Književnoznanstvena metodologija

 

Naziv kolegija:
Književnoznanstvena metodologija
Šifra ISVU:
50575/65476
Šifra MOZVAG:
NK48
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Engler, Tihomir
15
0
0
Ivanović Grgurić, Sanja
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij se nudi kao izborni kurs u višim semestrima studija i  pruža informacije o književnoj teoriji, odnosno o povijesti metoda u njemačkoj književnoznanstvenoj germanistici. Pored povijesnog prikaza znanosti o književnosti na njemačkom govornom području, kolegij  prikazuje mehanizme funkcioniranja germanistike kao dijela književnog procesa (autor-tekst-publika-književnoznanstvene institucije). Predviđeno je i  uvježbavanje  praktične primjene  književnoznanstvenog instrumentarija u izradi referata, odnosno seminarskog rada.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • upoznati najznačajnije teoretičare njemačke znanosti o književnosti i njihove idejne i  metodološke pozicije
  • predstaviti temeljne značajke književnoznanstvenih pristupa analizi književnih djela na njemačkom govornom području
  • prepoznati metodološke postupke i terminologiju u književnoznanstvenim radovima
  • primijeniti pojedine metodološke operacije književnoznanstvene analize
  • ovladati književnoznanstvenom terminologijom
  • opisati smisao književnog stvaranja i njegove znanstvene analize u kontekstu  čovjekovih duhovnih aktivnosti
  • revidirati postojeće interpretacije pojedinih književnih tekstova

Sadržaj predmeta:

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA:

Počevši od definiranja pojmova  "književnost", "metoda", "znanost o književnosti" daje se povijesni razvoj književnoznanstvene terminologije i metodologije na njemačkom govornom području. Pri tome se polazi kako od društveno-povijesnog konteksta i društveno-povijesne dimenzije bavljenja književnošću u njemačkim zemljama, tako i od tzv. "teorije paradigme", odnosno od modela znanstvene evolucije Th. S. Kuhna. Obrađuju se, pored tzv. "predznanstvene faze", iz koje su zastupljeni Lessing, Herder, Schiller, braća Schlegel i J. Grimm, književnoznanstveni modeli pozitivizam, "povijest duha", lingvostilistika, "međusobno osvjetljavanje umjetnosti", germanistika u vrijeme NS-režima, fenomenologija, imanentni pristup, marksizam, estetika recepcije. 

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, konzultativna nastava slušanje izlaganja, proučavanje literature i bilježaka, analiza primarne literature, rasprava upoznati najznačajnije teoretičare njemačke znanosti o književnosti i njihove idejne i  metodološke pozicije   aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, usmeni ispit
predavanje, konzultativna nastava sustavno opažanje, slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava predstaviti temeljne značajke književnoznanstvenih pristupa analizi književnih djela na njemačkom govornom području aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, usmeni ispit
zadatak čitanja i analize primjera, konzultativna nastava, seminarsko izlaganje, grupna rasprava, radionica seminarski rad, suradnja, aktivno sudjelovanje prepoznati metodološke postupke i terminologiju u književnoznanstvenim radovima kolokvij, seminarski rad, usmeni ispit
seminarsko izlaganje, radionica, konzultativna nastava, grupna rasprava, samostalni istraživački zadatak seminarski rad, odgovorno izvršavanje obveza, postavljanje i rješavanje problema primijeniti pojedine metodološke operacije književnoznanstvene analize seminarski rad, usmeni ispit, esej
predavanje, zadatak čitanja i analize primjera, konzultativna nastava, seminarsko izlaganje, grupna rasprava, radionica suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza ovladati književnoznanstvenom terminologijom  samostalno istraživanje, seminarski rad, aktivnost studenta na nastavi
sastavljanje zadataka za grupni i samostalni rad i prezentiranje zadataka, konzultativna nastava, grupni rad i rasprava suradnja, odgovorno izvršavanje obveza opisati smisao književnog stvaranja i njegove znanstvene analize u kontekstu  čovjekovih duhovnih aktivnosti samostalno istraživanje, usmeno izlaganje, esej, seminarski rad, usmeni ispit
sastavljanje zadataka za grupni i samostalni rad i prezentiranje zadataka, konzultativna nastava, grupni rad i rasprava suradnja, odgovorno izvršavanje obveza revidirati postojeće interpretacije pojedinih književnih tekstova samostalno istraživanje, usmeno izlaganje, esej, seminarski rad, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeno izlaganje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0,75 0%
Seminarski rad 1,45 70%
Usmeno izlaganje 0,8 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada (70% konačne ocjene), usmenog izlaganja (30 % konačne ocjene). Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (sem. x 0,7) + (izl. x 0,3), no svi moraju biti ocijenjeni minimalno pozitivnom ocjenom dovoljan (2) da bi se ocjena mogla formirati.

Primjer izračunavanja ocjene:

Student je ostvario ocjenu ocjenu 3 iz seminarskog rada i ocjenu 4 iz izlaganja. U ovom primjeru izračun konačne ocjene je sljedeći: (3 x 0,7) + (4 x 0,3) =2,1 + 1,2 = 3,3 = zaokružuje se na 3.  Konačna je ocjena u ovome slučaju bila dobar (3)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis ukoliko je pohađao minimalno 70 % nastavnih sati i ako je uspješno održano usmeno izlaganje.

 

 

Obavezna literatura:

Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:

  1. Materijali koje za nastavu pripremi izvođač (Moodle-stranica kolegija i uručci)
  2. Babić, Josip (1994). Uvod u književnoznanstvenu metodologiju. Novi sad: Svetovi
  3. Gutzen, Dieter; Oellers, Norbert; Petersen, Jürgen (1981). Einführung in die neuere deutsche Literaturwissenschaft. Berlin: Erich Schmidt
  4. Žmegač, Viktor, Škreb Zdenko (Hrsg.) (1971). Methoden der deutschen Literaturwissenscahft. Frankfurt/M
  5. Žmegač, Viktor, Škreb, Zdenko (Hrsg.) (1973). Zur Kritik literaturwissenschaftlicher Methodologie. Frankfurt/M

Dopunska literatura:

  1. Hermand, Jost (1977). Synthetisches Interpretieren. Zur Methodik der Literaturwissenschaft. München: Nymphenburger Verlagshandlung
  2. Beker, Miroslav (1986). Suvremene književne teorije. Zagreb: Liber
  3. Škreb, Zdenko; Stamać, Ante (1998). Uvod u književnost. Teorija i metodologija, Zagreb: Globus
  4. Solar, Milivoj (2005). Teorija književnosti. Zagreb: ŠK

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: