Hrvatska leksikologija

 

Naziv kolegija:
Hrvatska leksikologija
Šifra ISVU:
66778
Šifra MOZVAG:
OP08
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Rišner, Vlasta
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Studenti bi trebali doći do spoznaja o različitim pristupima u obradbi leksika koji mogu biti: povijesni, normativni, uporabni.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

objasniti leksikološke pojmove

usporediti rječničke natuknice u različitim rječnicima

opisati odnos među sememima u višeznačnoj riječi te odnos višeznačnosti i polisemije

prepoznati odstupanja od standardnoga jezika na leksičkoj razini u odnosu na pojam jezičnoga purizma

služiti se jezikoslovnom literaturom leksikološkoga sadržaja

Sadržaj predmeta:

Program je kolegija Hrvatska leksikologija prilagođen potrebama prevoditeljskog studija i ne zahvaća sve opće leksikološke sadržaje budući da ih studenti obrađuju i na studiju germanistike. Kako leksik pripada onom dijelu jezičnoga sustava u kojem se najbrže odražavaju društvene mijene, naglasak je u tom kolegiju stavljen na tri sadržajne cjeline: prva, raslojenost leksika te načini njegova proširivanja; druga, novotvorbe te prevedenice ili kalkovi (posebice one kojima je njemački jezik izvor ili posrednik) i jezična kultura; treća, upoznavanje s hrvatskom jednojezičnom i višejezičnom leksikografijom.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, sustavno opažanje, dijaloška metoda, aktivno sudjelovanje objasniti leksikološke pojmove aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit, kolokvij
samostalni istraživački zadatak, seminarsko izlaganje aktivno sudjelovanje, usmeno izlaganje, primjena naučenog, sustavno opažanje i zaključivanje usporediti rječničke natuknice u različitim rječnicima aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad
analiza primjera, dijaloška metoda opažanje modela, vježbanje, sustavno opažanje i zaključivanje, analiza primjera opisati odnos među sememima u višeznačnoj riječi te odnos višeznačnosti i polisemije aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
grupna rasprava, seminarsko izlaganje, samostalni istraživački zadatak sustavno opažanje i zaključivanje, analiza primjera, postavljanje i rješavanje problema prepoznati odstupanja od standardnoga jezika na leksičkoj razini u odnosu na pojam jezičnoga purizma aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad
grupna rasprava, analiza literature, analiza primjera proučavanje literature, analiza izvora literature služiti se jezikoslovnom literaturom leksikološkoga sadržaja aktivnost studenata u nastavi, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,6 0%
Pohađanje nastave 0,8 0%
Seminarski rad 0,8 50%
Usmeni ispit 0,8 50%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz seminarskoga rada te ocjena iz završnoga usmenoga ispita: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada i 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenoga spita.

Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (sem. x 0,5) + (usm. isp. x 0,5).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) izložio je i napisao seminarski rad, (2) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Anđela Frančić, Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005. (poglavlja: Hrvatski standardni jezik, Višefunkcionalnost u hrvatskome jeziku)
  2. Jasna Melvinger, Leksikologija (skripta), Pedagoški fakultet, Osijek, 1990.
  3. Marko Samardžija, (prir.), Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, Zagreb, 1999. (samo leksikološki radovi)

Dopunska literatura:

  1. Lada Badurina, Marina Kovačević, Raslojavanje jezične stvarnosti, Dometi, Rijeka,  2001.
  2. Eugenija Barić i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999. 
  3. Dalibor Brozović, Standardni jezik, Zagreb, 1970. (poglavlje Slavenski standardni jezici i usporedna slavistika)
  4. Josip Matešić, Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Školska knjiga, Grfički zavod Hrvatske, Zagreb, 1982.
  5. Antica Menac, Željka Fink-Arsovski, Radomir Venturin, Hrvatski frazeološki rječnik, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003.
  6. Vesan Muhvić-Dimanovski, Prevedenice – jedan oblik neologizama, Rad HAZU, knj. 446, 1992. str. 93.-205.
  7. Bernardina Petrović, Sinonimija i sinonimičnost u hrvatskome jeziku, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, 2005.
  8. Vlasta Rišner, Hrvatsko jezično savjetništvo u XX. stoljeću, Zbornik Hrvatski jezik u XX. stoljeću, Matica hrvatska, Zagreb, 2006.,  str. 367.-393.
  9. Vlasta Rišner, Maja Glušac, Kroz mijene i dodire publicističkoga stila, Filozofski fakultet Osijek, Osijek, 2011.
  10. Marko Samardžija, Jezični purizam u NDH, Zagreb, 1993.
  11. Marko Samardžija (prir.), F. Iveković, I. Broz, T. Maretić, V. Rožić, M. Rešetar, A. Radić, N. Andrić, D. Boranić. Jezikoslovne rasprave i članci, Zagreb, 2001.
  12. Marko Samardžija, Nekoć i nedavno: odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnog jezika, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 2002.
  13. Branka Tafra, Jezikoslovna razdvojba, Zagreb, 1995., str. 5.-105.
  14. Branka Tafra, Od riječi do rječnika, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
  15. Ladislav Zgusta, Priručnik leksikografije, prijevod, Svjetlost, Sarajevo, 1991.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Anketa među studentima i drugi oblici povratne informacije (individualne konzultacije, grupna diskusija na vježbama).

Ostale informacije: