Slavenska pisma

 

Naziv kolegija:
Slavenska pisma
Šifra ISVU:
157522
Šifra MOZVAG:
OJ05
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lukić, Milica
30
0
0
Blažević Krezić, Vera
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati sva tri slavenska pisma, naučiti preslovljavati ih na latinicu.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • objasniti predmet istraživanja i metodologiju gramatologije
  • razlikovati predmet istraživanja i zadatke paleografije i epigrafije
  • kronološki organizirati pismovne sustave od subgrafemike i semasiografije do najvišeg stupnja fonetizacije pisma – alfabetskoga ili slovnoga pisma
  • opisati srednjovjekovnu sastavnicu hrvatske pismovne i jezične kulture
  • usporediti tri pismovne i jezične sastavnice hrvatskoga srednjovjekovlja i žanrovsku organizaciju tekstova
  • analizirati reprezentativne spomenike sveslavenskoga i hrvatskoga srednjovjekovlja
  • izvoditi transliteraciju i transkripciju različitih tipova glagoljičnog, ćiriličnog i latiničnog pisma
  • prosuditi o ulozi glagoljične i bosanične sastavnice hrvatske pismovne kulture u oblikovanju hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta

Sadržaj predmeta:

Početci pismenosti u Slavena. Glagoljica i ćirilica. Ime. Teorije o postanku glagoljice. Postanak ćirilice. Pitanje prvenstva. Transliteracija tekstova. Hrvatska ćirilica (bosanica) – postanak i uporaba u hrvatskim krajevima.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature, pismeno izražavanje (seminar) objasniti predmet istraživanja i metodologiju gramatologije aktivnost u nastavi (zadaci izvedbe, seminar), pismeni ispit
predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, provjera (istraživanje) pojmova i teorija slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature, čitanje i analiza literature, pisanje seminara razlikovati predmet istraživanja i zadatke paleografije i epigrafije pismeni ispit, kontinuirano praćenje (zadaci izvedbe, seminar)
predavanje, traženje i analiziranje primjera, rad na tekstu, izdvojiti prednosti i nedostatke (razgovor), analiza seminarskih radova slušanje izlaganja, vježbanje i ponavljanje, rad na tekstu, pismeno izražavanje (seminar), usmena prezentacija, razgovor kronološki organizirati pismovne sustave od subgrafemike i semasiografije do najvišeg stupnja fonetizacije pisma – alfabetskoga ili slovnoga pisma pismeni ispit, kontinuirano praćenje i aktivnost (rasprava, seminar)
rad na tekstu nastavni listići, analiza slučaja, rasprava rad na tekstu, vježbanje, postavljanje i rješavanje problema (analiza slučaja), rasprava opisati srednjovjekovnu sastavnicu hrvatske pismovne i jezične kulture kontinuirano praćenje i aktivnost (zadaci izvedbe izlaganje i prezentacije), pismeni ispit
predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature, pisanje seminara usporediti tri pismovne i jezične sastavnice hrvatskoga srednjovjekovlja i žanrovsku organizaciju tekstova pismeni ispit, kontinuirano praćenje i aktivnost (seminarski rad, izlaganje)
rad na tekstu, pisani zadaci (nastavni listići), prepoznavanje spomenika rad na tekstu, analiza primjera (i uvježbavanje), sustavno opažanje i zaključivanje analizirati reprezentativne spomenike sveslavenskoga i hrvatskoga srednjovjekovlja kontinuirano praćenje i aktivnost (zadaci izvedbe), pismeni ispit
rad na tekstu, pisani zadaci (nastavni listići) rad na tekstu, analiza primjera (i uvježbavanje), sustavno opažanje i zaključivanje izvoditi transliteraciju i transkripciju različitih tipova glagoljičnog, ćiriličnog i latiničnog pisma kontinuirano praćenje i aktivnost (zadaci izvedbe, izlaganje i prezentacija), pismeni ispit
simulacija, organizacija grupne rasprave simulacija, aktivno sudjelovanje u grupnoj raspravi prosuditi o ulozi glagoljične i bosanične sastavnice hrvatske pismovne kulture u oblikovanju hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta kontinuirano praćenje i aktivnost (zadaci izvedbe, izlaganja i prezentacije), pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Kontinuirana provjera znanja

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 1,85 60%
Kontinuirana provjera znanja 1 40%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente na dvopredmetnom studiju uzimaju se u obzir:

A) Kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja s 40% udjela u konačnoj ocjeni:

  1. Transliteracija spomenika.
  2. Prepoznavanje suvremenih i povijesnih piktograma, ideograma, silabarija, alfabeta.
  3. Datiranje spomenika prema paleografskim značajkama.

B) Završni pismeni ispit sa 60% udjela u konačnoj ocjeni.

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer oblikovanja konačne ocjene:

Student je ostvario sljedeće ocjene kontinuiranoga praćenja i završnoga pismenoga ispita: 5 + 4.

Konačna ocjena izračunava se prema formuli:

(kp x 0,4) + (zpi x 0,6).

Za dane ocjene konkretan je izračun:

(5 x 0,4) + (4 x 0,6) = 2 + 2,4 = 4,4 = 4

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni izvršavati pismene i usmene zadatke na vježbama. Tek kada su sve ispunili, mogu pristupiti pisanju završnoga pismenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9%  = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Studenti su obvezni redovito pohađati predavanja i vježbe (dopuštena najviše tri opravdana izostanka). Uz to, studenti su obvezni izvršiti obveze kontinuiranoga praćenja i provjeravanja znanja (ostvarivanje prava na nastavnikov potpis).

Studenti se vrednuju i ocjenjuju prema razrađenim kriterijima s kojima su prethodno upoznati i koji su im dostupni.

 

 

Obavezna literatura:

  1. David Diringer, Povijest pisma, Zagreb, 1991.
  2. Eduard Hercigonja, Trojezična i tropismena kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Matica hrvatska, Zagreb, 1995. (odabrana poglavlja na str.: 9-27, 46-49, 83-87 i 236-241)
  3. Ignace Jay Gelb, A study of writing, The University of Chicago press, Phoenix Books, Chicago 1963. (odabrana poglavlja na str.: 1-22, 166-183, 190-198)
  4. Mateo Žagar, Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova, Matica hrvatska, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja na str. 297-428)
  5. Mateo Žagar, Uvod u glagoljsku paleografiju 1, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013.
  6. Stjepan Damjanović, Slovo iskona. Staroslavenska / starohrvatska čitanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.
  7. Stjepan Damjanović, Novi filološki prinosi, Matica hrvatska, Zagreb, 2014. (odabrana poglavlja na str. 13-28)

Dopunska literatura:

  1. Stjepan Damjanović, Što ne smijemo mijenjati u piščevu tekstu? u knjizi ”Filološki razgovori”, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2000, str. 137-148.
  2. Josip Bratulić, Leksikon hrvatske glagoljice, Minerva, Zagreb, 1995.
  3. Radoslav Katičić, Uz pitanje o postanku i starosti glagoljice, Hercigonjin zbornik, Croatica XXVI, 42/43/44, str. 185-199.
  4. Lujo Margetić, Neka pitanja glagoljice i glagoljanja, RAD HAZU 480, Zagreb, 2000, str. 5-16.
  5. B. Fučić: Najstariji hrvatski glagoljski natpisi, Slovo 21, Zagreb, 1971., str. 227.-255.
  6. B. Fučić: Granična područja glagoljice i ćirilice, Brački zbornik 15, Supetar, 1987.
  7. A. Nazor: Ćirilica i glagoljaši, Brački zbornik 15, Supetar, 1987.
  8. Aleksandar Stipčević, Povijest knjige, Zagreb, 1985.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Prati se redovitost pohađanja nastave, rad u seminaru, postavljanje i rješavanje problema, a svaki se od predviđenih zadataka vrjednuje kao sastavni dio konačne ocjene.

Evaluacijski listići.

Ostale informacije: