Walter Benjamin: estetika, mistika, revolucija

 

Naziv kolegija:
Walter Benjamin: estetika, mistika, revolucija
Šifra ISVU:
149007
Šifra MOZVAG:
FI301
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA -PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Krivak, Marijan
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Svrha je kolegija osposobiti studente filozofije za pristup esejističkom pismu Waltera Benjamina, te mogućnost interdisciplinarnog promišljanja njegova teksta..

Benjaminova filozofija u sebi se pokazuje referentnom kako za filozofsko pozicioniranje kritičkog pristupa zbilji tako i za kompetentno približavanje modusima funkcioniranja suvremene umjetnosti.

U takovome se duhovnopovijesnom kontekstu tematizira i suvremena mogućnost revolucionarnog mišljenja, na tragu onog najboljeg nasljeđa ne samo Marxa i njegove filozofije nego i drugih mislilaca iz tradicije kritičke teorije »frankfurtovca«, okupljenih oko Instituta za društvena istraživanja: Blocha, Adorna, Horkheimera, Marcusea.

Ako filozofiju možemo razmatrati i izvan njezina strogo znanstveno-akribijskog postava, onda nam lucidni eseji Waltera Benjamina pružaju podatnu građu za svekoliku analizu moderne (i postmoderne) filozofije i umjetnosti, te za kritički pristup medijima.

Kolegij bi u svojoj namjeri trebao pružiti okvir za samostalan esejistički pristup fenomenima, od filozofije do vizualnih umjetnosti.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • odrediti pitanja nužnog međuodnošenja između filozofije i umjetnosti
  • analizirati osobitosti u spisateljskom pristupu Waltera Benjamina
  • razlikovati temeljne pojmove filma, fotografije, tehničke/tehnologijske reprodukcije
  • iskazati samostalnost u primjeni naučenog s obzirom na suvremeni politički kontekst

Sadržaj predmeta:

Sadržaji predavanja su sljedeći:

  • Walter Benjamin i njegovo mjesto u povijesti filozofije 20. stoljeća
  • Esejizam vs Znanstvena akribija
  • Benjaminov tekst Uz kritiku sile kao poziv na revoluciju
  • Giorgio Agamben: aproprijacija Benjaminove »kritike sile« i »Izvanrednog stanja«
  • Slavoj Žižek o Benjaminu i njegovu »revolucionarnom nasilju«
  • Umjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcije
  • Mala povijest fotografije
  • Walter Benjamin i »flanerizam«
  • Buaudelaire, Kafka, nadrealizam
  • Uloga židovskog misticizma u izgradnji Benjaminove intelektualne biografije
  • Teološko-politički fragment vs Schmittova Politička teologija
  • Značenje Benjaminovih Teza o filozofiji povijesti
  • Što je to »aura«?
  • Uloga Kleeova Angelus Novusa u Benjaminovu stvaralaštvu
  • Frankfurtska »Kritička teorija« o su-drugu W. Benjaminu
  • Misaona avantura Waltera Benjamina (D. Grlić)

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

  • teorijsko znanje o mjestu Waltera Benjamina u intelektualnoj povijesti 20. stoljeća;
  • teorijska i praktička znanja o povijesti »moderne« filozofije i umjetnosti, s posebnim naglaskom na značenje esejističkog pristupa svekolikoj zbiljnosti i fenomenima u njoj;
  • kompetencija samostalnog pisanja eseja o pojavnostima koje bitno uokviruju subjekt u doba pragmatike tehno-znanosti i performativnosti jezika;
  • vještinu prepoznavanja smisla i značenja u svim vidovima angažiranog i kritičkog pisanja.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja odrediti pitanja nužnog međuodnošenja između filozofije i umjetnosti seminarski rad, aktivnost studenata u nastavi
predavanje, grupna rasprava sustavno opažanje, slušanje izlaganja analizirati osobitosti u spisateljskom pristupu Waltera Benjamina seminarski rad, sustavno opažanje, slušanje izlaganja
predavanje, grupna rasprava analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje razlikovati temeljne pojmove filma, fotografije, tehničke/tehnologijske reprodukcije seminarski rad, sustavno opažanje, slušanje izlaganja
predavanje, grupna rasprava postavljanje i rješavanje problema, izrada iskazati samostalnost u primjeni naučenog s obzirom na suvremeni politički kontekst seminarski rad, aktivnost studenata u nastavi, pismeni i usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 5%
Seminarski rad 0,5 25%
Usmeni ispit 1 70%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz usmene prezentacije seminarskog rada ili eseja  i ocjena iz završnog usmenog ispita: 5% konačne ocjene čini aktivnost u nastavi, 25% konačne ocjene čini ocjena iz referata/eseja, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnog usmenog ispita. 

Primjer izračunavanja ocjene:

Aktivnost u nastavi: odličan (5) 5 x 0,05 = 0,25

seminarski rad/esej: vrlo dobar (4) 4 x 0,25 = 1

završni usmeni ispit: dobar (3) 3 X 0,7 = 2,1

(5 x 0,05) + (4 x 0,25) + (3 x 0,7) = 0,25 + 1 + 2,1 = 3,35

Konačna ocjena 3,35 →  dobar (3)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti ostvaruju pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispune dva uvjeta: (1) tijekom nastave pripremili su i usmeno prezentirali seminarski referat i (2) bili su nazočni na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Walter Benjamin, Estetički ogledi, Biblioteka Suvremena misao, Školska knjiga, Zagreb 1986.
  2. Walter Benjamin, Eseji, Nolit, Beograd 1974.
  3. Walter Benjamin, Uz kritiku sile, CKD, Zagreb 1971. 
  4. Walter Benjamin, Novi anđeo, Biblioteka titivillus, AntiBarbarus, Zagreb 2008.

Dopunska literatura:

  1. Danko Grlić, Misaona avantura Waltera Benjamina, Biblioteka 11. teza, Globus/Kulturni radnik, Zagreb 1984.
  2. Giorgio Agamben, Izvanredno stanje, Deltakont, Zagreb 2008.
  3. Slavoj Žižek, O nasilju, Naklada Ljevak, Zagreb 2008.
  4. Žarko Paić, »Smjerokazi melankolije. Walter Benjamin i mišljenje onkraj povijesti«, pogovor knjizi Novi anđeo.
  5. Žarko Paić, »Povratak aure u suvremenoj umjetnosti (Walter Benjamin i njegovi tumači: Danko Grlić, Boris Groys i Dieter Mersch)«, u: Gordana Škorić (ur.), Za umjetnost, FFPress, Zagreb 2004.
  6. Srećko Horvat, Znakovi postmodernog grada, Jesenski i Turk, Zagreb 2007.
  7. Marijan Krivak, »Biopolitika i izvanredno stanje. Agamben u dijalogu s Walterom Benjaminom«, u: Kritička teorija društva (Zbornik radova, priredio Željko Šarić), Udruženje za filozofiju i društvenu misao, Banja Luka 2010.
  8. Shoshana Felman, »Pripovjedačeva šutnja: dilema o pravdi Waltera Benjamina«, u: Shoshana Felman, Pravno nesvjesno, Deltakont, Zagreb 2009.
  9. Petar Bojanić: »Benjaminovo revolucionarno nasilje i Korejeva banda«, u: Theoria (časopis srpskog filozofskog društva), br. 2 (2008.)

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

Ostale informacije: