Slavenska pisma

Pružiti studentima uvid u osnovni predmet istraživanja, zadatke i metode gramatologije, opće teorije pisma koja je zasnovana na poredbeno-tipološkim istraživanjima sredinom 20. stoljeća.

Pružiti studentima uvid u osnovne teorijske postavke, istraživačke zadatke i metode paleografije i epigrafije.

Ukazati na povijesni razvoj pisma u užem i širem smislu te na evolucijske pismovne stupnjeve, od subgrafemike i semasiografije preko silabarija do fonetskih pisama.

Smjestiti azbučne pismovne tipove u opće podjele pismovnih sustava kroz povijest.

Raščlaniti tropismenost i trojezičnost hrvatske srednjovjekovne kulture (raznorodna terminologija, najvažniji spomenici, odnos jezik – pismo – žanr).

Ukazati na pismovne tipove glagoljice (obla, uglata, formativna, poluustavna, kurzivna), hrvatske ćirilice (ustavna, kurzivna) i latinice.

Osvijestiti važnost najstarijega razdoblja hrvatske književno-jezične povijesti za povijest hrvatskoga jezika i književnosti.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• objasniti predmet istraživanja i metodologiju gramatologije
• razlikovati predmet istraživanja i zadatke paleografije i epigrafije
• kronološki organizirati pismovne sustave od subgrafemike i semasiografije do najvišeg stupnja fonetizacije pisma – alfabetskoga ili slovnoga pisma
• opisati srednjovjekovnu sastavnicu hrvatske pismovne i jezične kulture
• usporediti tri pismovne i jezične sastavnice hrvatskoga srednjovjekovlja i žanrovsku organizaciju tekstova
• analizirati reprezentativne spomenike sveslavenskoga i hrvatskoga srednjovjekovlja
• izvoditi transliteraciju i transkripciju različitih tipova glagoljičnog, ćiriličnog i latiničnog pisma
• prosuditi o ulozi glagoljične i ćirilične (bosanične) sastavnice hrvatske pismovne kulture u oblikovanju hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta

Početci pismenosti u Slavena. Glagoljica i ćirilica. Imena. Teorije o postanku glagoljice. Postanak ćirilice. Pitanje prvenstva. Transliteracija tekstova. Hrvatska ćirilica (bosanica) – postanak i uporaba u hrvatskim krajevima.

P: Uvodna razmatranja o pismu.

S: Mala hrvatska latinična kultura i književnost u srednjem vijeku.

P: Gramatologija, grafolingvistika, grafetika, grafematika.

S: Primjeri najstarijih subgrafemičkih i semasiografskih pismovnih sustava.

P: Obla glagoljica. Postanak, razvoj, ime, pitanje prvenstva i autorstva.

S: Obla glagoljica na primjerima iz kanona staroslavenskih spisa (Zografsko i Marijinsko evanđelje).

P: Glagoljica na najstarijim hrvatskim epigrafskim spomenicima (od Plominskoga natpisa do Supetarskoga ulomka).

S: Transliteracija i transkripcija Bašćanske ploče. Pismovne, jezično-povijesne, kulturološke značajke Bašćanske ploče. Uočavanje pismovnih i jezičnih osobitosti (s naglaskom na grafematsku razinu). Transliteracija i analiza pisma Valunske ploče, Krčkoga natpisa, Kninskoga i Plastovskoga ulomka.

P: Slavenska pisma prema svjetskim pismima.

S: Razdoblje fragmenata, Bečki listići, Mihanovićev i Grškovićev odlomak apostola.

P: Formativna glagoljica i razdoblje fragmenata. Ročki glagoljski abecedarij.

S: Transliteracija i transkripcija spomenika koji bilježe prijelazni glagoljski tip pisma.

P: Uglata glagoljica. Ustavna glagoljica. Hrvatska glagoljica. Zlatno doba hrvatskoga glagoljaštva.

S: Transliteracija i tranksripcija Misala kneza Novaka i Hrvojeva misala. Pismovne osobitosti: četverolinijski ustroj, m-tvrđava, latinsko m, poluglas u obliku štapića i apostrofa.

P: Glagoljica – pismo, znak, slika, fenomen glagoljičnoga pisma u slavenskome svijetu i na hrvatskom nacionalnom prostoru.

S: Transliteracija ulomaka iz Misala po zakonu Rimskoga dvora, najstarije hrvatskoglagoljske inkunabule.

P: Istočno i zapadno krilo hrvatskoga glagoljaštva – uočavanje pismovnih različitosti.

S: Vježbanje kaligrafske glagoljice (kreativne radionice), prepisivanje odlomaka iz Drugoga novljanskog brevijara i Hrvojeva misala, preslikavanje inicijala i iluminacija.

P: Glagoljica izvan liturgije - "na sudu" i u književnosti.

S: Uočavanje pismovnih i jezičnih osobitosti Pariške pjesmarice i Zapisa popa Martinca.

P: Slavenski ćirilični grafijski sustavi s osobitim obzirom na hrvatsku ćirilicu, bosanicu, bosančicu.

S: Transliteracija i transkripcija Divkovićeva Nauka krstjanskoga i dubrovačkoga Libra od mnozijeh razloga. Uočavanje pismovnih sličnosti i razlika.

P: Poluustav i kurzivna glagoljica. Postanak, osobitosti duktusa, najvažniji spomenici.

S: Kurzivna glagoljica, vježbanje pisanja i čitanja na primjeru pisma Nikole Šubića Zrinskoga iz 16. st. koje je otisnuto "školskom" kurzivnom glagoljicom. Usporedba razvijene kurzivne glagoljice Istarskoga razvoda iz 14. stoljeća s poluustavnim pismom Regule Svetoga Benedikta.

P: Latinica na hrvatskom naconalnom prostoru.

S: Pismo Šibenske molitve. Usporedba s latinicom Valunske ploče. Temeljne razlike.

P: Numerologija i glagoljica. Nova jezično-kulturna paradigma. Deset - slovo i/ili broj (oprimjereno glagoljičnim pismom).

S: Hrvatska ćirilica na epigrafskim spomenicima (Humačka ploča), u književnosti (Berlinska Aleksandrida) i u diplomatsko-pravnim spisima (Povelja Kulina bana iz 1189. godine).

P: Sadržaj kasnosrednjovjekovnih i ranonovovjekovnih glagoljskih grafita (i natpisa) na tlu Hrvatske.

S. KREATIVNI SEMESTRALNI ZADATAK: izrada brošure o prvom i posljednjem hrvatskoglagoljskom tiskopisnom misalu (1483. – 1905.)

predavanja, seminari i radionice, vježbe, samostalni zadatci, ostalo

Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave, Završni pismeni ispit

pismeno

U oblikovanju konačne ocjene za studente na jednopredmetnom / dvopredmetnom studiju uzimaju se u obzir:

1. Kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja s 40% udjela u konačnoj ocjeni:

1. Transliteracija spomenika.
2. Prepoznavanje suvremenih i povijesnih piktograma, ideograma, silabarija, alfabeta.
3. Datiranje spomenika prema paleografskim značajkama.
4. Kreativni zadatak.

1. Završni pismeni ispit sa 60% udjela u konačnoj ocjeni.

Primjer oblikovanja konačne ocjene:

Student je ostvario sljedeće ocjene kontinuiranoga praćenja i završnoga pismenoga ili usmenoga ispita: 5 + 4.

Konačna ocjena izračunava se prema formuli:

(kp x 0,4) + (zpi x 0,6).

Za dane ocjene konkretan je izračun:

(5 x 0,4) + (4 x 0,6) = 2 + 2,4 = 4,4 = 4

Studenti su obvezni izvršavati pismene i usmene zadatke na seminarima. Tek kada su sve ispunili, mogu pristupiti pisanju završnoga pismenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9%  = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Studenti su obvezni redovito pohađati predavanja i seminare (dopuštena najviše tri opravdana izostanka). Uz to, studenti su obvezni izvršiti obveze kontinuiranoga praćenja i provjeravanja znanja (ostvarivanje prava na nastavnikov potpis).

Studenti se vrednuju i ocjenjuju prema razrađenim kriterijima s kojima su prethodno upoznati i koji su im dostupni

1. David Diringer, Povijest pisma, Hrvatsko bibliotekarsko društvo, Zagreb, 1991.
2. Eduard Hercigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Matica hrvatska, Zagreb, 2006. (odabrana poglavlja na str.: 9-27, 46-49, 83-87 i 236-241)
3. Ignace Jay Gelb, A study of writing, The University of Chicago press, Phoenix Books, Chicago 1963. (odabrana poglavlja na str.: 1-22, 166-183, 190-198)
4. Mateo Žagar, Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova, Matica hrvatska, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja na str. 297-428)
5. Mateo Žagar, Uvod u glagoljsku paleografiju 1, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013.
6. Stjepan Damjanović, Slovo iskona. Staroslavenska / starohrvatska čitanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.
7. Stjepan Damjanović, Novi filološki prinosi, Matica hrvatska, Zagreb, 2014. (odabrana poglavlja na str. 13-28)
8. Josip Bratulić, Hrvatska glagoljica. Postanak, razvitak, značenje, Matica hrvatska, Zagreb 2022.

1. Aleksandar Stipčević, Povijest knjige, Biblioteka Peristil, Zagreb, 1985.
2. Anica Nazor, Ćirilica i glagoljaši, Brački zbornik 15, Supetar, 1987.
3. Branko Fučić, Granična područja glagoljice i ćirilice, Brački zbornik 15, Supetar, 1987.
4. Branko Fučić, Najstariji hrvatski glagoljski natpisi, Slovo, 21, Zagreb, 1971., str. 227–255.
5. David Sacks, Letter perfect. The Marvelous History of Our Alphabet From A to Z, Broadway Books, New York, 2003.
6. Franjo Rački, Pismo slovjensko, Brzotiskom Dragutina Albrechta, Zagreb, 1861.
7. Jacques Derrida, Of grammatology, The John Hopkins University Press, Baltimore & London, 1997.
8. Josip Bratulić, Hrvatski jezik, hrvatska pisma i hrvatska književnost – svjedoci identiteta Hrvata, u: Josip Bratulić i drugi, Povijest hrvatskoga jezika – 1. knjiga: Srednji vijek, Croatica, Zagreb, 2009., str. 9–57.
9. Josip Bratulić, Leksikon hrvatske glagoljice, Minerva, Zagreb, 1995.
10. Lujo Margetić, Neka pitanja glagoljice i glagoljanja, Rad HAZU, 480, Zagreb, 2000., str. 5–16.
11. Marica Čunčić, Oči od slnca, mîsal od oblaka, izvori hrvatske pisane riječi, Školska knjiga, Zagreb 2003.
12. Mateo Žagar, Hrvatska pisma u srednjem vijeku, u: Josip Bratulić i drugi, Povijest hrvatskoga jezika – 1. knjiga: Srednji vijek, Croatica, Zagreb, 2009., str. 107−219.
13. Milica Lukić, Vera Blažević Krezić, Nova vita glagolitici: Glagoljica iz perspektive znanstvenih, kulturnih i kreativnih praksi. Osijek, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Hrvatska sveučilišna naklada, 2019.
14. Radoslav Katičić, Uz pitanje o postanku i starosti glagoljice, Croatica, XXVI, 42–43–44, Zagreb, 1996., str. 185–199.
15. Stjepan Damjanović, Filološki razgovori, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2000. (poglavlje »Što ne smijemo mijenjati u piščevu tekstu?«, str. 137–148)
16. Stjepan Damjanović, Jazik otačaski, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
17. Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje – prostor, ljudi, ideje, Zagreb, 2007.
18. Vera Blažević Krezić, Književnimi radnjami za crkvu i domovinu. O novocrkvenoslavenskome jeziku Parčićeva misala iz 1893. Zagreb: Matica hrvatska, 2020. i dr.

Prati se redovitost pohađanja nastave, rad u seminaru, postavljanje i rješavanje problema, a svaki se od predviđenih zadataka vrjednuje kao sastavni dio konačne ocjene.

Prati se redovitost pohađanja nastave, rad na seminarima (istraživački i kreativan rad), angažiranost u raspravama (postavljanje i rješavanje problema), a svaki se od predviđenih zadataka vrednuje kao sastavni dio konačne ocjene.