Suvremeni mađarski jezik 2

 

Naziv kolegija:
Suvremeni mađarski jezik 2
Šifra ISVU:
119543
Šifra MOZVAG:
MADI06
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
mađarski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - komunikološki smjer)
1.g.
ljetni
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Đelatović, Sonja
0
45
0
Walko, Adam
0
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija dopuniti i produbiti znanja stečena na jezičnim i jezikoslovnim kolegijima preddiplomskog studija mađarskog jezika i sadržajno obuhvatiti teme iz sintakse, sintagmatike i pragmatike.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • analizirati rečenice i diskurse s aspekta sintakse i pragmatike
  • primijeniti sintaktičku i pragmatičku analizu teksta kontrastivnom metodom
  • usporediti funkcije sintagmatskih jedinica u mađarskom i hrvatskom jeziku
  • identificirati pragmatične razlike mađarskog i hrvatskog jezika

Sadržaj predmeta:

Vježba spojeva riječi (konstrukcije riječi, negramatičke spojevi riječi, konstrukcije riječi morfološkog tipa, sintagme). Vježba zavisnih sintagma (objektne i subjektne sintagme, odnos strukture i reda riječi, priložne i atributske sintagme, odnos strukture i reda riječi) i vježba nezavisnih sintagma. Glagol biti na primjerima kao pomoćni i punoznačni glagol u predikatu, razvrstavanje glagolskog, imenskog i glagolsko-imenskog predikata. Vježba modalnih glagola i modalnih pridjeva u predikatu. Vježba morfološke promjene infinitiva u predikatnom skupu. Dvojni predikat na primjerima. Vježba skidanja glagolskog prefiksa, smještaj u rečenici i promjena modalnosti rečenice. Vježba promjene fokusa u rečenicama. Vježba kongruencije predikata i subjekta. Morfološka varijabilnost subjekta u konkretnim rečenicama. Strukturne mogućnosti subjekta (jednostavni, složeni i konstrukcijski subjekt) na primjerima. Vježba za vrste subjekta (određeni, neodređeni i opći subjekt, te besubjektne rečenice). Vježba raznih vrsta riječi u objektnoj funkciji i objekt bez akuzativnog sufiksa. Vježba konstrukcijskih mogućnosti objekta. Priložne oznake na konretnim primjerima. Vježba za vrste atributa i atributske skupine. Vježba apozicijskog i posvojnog atributa. Razlikovanje genitiva i dativa na primjerima. Pragmatične razlike mađarskog i hrvatskog jezika (vježba govornog akta na primjerima). Primjena Griceovih maksima u govoru i izlaganju. Vjestvaranja i detektiranja implikacija i kako se razlikuju u hrvatskom i mađarskom jeziku. Presupozicije u mađarskom i hrvatskom na konkretnim primjerima. Upotreba figura u usmenom izričaju (ironija, sarkazam i dr.).

Vrste izvođenja nastave:

vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 		 METODA PROCJENE
predavanje, suradničko učenje, radionica, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature analizirati rečenice i diskurse s aspekta sintakse i pragmatike aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit
suradničko učenje, radionica, seminarsko izlaganje suradnja, aktivno sudjelovanje, postavljanje i rješavanje problema primijeniti sintaktičku i pragmatičku analizu teksta kontrastivnom metodom aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, samostalno istraživanje
suradničko učenje, radionica, seminarsko izlaganje suradnja, aktivno sudjelovanje, postavljanje i rješavanje problema usporediti funkcije sintagmatskih jedinica u mađarskom i hrvatskom jeziku aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, samostalno istraživanje
predavanje, suradničko učenje, radionica, seminarsko izlaganje suradnja, aktivno sudjelovanje, postavljanje i rješavanje problema identificirati pragmatične razlike mađarskog i hrvatskog jezika aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 20%
Kontinuirana provjera znanja 0,5 40%
Pohađanje nastave 1,25 0%
Usmeni ispit 0,85 40%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz testova (40%), ocjene za zadatke na nastavi (20%) te završni usmeni ispit (40%).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni pismeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) iz kontinuirane provjere znanja (redoviti testovi) postigao je iznad 60%; (2) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. É. Kiss Katalin - Kiefer Ferenc - Siptár Péter: Új magyar nyelvtan. Osiris, Budapest, 2003.
  2. Gacső Tamás-Sárdi Csilla (szerk.): Nyelvelmélet és nyelvhasználat. Kodolányi János Főiskola - Tinta Könyvkiadó, Budapest, 2007.
  3. Keszler Borbála - Lengyel Klára: Kis magyar nyelvtan. Nemzeti Tankönyvkiadó, Budapest, 2002.

Dopunska literatura:

  1. Hangay Zoltán: Magyar nyelvi gyakorlókönyv. Trezor Könyv- és Lapkiadó, Budapest, 2003.
  2. Kiefer Ferenc (szerk.): Strukturális magyar nyelvtan. Akadémiai Kiadó, Budapest, 2001.
  3. Kassai Ilona: Fonetika. Nemzeti Tankönyvkiadó, Budapest, 1998.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Priručnikom za osiguravanje kvalitete obrazovanja i znanstveno-istraživačkog rada na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima sa svrhom vrednovanja rada nastavnika.

Ostale informacije: