Epistemologija

 

Naziv kolegija:
Epistemologija
Šifra ISVU:
149141
Šifra MOZVAG:
F405
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU
Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA -PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Žitko, Pavao
30
0
0
Uzunić, Mislav
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznavanje s temeljnim pojmovima i problemima epistemologije, te s njihovim interpretacijama.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • objasniti ulogu epistemologije i epistemoloških problema u filozofiji
  • usporediti epistemološke teorije
  • povezati filozofske probleme epistemologije s religijom i znanosti
  • kritički se odnositi prema fenomenima vjerovanja, znanja i spoznaje

Sadržaj predmeta:

Analiza znanja: istinitost, opravdanje, vjerovanje. Dvojba, mnijenje, sigurnost. Teorije istine. Vjerovanje, opravdanje, znanje. Jamstvo. Gettierov problem. Normativna i naturalizirana epistemologija. Fundacionalizam, koherentizam, kauzalna teorija znanja, reliabilizam. Internalizam i eksternalizam. Izvori/vrste znanja. Skepticizam. Falibilizam. Empirizam i racionalizam. Problem izvanjskog svijeta: direktni realizam, indirektni (reprezentativni) realizam, fenomenalizam.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

 
Nastavna aktivnost Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
Predavanje Slušanje izlaganja Objasniti ulogu epistemologije Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, usmeni ispit
Predavanje, seminarsko izlaganje, analiza primjera, grupna rasprava Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Usporediti epistemološke teorije Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
Predavanje, seminarsko izlaganje Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Povezati filozofske probleme epistemologije s religijom i znanosti Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
Predavanje, seminarsko izlaganje, analiza primjera, grupna rasprava Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Kritički se odnositi prema fenomenima vjerovanja, znanja i spoznaje Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 10%
Pohađanje nastave 0,5 0%
Seminarski rad 0,5 30%
Usmeni ispit 2,5 60%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada (30%), aktivnost za vrijeme nastave (10%), i ocjena iz završnog usmenog ispita (60%).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obaveze studenata na predmetu su sljedeće:

  • - redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
  • - aktivno sudjelovanje u nastavi;
  • - izrada i prezentiranje seminarskoga rada;
  • - polaganje usmenog ispita nakon završetka nastave.

 

 

Obavezna literatura:

  1. J. Dancy, Uvod u suvremenu spoznajnu teoriju, Zagreb 2001;
  2. Platon, Teetet, Naprijed, Zagreb 1979.
  3. R. Descartes, Meditacije o prvoj filozofiji, Kruzak, Zagreb 2015.
  4. I. Kant, Kritika čistog uma, Jesenski i Turk, Zagreb 2019. (Poglavlja: »Transcendentalna estetika« i »Transcendentalna logika«);

Dopunska literatura:

  1. Greco J./Sosa E. (ur.), Epistemologija. Vodič u teorije znanja, Jesenski i Turk, Zagreb 2004.
  2. D. Tolvajčić, Suvremena analitička filozofija religije. Glavni pravci i autori, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2016.
  3. G. W. Leibniz, Novi ogledi o ljudskom razumu, V. Masleša, Sarajevo 1986. (IV. knjiga);
  4. G. Berkeley, Odabrane filozofske rasprave, Kruzak, Zagreb 1999. (dio: »Rasprava o načelima ljudske spoznaje«);
  5. D. Hume, Istraživanje o ljudskom razumu, Naprijed, Zagreb 1988. (Odjeljci IV. i V.);
  6. G. W. F. Hegel, Fenomenologija duha, Naklada Ljevak, Zagreb 2000. (Poglavlja: »Svijest«, »Samosvijest« i »Um«

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unapređivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

Ostale informacije: