Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
FILOZOFIJA -PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 3.g. |
zimski |
izborni |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Krivak, Marijan | 15 |
0 |
15 |
Svrha je kolegija osposobiti studente filozofije za pristup esejističkom pismu Waltera Benjamina, te mogućnost interdisciplinarnog promišljanja njegova teksta..
Benjaminova filozofija u sebi se pokazuje referentnom kako za filozofsko pozicioniranje kritičkog pristupa zbilji tako i za kompetentno približavanje modusima funkcioniranja suvremene umjetnosti.
U takovome se duhovnopovijesnom kontekstu tematizira i suvremena mogućnost revolucionarnog mišljenja, na tragu onog najboljeg nasljeđa ne samo Marxa i njegove filozofije nego i drugih mislilaca iz tradicije kritičke teorije »frankfurtovca«, okupljenih oko Instituta za društvena istraživanja: Blocha, Adorna, Horkheimera, Marcusea.
Ako filozofiju možemo razmatrati i izvan njezina strogo znanstveno-akribijskog postava, onda nam lucidni eseji Waltera Benjamina pružaju podatnu građu za svekoliku analizu moderne (i postmoderne) filozofije i umjetnosti, te za kritički pristup medijima.
Kolegij bi u svojoj namjeri trebao pružiti okvir za samostalan esejistički pristup fenomenima, od filozofije do vizualnih umjetnosti.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Sadržaji predavanja su sljedeći:
Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:
predavanja, seminari i radionice
NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
predavanje | slušanje izlaganja | odrediti pitanja nužnog međuodnošenja između filozofije i umjetnosti | seminarski rad, aktivnost studenata u nastavi |
predavanje, grupna rasprava | sustavno opažanje, slušanje izlaganja | analizirati osobitosti u spisateljskom pristupu Waltera Benjamina | seminarski rad, sustavno opažanje, slušanje izlaganja |
predavanje, grupna rasprava | analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje | razlikovati temeljne pojmove filma, fotografije, tehničke/tehnologijske reprodukcije | seminarski rad, sustavno opažanje, slušanje izlaganja |
predavanje, grupna rasprava | postavljanje i rješavanje problema, izrada | iskazati samostalnost u primjeni naučenog s obzirom na suvremeni politički kontekst | seminarski rad, aktivnost studenata u nastavi, pismeni i usmeni ispit |
Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Usmeni ispit
usmeno
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Aktivnost u nastavi | 0,5 | 5% |
Seminarski rad | 0,5 | 25% |
Usmeni ispit | 1 | 70% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz usmene prezentacije seminarskog rada ili eseja i ocjena iz završnog usmenog ispita: 5% konačne ocjene čini aktivnost u nastavi, 25% konačne ocjene čini ocjena iz referata/eseja, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnog usmenog ispita.
Aktivnost u nastavi: odličan (5) 5 x 0,05 = 0,25
seminarski rad/esej: vrlo dobar (4) 4 x 0,25 = 1
završni usmeni ispit: dobar (3) 3 X 0,7 = 2,1
(5 x 0,05) + (4 x 0,25) + (3 x 0,7) = 0,25 + 1 + 2,1 = 3,35
Konačna ocjena 3,35 → dobar (3)
Studenti ostvaruju pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispune dva uvjeta: (1) tijekom nastave pripremili su i usmeno prezentirali seminarski referat i (2) bili su nazočni na najmanje 70% održanih nastavnih sati.