Akademsko pismo: metodologija i izrada rada

 

Naziv kolegija:
Akademsko pismo: metodologija i izrada rada
Šifra ISVU:
231867
Šifra MOZVAG:
FI106
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Balić, Davor
0
0
0
Papo, Demian
30
0
0
Potlimbrzović, Hrvoje
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj kolegija jest studente putem predavanja, vježbi i pismenoga rada uvesti u metodologiju pisanja znanstvenoga rada te provođenje znanstvenih i stručnih istraživanja. U svrhu postignuća tog cilja, studenti će biti upućeni u načine znanstvene obrade teksta, zatim u prikupljanje znanstvenih činjenica, kao i u sistematizaciju znanstvenih podataka. Uz to, cilj je da studenti budu upoznati sa sastavnicama znanstvenoga rada: naslov, sažetak, ključne riječi, uvod, razrada i obrazloženje teme, zaključak. Naposljetku, u ciljeve spada i to da se studente poduči načinima citiranja izvorne i sekundarne literature (članci u časopisima, radovi u zbornicima, poglavlja u knjizi, priručnici, monografije, enciklopedije, rječnici, leksikoni, biografije, rukopisi).

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • objasniti načine izrade znanstvenoga rada
  • razlikovati znanstvene metode koje omogućavaju provođenje znanstvenih i stručnih istraživanja
  • objasniti obradu podataka koji se temelje na literaturi dostupnoj bilo u knjižnicama bilo putem internetskih pretraživača
  • citirati izvore i literaturu kojom se koristio u svojim istraživanjima

iskazati odgovornost prema preciznom navođenju izvora s obzirom na karakter znanstvenog rada

Sadržaj predmeta:

Sadržaji predavanja i seminarske nastave su sljedeći:

  • znanost: predmet, podjela (struktura), metode, pojmovlje; 
  • proces znanstvenog istraživanja: idejni i izvedbeni;
  • metodologija znanstvenoga rada;
  • stupnjevi procesa znanstvenog istraživanja: određivanje teme (problema), ciljeva, metoda, obrada podataka; 
  • struktura znanstvenoga rada: naslov, naslovnica, sažetak, ključne riječi, razrada teme, podjela teksta (poglavlja, potpoglavlja, odlomci), zaključak, prilozi, bibliografija, sadržaj;
  • izvori (sredstva) znanstvenoga istraživanja: časopisi, zbornici, priručnici, monografije, enciklopedije, leksikoni, biografije, rukopisi;
  • korištenje Interneta u znanstvenom radu: virtualne biblioteke;
  • načini citiranja izvorā znanstvenoga istraživanja;
  • interpretacija i objavljivanje rezultata.

Nakon što će biti upoznati sa sadržajem kolegija, od studenata se očekuje usvajanje sljedećih znanja, kompetencija i vještina:

  • teorijska znanja o metodologiji znanstvenoga rada, primjerice: o stupnjevima procesa znanstvenog istraživanja, strukturi znanstvenoga rada, izvorima znanstvenoga istraživanja, načinima citiranja izvorā znanstvenoga istraživanja, interpretaciji i objavljivanju rezultata;
  • praktična znanja: odrediti temu, ciljeve, strukturu, metodu svojega istraživanja, razlikovati izvore znanstvenoga istraživanja, citirati izvore znanstvenoga istraživanja. Dakle, zahvaljujući upućenosti u metodologiju znanstvenoga rada, student će steći potrebne preduvjete za bavljenje znanstvenoistraživačkim radom.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, samostalni istraživački zadatak, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature objasniti načine izrade znanstvenoga rada aktivnost studenata u nastavi, pismeni rad, usmeni ispit
predavanje, samostalni istraživački zadatak, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature razlikovati znanstvene metode koje omogućavaju provođenje znanstvenih i stručnih istraživanja aktivnost studenata u nastavi, pismeni rad, usmeni ispit
predavanje, samostalni istraživački zadatak, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature objasniti obradu podataka koji se temelje na literaturi dostupnoj bilo u knjižnicama bilo putem internetskih pretraživača aktivnost studenata u nastavi, pismeni rad, usmeni ispit
predavanje, samostalni istraživački zadatak, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature citirati izvore i literaturu kojom se koristio u svojim istraživanjima aktivnost studenata u nastavi, pismeni rad, usmeni ispit
predavanje, samostalni istraživački zadatak, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature iskazati odgovornost prema preciznom navođenju izvora s obzirom na karakter znanstvenog rada aktivnost studenata u nastavi, pismeni rad, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 10%
Pismeni ispit 0,5 0%
Pohađanje nastave 0,5 0%
Seminarski rad 1 30%
Usmeni ispit 0,5 60%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, te na usmenom ispitu. Usmeni ispit donosi 60% bodova, seminarski rad 30%, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 10% bodova.

Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(usmeni ispit x 0,6) + (seminarski rad x 0,3) + (aktivnost u nastavi x 0,1).

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračunavanja ocjene:

usmeni ispit – 4

seminarski rad – 5

aktivnost u nastavi - 5

 (4 x 0,6) + (5 x 0,3) + (5 x 0,1) = 2,4 + 1,5 + 0,5 = 4,4

Konačna ocjena 4,4 →  vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

  • redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
  • aktivno sudjelovanje u nastavi;
  • pisanje seminarskog rada;
  • polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra.

 

 

Obavezna literatura:

1. Vlatko Silobrčić, Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo (Zagreb: Medicinska naklada, 2008);

2. Dubravka Oraić Tolić, Akademsko pismo. Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente (Zagreb: Naklada Ljevak, 2011).

Dopunska literatura:

1. Charles Lipson, Cite Right: a Quick Guide to Citation Styles – MLA, APA, Chicago, the Sciences, Professions, and More (Chicago – London: The University of Chicago Press, 2006);

2. Anne Waddingham, New Hart’s Rules: The Oxford Style Guide, second edition (Oxford: Oxford University Press, 2014);

3. Allan M. Siegal, William G. Connolly, The New York Times Manual of Style and Usage (New York: Three Rivers Press, 2015);

4. The Chicago Manual of Style, seventeenth edition (Chicago – London: The University of Chicago Press, 2017);

5. Publication Manual of the American Psychological Association. The Official Guide to APA Style, seventh edition (Washington, DC: American Psychological Association, 2020).

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Aktivnost u nastavi; pisani ispit; pohađanje nastave; seminarski rad; usmeni ispit

Ostale informacije: