Hrvatska leksikologija

 

Naziv kolegija:
Hrvatska leksikologija
Šifra ISVU:
66778
Šifra MOZVAG:
OP08
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - prevoditeljski smjer)
1.g.
ljetni
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Rišner, Vlasta
15
15
0

 

Ciljevi i zadaci:

Studenti bi trebali doći do spoznaja o različitim pristupima u obradbi leksika koji mogu biti: povijesni, normativni, uporabni.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

objasniti leksikološke pojmove

usporediti rječničke natuknice u različitim rječnicima

opisati odnos među sememima u višeznačnoj riječi te odnos višeznačnosti i polisemije

prepoznati odstupanja od standardnoga jezika na leksičkoj razini u odnosu na pojam jezičnoga purizma

služiti se jezikoslovnom literaturom leksikološkoga sadržaja

Sadržaj predmeta:

Program je kolegija Hrvatska leksikologija prilagođen potrebama prevoditeljskog studija i ne zahvaća sve opće leksikološke sadržaje budući da ih studenti obrađuju i na studiju germanistike. Kako leksik pripada onom dijelu jezičnoga sustava u kojem se najbrže odražavaju društvene mijene, naglasak je u tom kolegiju stavljen na tri sadržajne cjeline: prva, raslojenost leksika te načini njegova proširivanja; druga, novotvorbe te prevedenice ili kalkovi (posebice one kojima je njemački jezik izvor ili posrednik) i jezična kultura; treća, upoznavanje s hrvatskom jednojezičnom i višejezičnom leksikografijom.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 		 METODA PROCJENE
predavanje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, sustavno opažanje, dijaloška metoda, aktivno sudjelovanje objasniti leksikološke pojmove aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit, kolokvij
samostalni istraživački zadatak, seminarsko izlaganje aktivno sudjelovanje, usmeno izlaganje, primjena naučenog, sustavno opažanje i zaključivanje usporediti rječničke natuknice u različitim rječnicima aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad
analiza primjera, dijaloška metoda opažanje modela, vježbanje, sustavno opažanje i zaključivanje, analiza primjera opisati odnos među sememima u višeznačnoj riječi te odnos višeznačnosti i polisemije aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
grupna rasprava, seminarsko izlaganje, samostalni istraživački zadatak sustavno opažanje i zaključivanje, analiza primjera, postavljanje i rješavanje problema prepoznati odstupanja od standardnoga jezika na leksičkoj razini u odnosu na pojam jezičnoga purizma aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad
grupna rasprava, analiza literature, analiza primjera proučavanje literature, analiza izvora literature služiti se jezikoslovnom literaturom leksikološkoga sadržaja aktivnost studenata u nastavi, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,6 0%
Pohađanje nastave 0,8 0%
Seminarski rad 0,8 50%
Usmeni ispit 0,8 50%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz seminarskoga rada te ocjena iz završnoga usmenoga ispita: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada i 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenoga spita.

Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (sem. x 0,5) + (usm. isp. x 0,5).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) izložio je i napisao seminarski rad, (2) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Anđela Frančić, Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005. (poglavlja: Hrvatski standardni jezik, Višefunkcionalnost u hrvatskome jeziku)
  2. Jasna Melvinger, Leksikologija (skripta), Pedagoški fakultet, Osijek, 1990.
  3. Marko Samardžija, (prir.), Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, Zagreb, 1999. (samo leksikološki radovi)

Dopunska literatura:

  1. Lada Badurina, Marina Kovačević, Raslojavanje jezične stvarnosti, Dometi, Rijeka,  2001.
  2. Eugenija Barić i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999. 
  3. Dalibor Brozović, Standardni jezik, Zagreb, 1970. (poglavlje Slavenski standardni jezici i usporedna slavistika)
  4. Josip Matešić, Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Školska knjiga, Grfički zavod Hrvatske, Zagreb, 1982.
  5. Antica Menac, Željka Fink-Arsovski, Radomir Venturin, Hrvatski frazeološki rječnik, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003.
  6. Vesan Muhvić-Dimanovski, Prevedenice – jedan oblik neologizama, Rad HAZU, knj. 446, 1992. str. 93.-205.
  7. Bernardina Petrović, Sinonimija i sinonimičnost u hrvatskome jeziku, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, 2005.
  8. Vlasta Rišner, Hrvatsko jezično savjetništvo u XX. stoljeću, Zbornik Hrvatski jezik u XX. stoljeću, Matica hrvatska, Zagreb, 2006.,  str. 367.-393.
  9. Vlasta Rišner, Maja Glušac, Kroz mijene i dodire publicističkoga stila, Filozofski fakultet Osijek, Osijek, 2011.
  10. Marko Samardžija, Jezični purizam u NDH, Zagreb, 1993.
  11. Marko Samardžija (prir.), F. Iveković, I. Broz, T. Maretić, V. Rožić, M. Rešetar, A. Radić, N. Andrić, D. Boranić. Jezikoslovne rasprave i članci, Zagreb, 2001.
  12. Marko Samardžija, Nekoć i nedavno: odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnog jezika, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 2002.
  13. Branka Tafra, Jezikoslovna razdvojba, Zagreb, 1995., str. 5.-105.
  14. Branka Tafra, Od riječi do rječnika, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
  15. Ladislav Zgusta, Priručnik leksikografije, prijevod, Svjetlost, Sarajevo, 1991.
  16. Ante Bičanić, Anđela Frančić, Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Pregled povijesti, gramatike i pravopisa hrvatskoga jezika, Croatica, Zagreb, 2013., str. 331 – 335.
  17. Ana Mikić Čolić, Neologizmi u hrvatskom jeziku, Filozofski fakultet Osijek, Osijek, 2021.
  18. Povijest hrvatskoga jezika, 5. knjiga: 20. stoljeće – prvi dio, ur. I. Pranjković i M. Samardžija, Croatica, Zagreb, 2018. (poglavlje: Borko Baraban, Jezično kultiviranje hrvatskoga jezika i jezično savjetništvo u 20. stoljeću, str. 441 – 477).
  19. Povijest hrvatskoga jezika, 6. knjiga: 20. stoljeće – drugi dio, Croatica, ur. I. Pranjković, M. Samardžija, Zagreb, 2019. (poglavlja: Marko Samardžija, Jednojezični rječnici hrvatskoga jezika u 20. stoljeću, str. 9 – 47, Bernardina Petrović, Hrvatski dvojezični i višejezični rječnici u 20. stoljeću, str. 49 – 89, Lana Hudeček, Kristian Lewis, Milica Mihaljević, Hrvatski terminološki rječnici, leksikoni i enciklopedije u 20. stoljeću, str. 91 – 155).
  20. Marko Samardžija, Jezični purizam u NDH, Zagreb, 1993.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Anketa među studentima i drugi oblici povratne informacije (individualne konzultacije, grupna diskusija na vježbama).

Ostale informacije: