Hrvatsko novinstvo

• upoznati studenta s povijesnim razvitkom hrvatskog novinstva
• dati uvid u novinstvo kao poseban segment građe koji se susreće u knjižnici, arhivu, muzeju i drugdje
• upozoriti na nužnost interdisciplinarnog pristupa u proučavanju povijesti novinstva kao posebnog segmenta građe smještenog na razmeđu kulturne povijesti, povijesti javnih medija, političke povijesti i informacijskih znanosti
• razviti svijest o važnosti novina u istraživačkom radu znanstvenika raznih disciplina, te s tim u vezi istaknuti važnost njihova prikupljanja, pohranjivanja, čuvanja, obrade i korištenja
• naglasiti važnost novina kao svojevrsnog simbola nacionalnog pamćenja

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• identificirati najvažnije prekretnice u povijesti hrvatskog novinstva
• razumjeti kako su se razvoj tehničkih dostignuća (željeznički i zračni promet, brzojavna služba, telefon, radio, fotografija, rotacioni tisak...), ali i politička, društvena i gospodarska previranja u povijesti, odrazili i na razvoj hrvatskog novinstva
• opisati ulogu hrvatskog novinstva tijekom povijesti
• prepoznati važnost novinske građe u istraživačkom radu znanstvenika raznih disciplina, a time i važnost njezina prikupljanja, pohranjivanja, čuvanja, obrade i korištenja

U sklopu predmeta daje se pregled povijesti hrvatskog novinstva i tumače njegova glavna obilježja, od pojave prvih novina na hrvatskom prostoru potkraj XVIII. st., pa do samog kraja XX. st. Ukazuje se na nepovoljne prilike u kojima se rađa hrvatsko novinstvo te najvažnije prekretnice u povijesti hrvatskog novinstva. Obrađuju se sljedeće teme: Prve godine novinstva u Hrvatskoj u duhu germanizacije i cenzure. Prvi časopisi na hrvatskom jeziku. Novinstvo u službi narodnog preporoda. Počeci senzacionalnog novinstva. Prvi necenzurirani hrvatski list. Novinstvo i sloboda tiska 1848. god. Prva glasila demokracije. Razvoj stranačkog novinstva. Novinstvo i cenzura u doba Bachova apsolutizma. Pojava humoristično-satiričnog novinstva. Pojava novinstva radničkog pokreta. Hrvatsko novinstvo krajem XIX. stoljeća u duhu otpora mađarizaciji. Oporbeni listovi. Prve isključivo informativne novine. Pojava iseljeničkog tiska. Procvat informativnog novinstva. Novinstvo u Kraljevini SHS. Novinstvo i cenzura od šestosiječanjske diktature 1929. do početka II. svjetskog rata. Kraj hrvatskog građanskog novinstva u vrijeme NDH. Novinstvo u službi ustaškog pokreta. Antifašističko novinstvo u Hrvatskoj. Novinstvo i centralizacija informativnog sustava po završetku II. svjetskog rata. Hrvatsko novinstvo u socijalističkoj Jugoslaviji – od agitpropovskog novinstva do postupnog slabljenja državne i partijske kontrole medija. Novinstvo i hrvatsko proljeće 1971. Hrvatsko novinstvo, otpor totalitarističkoj represiji i liberalizacija tiska. Hrvatsko novinstvo u Domovinskom ratu. U okviru seminarskog dijela predmeta studenti se upućuju da na temelju pročitane literature kritički sagledavaju ulogu hrvatskog novinstva tijekom povijesti.

predavanja, seminari i radionice

Kolokvij, Pohađanje nastave, Seminarski rad

usmeno i pismeno

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Iz pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.

Po elementima vrednovanja student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: prvi kolokvij: 60 bodova, drugi kolokvij = 60 bodova, seminarski rad = 50 bodova, prezentacija = 20 bodova, sažetak prezentacije = 10 bodova.

Dva kolokvija obuhvaćaju gradivo predavanja i seminara. Pravo izlaska na drugi kolokvij iz predavanja imaju studenti koji su na prvom kolokviju ostvarili minimum od 33 boda (55%). Pismeni završni ispit koji donosi ukupno 120 bodova pišu studenti koji tijekom semestra nisu ostvarili minimum bodova na kolokvijima ili kolokvijima nisu pristupili. Na pismenom završnom ispitu potrebno je ostvariti minimum 55%  bodova. Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 5 bodova.

Seminarski rad nosi 50 bodova. U seminarskom se radu vrednuju sljedeći elementi: sadržajna pokrivenost teme i struktura sadržaja rada (logično i pregledno raspoređen sadržaj kroz poglavlja i potpoglavlja) = 20 bodova, izrada sažetka i ključnih riječi = 10 bodova, izbor literature (formalno i sadržajno relevantni izvori) = 10 bodova, parafraziranje i citiranje korištenih izvora i popis literature = 5 bodova, stil pisanja (stručni stil), pravopis i gramatika = 5 bodova.

Prezentacija nosi 20 bodova, a vrednuju se sljedeći elementi: sadržajna pokrivenost teme i struktura sadržaja izlaganja =  5 bodova, izbor literature i navođenje literature u bilješkama ispod svakog slajda = 5 bodova, problemska pitanja/zadaci, poticanje i vođenje rasprave = 5 bodova, način izlaganja (vladanje temom, kritičnost i originalnost u pristupu temi, dinamičnost i atraktivnost izlaganja) =  5 bodova.

Sažetak seminarske prezentacije nosi 10 bodova, a vrednuje se sadržajna pokrivenost teme te odabir relevantnih pitanja vezanih uz temu čije odgovore student može pronaći u samome sažetku.

Student ostvaruje pravo na potpis u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati (posebno predavanja i posebno seminarska nastava); (2) tijekom nastave pripremio je i održao seminarsko izlaganje, predao seminarsku prezentaciju, sažetak seminara s pitanjima i seminarski rad.

1. Časopis. // Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod, Sv. 2. 2000.
2. Horvat, J. Povijest novinstva Hrvatske (1771-1939), Zagreb : Golden Marketing-Tehnička knjiga, 2003.
3. Novak, B. Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću. Zagreb : Golden marketing - Tehnička knjiga : Press data, medijska agencija HND-a, 2005.
4. Sorokin, B. Hrvatski časopisi : Povijesni pregled. // Otvorena informacijska enciklopedija, http://www.hidd.hr/articles/casopisi.php (2008-09-14)

1. Brešić, V. Čitanje časopisa : : uvod u studij hrvatske književne periodike 19. stoljeća. Zagreb : Matica hrvatska, 2005.
2. Almanah hrvatskoga tiskarstva, nakladništva, novinstva, bibliotekarstva i knjižarstva s adresarom / [glavni urednik Branko Franjić]. Zagreb : Horizont press : Kratis, 1997.

Baza podataka o prisustvovanju nastavi i pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; razgovori sa studentima, upitnici.