Psihologija odgoja i obrazovanja

 

Naziv kolegija:
Psihologija odgoja i obrazovanja
Šifra ISVU:
204772
Šifra MOZVAG:
PDA201
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PEDAGOGIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Vrdoljak, Gabrijela
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s teorijskim i praktičnim aspektima psihologije odgoja i obrazovanja.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija, studenti će moći:

  • definirati osnovne pojmove iz psihologije odgoja i obrazovanja
  • objasniti odnos između razvoja pojedinca (kognitivni), osobina ličnosti i procesa obrazovanja te teorijske modele s područja motivacije i socijalnih procesa u odgojno-obrazovnom procesu
  • analizirati različite činitelje školskog (ne)uspjeha
  • opisati važnost primjene pojedinih metoda poučavanja i nabrojati njihove ishode učenja te razredne procese i odabrati prikladne načine upravljanja razredom i disciplinom
  • analizirati postupke za poticanje razvoja strategija poučavanja i tehnika učenja i poučavanja
  • evaluirati znane u pojedinim akademskim domenama

Sadržaj predmeta:

Ciljevi psihologije obrazovanja. Determinante ishoda učenja: kognitivni razvoj, osobine učenika i karakteristike obrazovnog konteksta. Primjena teorijskih pristupa procesu učenja u školskom kontekstu. Pristupi poučavanju. Poučavanje vještina učenja. Školsko okruženje i učenje. Primjena teorija motivacije u školskom kontekstu. Strategije za poticanje motivacije u učenju.Interesi i emocije u školskom kontekstu. Razredna klima. Razredna disciplina. Procjenjivanje i mjerenje školskog postignuća učenika.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4.  Metoda procjene
Predavanje, usmeno izlaganje, analiza i evaluacija primjera Slušanje izlaganja, analiza literature Definirati osnovne pojmove iz psihologije odgoja i obrazovanja Seminar, pismeni  ispit, usmeni  ispit
Predavanje, usmeno izlaganje, analiza i evaluacija primjera Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Objasniti odnos između razvoja pojedinca (kognitivni), osobina ličnosti i procesa obrazovanja te teorijske modele s područja motivacije i socijalnih procesa u odgojno-obrazovnom procesu Seminar, pismeni  ispit, usmeni  ispit
Predavanje, usmeno izlaganje, analiza i evaluacija primjera Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Analizirati različite činitelje školskog (ne)uspjeha Seminar, pismeni  ispit, usmeni  ispit
Predavanje, usmeno izlaganje, analiza i evaluacija primjera Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Opisati važnost primjene pojedinih metoda poučavanja i nabrojati njihove ishode učenja te razredne procese i odabrati prikladne načine upravljanja razredom i disciplinom Seminar, pismeni  ispit, usmeni  ispit
Predavanje, usmeno izlaganje, analiza i evaluacija primjera Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Analizirati postupke za poticanje razvoja strategija poučavanja i tehnika učenja i poučavanja Seminar, pismeni  ispit, usmeni  ispit
Predavanje, usmeno izlaganje, analiza i evaluacija primjera Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Evaluirati znanje u pojedinim akademskim domenama Seminar, pismeni  ispit, usmeni  ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Usmeno izlaganje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,1 10%
Kontinuirana provjera znanja 1 60%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Usmeno izlaganje 0,4 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir: ocjena iz izlaganja na satu koje donosi 30% ocjene, aktivnost na satu 10% ocjene, te provjere znanja u obliku kolokvija (60% ocjene). Tokom semestra studenti pišu 2 kolokvija od kojih svaki donosi 30% ocjene.

Primjer izračunavanja ocjene:

Student je ostvario ocjenu 5 iz izlaganja, 3 iz prvog kolokvija, 4 iz drugog kolokvija, te 5 iz aktivnosti na satu. Konačna ocjena se izračunava prema formuli

(izlaganje x 0,3)+(kolokvij 1 x 0,3)+ (kolokvij 2 x 0,3)+ (aktivnost x 0,1)

U našem bi primjeru taj izračun izgledao ovako:

(5X0,3)+(3x0,3) +(4x0,3) (5X0,1)=1,5+0,9+1,2+0,5=4,1=4

Konačna ocjena u ovom slučaju bila bi vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio prisutan na najmanje 70% održanih nastavnih sati, te pripremio i izložio prijedlog nacrta istraživanja na jednu od tema iz područja Psihologije obrazovanja 1.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M. i Miljković, D., (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP- VERN.
  2. Zarevski, P. (2007). Psihologija pamćenja i učenja (5. izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dopunska literatura:

  1. Barth, B. M.(2004.), Razumjeti što djeca razumiju. Zagreb: Profil International.
  2. Brdar, I. i Rijavec, M. (1998.), Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu, Zagreb: IEP.
  3. Gossen, D. C. (2011). Restitucija - preobrazba školske discipline (2. izdanje). Zagreb: Alineja.
  4. Grgin, T. (2004). Edukacijska psihologija (2. izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap. 
  5. Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje znanja (4. Izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap.
  6. Matijević, M. (2004). Ocjenjivanje u osnovnoj školi. Zagreb: Tipex
  7. Vlahović-Štetić, V.(ur.), Vizek Vidović, V., Arambašić, L., Vojnović, N. (2008). Daroviti učenici: Teorijski pristup i primjena u školi. Zagreb: Institut za društvena istraživanja.
  8. Woolfolk, A. (2012). Educational psychology (12th ed.). New York: Allyn and Bacon (poglavlje 10, 11, 12).
  9. Članci iz tekuće periodike

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa

 

Ostale informacije: