Sturm und Drang i weimarska klasika

Ciljevi i zadaci:

Cilj kolegija je upoznavanje sa najznačajnijim ostvarenjima  epoha Sturm und Dranga i klasike, u kojima njemačka književnost prvi puta u svojoj povijesti dolazi u sam europski vrh. Pokazuju se idejne i poetološke osnove novog koncepta književnosti koji genijalnu kreativnost ističe kao osnovni postulat i pjesniku stoga pridaje odlučujući utjecaj u životu društvene zajednice, u skladu sa emancipatorskim težnjama njemačkog i europskog prosvjetiteljskog pokreta. U ciljeve spada i  formiranje spoznaje o povezanosti književnosti tog vremena sa relevantnim književnim i idejnim strujanjima u Europi, kao i uočavanje utopijskog karaktera te književne produkcije i analiza formalnih odlika pojedinih književnih ostvarenja.    

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• razlikovati etape u razvoju književnih strujanja „SturmundDrang“ i Weimarska klasika
• imenovati važnije autore razdoblja
• formulirati osnovne poetološke značajke epohe i djela iz epohe
• objasniti razvoj stilskih obilježja u sklopu pojedinih književnih vrsta (drame, lirike i proze)
• povezati književne pojave s kulturno-povijesnom kontekstom
• samostalno analizirati književno-teorijske tekstove pomoću „kritičkog aparata“ znanstvenih izdanja i književnih priručnika

Sadržaj predmeta:

Kolegij se bavi njemačkom književnom produkcijom  između 1770. i 1805. godine i time nastavlja književnopovijesni pregled iz prethodnog semestra. Pjesnička produkcija dviju važnih epoha njemačke književnosti prati se uglavnom na dva nivoa: na razini povijesti književnosti i poetike, te na planu njene povezanosti sa njemačkim i europskim društveno-povijesnim kontekstom. Sturm und Drang se predstavlja  kao književni pokret mlade generacije koja granice racionalističkog prosvjetiteljstva pokušava proširiti emancipatorskim zahtjevima i u osjećajno-iracionalnoj sferi. Od autora posebno se obrađuje J. G. Herder (kao idejni inicijator i teoretičar), te Goethe i Schiller sa svojim ranim pjesničkim ostvarenjima. Goethe je pri tome zastupljen dramom "Götz von Berlichingen", romanom "Patnje mladog Werthera" i nekolicinom lirskih pjesama, a Schiller dramama "Razbojnici" i "Spletka i ljubav". Pjesništvo tzv. "weimarske klasike" predstavlja se prvenstveno u svjetlu napora dvojice pisaca, Goethea i Schillera, da na pozadini pretežno negativnih iskustava u tijeku i nakon Francuske revolucije izgrade jedan alternativni estetički, kulturni i idejni model, te tako doprinesu da na njemačkom području ne dođe do revolucionarnih, nasilnih, odnosno po njihovom uvjerenju katastrofalnih promjena društva.  Goethe je zastupljen dramama "Iphigenia na Tauridi", "Torquato Tasso" i "Faust", romanom "Godine naukovanja Wilhelma Meistera", te nekolicinom pjesama, a Schiller svojim estetičkim spisima ("O estetskom odgoju čovjekovom" i "O naivnoj i sentimentalnoj poeziji"), dramama "Wallenstein" i "Wilhelm Tell", te sa nekoliko balada. 

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA	AKTIVNOST STUDENTA	ISHOD UČENJA	METODA PROCJENE
predavanje	slušanje izlaganja, analiza literature, postavljanje pitanja i uključivanje u diskusiju	razlikovati etape u razvoju književnih strujanja „SturmundDrang“ i Weimarska klasika	aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarska aktivnost, čitanje i analize lektire	sustavno opažanje, slušanje izlaganja, analiza literature	imenovati važnije autore razdoblja	aktivnost studenata u nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarska aktivnost, čitanje i analize lektire	sustavno opažanje, slušanje izlaganja, izrada kratkog izlaganja, analiza literature	formulirati osnovne poetološke značajke epohe i djela iz epohe	aktivnost studenata u nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarska aktivnost	sustavno opažanje, slušanje izlaganja, izrada kratkog izlaganja, analiza literature	objasniti razvoj stilskih obilježja u sklopu pojedinih književnih vrsta (drame, lirike i proze)	aktivnost studenata u nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarska aktivnost	sustavno opažanje, slušanje izlaganja, izrada kratkog izlaganja, analiza literature	povezati književne pojave s kulturno-povijesnom kontekstom	aktivnost studenata u nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarska aktivnost, diskusija	aktivno sudjelovanje u seminarskom djelu nastave u vidu grupnog, individualnog rada te rada u paru	samostalno analizirati književno-teorijske tekstove pomoću „kritičkog aparata“ znanstvenih izdanja i književnih priručnika	aktivnost studenata u nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit, usmeni ispit

Obveze i praćenje rada studenta:

Kolokvij, Pohađanje nastave, Usmeni ispit, Usmeno izlaganje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element	Opterećenje u ECTS	Udio u ocjeni
Kolokvij	1,875	60%
Pohađanje nastave	1,125	0%
Usmeni ispit	0,7	20%
Usmeno izlaganje	0,3	20%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz Usmenog izlaganja na unaprijed dogovorenu temu (20% konačne ocjene), pisanog Kolokvija 1 iz teorije (30%), usmenog Kolokvija 2 iz obvezne lektire (30% konačne ocjene) i završnog Usmenog ispita (20% konačne ocjene).

Primjer izračunavanja ocjene:

Student je ostvario ocjenu 4 iz Usmenog izlaganja, ocjenu 3 iz Kolokvija 1, ocjenu 3 iz Kolokvija 2,te  ocjenu 2 iz Završnog usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (usmen. izlag. x 0,2) (kol.1 x 0,3) + (kol.2 x 0,3) + (Usmeni ispit x 0,2).

Skala je ocjenjivanja u svim elementima sljedeća: (50%-61%) = dovoljan (2), (62%-74%) = dobar (3), (75%-87%) = vrlo dobar (4), (88%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati i položio sve obvezne lektire (Kolokvij 2). Ukoliko student ne položi Kolokvij 1, gradivo odgovara na završnom Usmenom ispitu.

Obavezna literatura:

Primarna literatura (lektira):

Izbor lirike Sturma i dranga i Weimarske klasike (skripta prema odabiru nastavnika) .

Izbor iz poetoloških rasprava Sturma i dranga i Weimarske klasike (skripta prema odabiru nastavnika)

Goethe, Johann Wolfgang: Die Leiden des jungen Werther.

Goethe, Johann Wolfgang: Götz von Berlichingen.

Goethe, Johann Wolfgang: Iphigenie auf Tauris.

Goethe, Johann Wolfgang: Faust I.

Schiller, Friedrich: Die Räuber.

Schiller, Friedrich: Wilhelm Tell.

 

Sekundarna literatura:

Borchmeyer, Dieter (1998). Die Weimarer Klassik. Portrait einer Epoche. Weinheim: Beltz.

Karthaus, Urlich (2015). Sturm und Drang. Epoche, Werke, Wirkung. München: C. H. Beck.

Korte, Hermann (2015). Deutsche Literatur des 18. Jahrhunderts. Stuttgart ─ Weimar: Metzler.

Sauder, Gerhard (1984). Die deutsche Literatur des Sturm und Drang. In: Müllenbrock, Heinz-Joachim (1984). Europäische Aufklärung. II. Teil. Wiesbaden: Aula, 327─378.

Žmegač, Viktor (Hrsg.) (1978). Geschichte der deutschen Literatur vom 18. Jahrhundert bis zur Gegenwart. Bd. I/1. Königstein/Ts.: Athenäum, 194─330.

Žmegač, Viktor, Škreb, Zdenko, Sekulić, Ljerka (Hrsg.) (1997). Kleine Geschichte der deutschen Literatur. Berlin: Cornelsen, 98─137.

Dopunska literatura:

1. Povijesni razvoj njemačkih teritorija u drugoj polovici 18. stoljeća:

Duden (2013). Deutsche Geschichte. Mannheim: Duden. 99─134.

Engelhausen, Frank (Hrsg.) (2015). Meilensteine der deutschen Geschichte. Berlin: Duden. 301─351.

Sternburg, Wilhelm (2005). Die Geschichte der Deutschen. Frankfurt/New York: Campus. 76─144.

 

2. Monografije o književnom pokretu Sturm und Drang i o Weimarskoj klasici:

Böttcher, Kurt. (1978). Sturm und Drang. Erläuterungen zur deutschen Literatur. Berlin: WEB, 19─53.

Borries, Ernst u. Erika (1996). Deutsche Literaturgeschichte. Bd. 2. Aufklärung und Empfindsamkeit. Sturm und Drang. München: dtv.

Borries, Ernst u. Erika (1997). Deutsche Literaturgeschichte. Bd. 3. Die Weimarer Klassik. Goethes Spätwerk. München: dtv.

Gerth, Klaus (1978). Die Poetik des Sturm und Drang. In: Hinck, Walter (Hrsg.) (1978). Sturm und Drang. Eine literaturwissenschaftliche Studie. Kronberg/Ts., 55─73.

Lepper, Giesbert (Hrsg.) (1983). Einführung in die deutsche Literatur des 18. Jahrhunderts. Bd. 1. Opladen: Westdeutscher Verlag, 218─287, 289─347.

Willems, Gottfried (2013). Geschichte der deutschen Literatur. Band 3. Goethezeit. Köln ─ Weimar ─ Wien: Böhlau.

 

3. Zbirni priručnici o autorima i djelima:

Darwsow, Götz-Lothar (2000). Friedrich Schiller. Stuttgart ─ Weimar: Metzler.

Hoffman, Michael (2003). Schiller. Epoche ─ Werke ─ Wirkung. München: Beck.

Jeßing, Benedikt (1995). Johann Wolfgang Goethe. Stuttgart ─ Weimar: Metzler.

Luserke-Jaqui (Hrsg.) (2005). Schiller-Handbuch. Leben ─ Werk ─ Wirkung. Stuttgart ─ Weimar: Metzler.

Safranski, Rüdiger (2013). Goethe ─ Kunstwerk des Lebens. München: Hanser.

Seehafer, Klaus (2013). Mein Leben ein einzig Abenteuer. Johann Wolfgang Goethe. Berlin: Aufbau.

Wild, Reiner (1999). Goethes klassische Lyrik. Stuttgart ─ Weimar: Metzler.

Witte, Bernd (Hrsg.) (2004). Goethe Handbuch in vier Bänden. Bd. 1: Gedichte. Bd. 2: Dramen. Bd. 3: Prosaschriften. Stuttgart ─ Weimar: Metzler.

 

4. Monografije o pojedinim djelima:

Ellenrieder, Kathleen (2003). Götz von Berlichingen. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.

Guthke, Karl (2001). Kabale und Liebe. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.

Keller, Werner (2000). Faust. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.

Kröger, Wolfgang (2001). Faust I. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.

Leis, Mario (2002). Die Leiden des jungen Werther. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.

Leis, Mario (2005). Iphigenie auf Tauris. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.

Neubauer, Martin (2012). Wilhelm Tell. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.

Pfister, Wolfgang (2009). Erläuterungen zu Friedrich Schiller Maria Stuart. Hollfeld: Bange.

Poppe, Reiner (2003). Die Räuber. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.

Rüdiger, Bernhardt (2005). Iphigenie auf Tauris. Lektüreschlüssel. Hollfeld: Bange.

Rüdiger, Bernhardt (2008). Interpretation zu Johan Wolfgang von Goethe Faust I. Hollfeld: Bange.

Rüdiger, Bernhardt (2010). Erläuterungen zu Goethes Götz von Berlichingen. Hollfeld: Bange.

Rüdiger, Bernhardt (2010). Interpretation zu Friedrich Schiller Don Karlos. Hollfeld: Bange.

Sautermeister, Gert (2000). Maria Stuart. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.

Schafarschik, Walter (2008). Faust II. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.

Schmidt, Jochen (1999). Goethes Faust, Ersten und Zweiter Teil: Grundlagen ─ Werk ─ Wirkung. München: Beck.

Ueding, Gert (2002). Wilhelm Tell. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.       

Völkl, Bernd (2004). Kabale und Liebe. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam. 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Statistički obrađeni rezultati ocjena referata,  pismenog testa, usmenog ispita

Ostale informacije: