Filozofija nesvjesnog: Freud i Lacan

Cilj je kolegija ukazati na filozofijske aspekte Freudove i Lacanove teorije nesvjesnog. Navedenoj se problematici pristupa kroz tumačenje izabranih tekstova koji pružaju uvid u Freudovo i Lacanovo mišljenje nesvjesnog. Analiza tekstova trebala bi dovesti do uvida da Freudovo i Lacanovo djelo iznosi osobitu vrstu teorije koja je višestruko prožeta filozofskim problemima. Isto tako, kolegij će izložiti reperkusije Freudova otkrića nesvjesnog, te Lacanova postavljanja subjekta nesvjesnog u tradiciju filozofije.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• odrediti osnovne pojmove Freudove i Lacanove teorije nesvjesnog
• opisati Freudovo i Lacanovo određenje psihičke zbiljnosti
• razlikovati Freudovo i Lacanovo određenje čovjeka spram tradicionalno filozofijskih zahvaćanja
• iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema primjeni Fruedovih i Lacanovih teza u suvremenosti

Sadržaji predavanja i seminara su sljedeći:

• Predmet i područje istraživanja filozofije nesvjesnog
• Freudov pojam nesvjesnog
• Freudovo određenje sna i rada sna
• Freudova prva raščlamba psihičkog aparata
• Freudova druga topika
• Freudov doprinos razjašnjenju klasično filozofijskih problema: spoznaje, subjekta, jezika
• Lacanov povratak Freudu
• Stadij zrcala
• Utemeljenje Simboličkog u Imaginarnom
• Nastanak ego-ideala
• Simbolički zakon Drugog
• Lingvističko utemeljenje Lacanova određenja nesvjesnog
• Jezično strukturirano nesvjesno
• Lacanova kritika kartezijanskog cogita
• Lacanov rascijepljeni subjekt nesvjesnog.

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

• teorijsko znanje o temeljnim pojmovima freudovske i lacanovske psihoanalize s posebnim naglaskom na psihoanalitičku interpretaciju filozofskih problema;
• vještinu pisanog i usmenog izlaganja bitnih momenata Freudove i Lacanove teorije kao i vještinu tumačenja ostalih diskursa (književnih, filmskih, socijalnih) u psihoanalitičkom ključu.

seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

usmeno i pismeno

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad (esej). Kolokviji 40% bodova, esej 40 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 20 % bodova. Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(seminarski rad x 0,4) + (pismeni ispit x 0,4) + (aktivnost u nastavi x 0,2

Primjer izračunavanja ocjene:

seminarski rad 4

pismeni ispit (kolokvij) 3

aktivnost na nastavi 5

(4x0,4) + (3x0,4) + (5x0,2) =1,6 +1,2 + 1=3,8

konačna ocjena vrlo dobar

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
• aktivno sudjelovanje u nastavi;
• pisanje seminarskog rada;

1. Freud S., Budućnost jedne iluzije i drugi spisi, (Naprijed, Zagreb, 1986) tekstovi: „Prilog uvodu u narcizam“ “Nesvjesno” i „Ja i ono” .
2. Freud S., Tumačenje snova, (Stari grad, Zagreb, 2001) šesto i sedmo poglavlje.
3.  Lacan, J., Écrits, (Seuil, Paris 1966) (izbor spisa u srpskom prijevodu: Prosveta, Beograd 1983, cjelokupna zbirka u engleskom prijevodu B. Fink, New York – London 2006).
4. Lacan, J., Četiri temeljna pojma psihoanalize (Seminar XI), (Naprijed, Zagreb. 1986).

1. Laplanche J. /Pontalis J.-B., Rječnik psihoanalize, (Naprijed, Zagreb, 1992).
2. Evans, D., An Introductionary Dictionary of Lacanian Psychoanalysis, (Verso, London 1996).
3. Fink, B.,: Lakanovski subjekt: Između jezika i jouissancea, (KruZak, Zagreb, 2009).

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.