Kognitivna lingvistika

Glavni je cilj kolegija uvesti studente u kognitivnu lingvistiku kao jednu od najznačajnijih paradimgi u suvremenoj lingvistici, no ima i pun općenitiju praktičnu svrhu: pokazati da je kognitivna lingvistika kao model otvorena za interdiciplinarnost i da se lako ustanovljuje veza s mnogim predmetima koji zanimaju angliste (književna i kulturološka proučavanja). Kako bi kolegij ispunio ovaj cilj, oblikovan je kao uobičajen mješavina pregleda i praktičnih ilustracija što kognitivna ligvistika može i kako to radi.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• imenovati glavne postavke otjelovljenog realizma u kontrastu prema objektivizmu (pozitivizmu) i subjektivizmu
• prepoznati glavne čimbenike koji motiviraju jezične pojave
• razlikovati tipove jezičnih znakova (simbole, indekse i ikone)
• razlikovati spoznajne sheme, konceptualne metafore i konceptualne metonimije
• razlikovati spoznajne sheme, konceptualne metafore i konceptualne metonimije
• imenovati polazne i ciljne domene kod metaforičkih preslikavanja
• razlikovati tipove metafora i metonimija
• povezati konstrukcijske sheme i instance

Kolegij započinje pregledom općeg konteksta unutar kojega valja tumačiti pojavu I razvoj kognitivno-lingvističkog pokreta. Drugi dio nastavlja suprotstavljajući funkcionalno-kognitivni pristup jeziku njegovom glanom suparniku, formalno-generativnom pristupu. Nakon pregleda temeljnih pretpostavki dvaju paradigmi, detaljno se razrađuju tri glavne točke u kojima se razlikuju kako bi se pripremila koherentna karakterizaicja kognitivne paradigme: 1. status pravila u jeziku i jezičnom opisu; 2. motivacija – tvrdi se da jezična sposobnost nije neovisna od drugih sposobnosti već je dio općih sposobnosti te dijeli s njima kognitivne resurse, te je tako jezik motiviran činjenicom ljudske egistencije (ljuid kao tjelesna bića su podložni određenim ograničenjima te egzistiraju u određenom okolišu); 3. temeljni elementi u spoznaji i jeziku – polazi se od toga da su konceptualni entiteti i njihovi sastavni dijelovi u međusobnoj interakciji na načine koji imaju ključnu ulogu u oblikovanju jezičnih struktura.

predavanja

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave

Konačna se ocjena temelji na ocjenama iz 3 pismena testa tijekom semestra ili uobičajenom ispitu nakon odslušanog predmeta.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 70 ocjenskih bodova ili 50% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 70% - 77%  = dovoljan (2), 78% - 85%  = dobar (3), 86% - 93%   = vrlo dobar (4), 94% - 100% = izvrstan (5).

Studenti koji ne ostvare prag od 70% na kolokvijima moraju pristupiti završnom ispitu koji obuhvaća gradivo cijelog kolegija.

Studenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati da bi ostvarili pravo na potpis.

1. Croft, William, Alan D. Cruse (2004). Cognitive Linguistics. Cambridge: Cambridge University Press.
2. Dirven, René, Marjolijn Verspoor (1998). Cognitive Exploration of Language and Linguistics. (Cognitive Linguistics in Practice 1). Amsterdam - Philadelphia John Benjamins.
3. Radden, Günter (1992). “The cognitive approach to natural language.” Pütz, Martin, ed., Thirty Years of Linguistic Evolution. Studies in Honour of René Dirven on the Occasion of his Sixtieth Birthday. Amsterdam - Philadelphia: John Benjamins, 513-541.
4. Ungerer, Friedrich, Hans-Jörg Schmid (1996). An Introduction to Cognitive Linguistics. (Learning about Language). London – New York: Longman.

1. Lakoff, George (1987). Women, Fire and Dangerous Things. Chicago: University of Chicago Press.
2. Langacker, Ronald W. (1987). Foundations of Cognitive Grammar, 2 vols. Stanford: Stanford University Press.
3. Lee, David (2001). Cognitive Linguistics. An Introduction. Oxford: Oxford University Press.
4. Taylor, John R. (2002). Cognitive Grammar. (Oxford Textbooks in Linguistics). Oxford: Oxford University Press.

Putem anketa, praćenjem postotka prolaznosti studenata