, Josip Stadler, Stjepan Zimmermann, Franjo Šanc
  • Znanstvena filozofija na Sveučilištu: Alber Bazala, Vladimir Dvorniković, Pavao Vuk-Pavlović, Vladimir Filipović. Marijan Taklčić
  • Sukob na ljevici o odnosu filozofije i prirodne znanosti te polemike o tendenciji u umjetnosti
  • Filozofska strujanja u poratnom razdoblju

Vrste izvođenja nastave:

predavanja

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanja slušanje izlaganja, analiza literature objasniti filozofsku misao hrvatskih filozofa aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanja slušanje izlaganja, analiza literature opisati doprinos hrvatskih filozofa hrvatskoj i europskoj filozofskoj misli aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanja slušanje izlaganja, analiza literature osposobiti se za klasificiranje duhovnih i političkih pokreti hrvatskih filozofa aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanja slušanje izlaganja, analiza literature upoznati se s mišlju i osnovnim tezama najvažnijih hrvatskih filozofa kroz povijest aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanja slušanje izlaganja, analiza literature iskazati odgovornost prema sadržaju kolegija s osnovnim filozofskim tradicijama u hrvatskoj filozofiji aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Usmeni ispit, Kontinuirano praćenje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0,75 0%
Usmeni ispit 1 80%
Kontinuirano praćenje 0,25 20%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kontinuiranog praćenja literature (20%), dok 80% konačne ocjene čini završni usmeni ispit.

 

Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(usmeni ispit x 0,8) + (kontinuirano praćenje x 0,2).

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračunavanja ocjene:

usmeni ispit – 4

kontinuirano praćenje (čitanje literature) - 5

 (4 x 0,8) + (5 x 0,2) = 3,2 + 1,0 = 4,2

Konačna ocjena 4,2 →  vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obaveze studenata na predmetu su sljedeće:

  • redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
  • aktivno sudjelovanje u nastavi;
  • polaganje pismenog i usmenog ispita nakon završetka nastave.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Franjo Zenko (priređivač sveska), Starija hrvatska filozofija, Filozofska hrestomatija, sv. 9 (Zagreb: Školska knjiga, 1997)
  2. Erna Banić-Pajnić, Mihaela Girardi Karšulin, Marko Josipović (ur.), Magnum miraculum – homo (Veliko čudo – čovjek): humanističko-renesansna problematika čovjeka u djelima hrvatskih renesansnih filozofa (Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1995);
  3. Franjo Zenko (priređivač sveska), Novija hrvatska filozofija, Filozofska hrestomatija, sv. 9 (Zagreb: Školska knjiga, 1995).

Dopunska literatura:

  1. Herman Dalmatin, Rasprava o bitima I-II, latinski tekst uspostavio, hrvatski prijevod izradio, kritički komentar i napomene uz tekst napisao Antun Slavko Kalenić, uvodne rasprave napisali: Franjo Šanjek, Antun Slavko Kalenić, Žarko Dadić i Franjo Zenko (Pula: Čakavski sabor, 1990);
  2. Frane Petrić, Nova sveopća filozofija, priredio i pogovor napisao Vladimir Filipović. Prijevod s latinskog Tomislav Ladan i Serafin Hrkač. Stručnu redakciju prijevoda izvršio Kruno Krstić (Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1979). Izdanje sadrži pretisak latinskog izvornika: Franciscus Patricius, Nova de universis philosophia (Ferrariae: Apud Benedictum Mammarelum, 1591) i hrvatski prijevod;
  3. Josip Ruđer Bošković, Teorija prirodne filozofije, s latinskoga preveo Jakov Stipišić, priredio i pogovor napisao Vladimir Filipović (Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1974);
  4. Pavo Barišić (ur.), Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije, zbornik radova znanstvenoga skupa, Zagreb, 23.–25. lipnja 1999 (Zagreb: Institut za filozofiju, 2000);
  5. [Franjo Marković], »Filosofijske struke pisci hrvatskoga roda s onkraj Velebita u stoljećih XV. do VIII.«, govor nastupajućega rektora dra. Franje pl. Markovića, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 1 (1975), str. 255-279.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

Ostale informacije: