Hrvatski jezik u prvoj polovici 20. st.

Studenti će se upoznati s hrvatskim sociolingvističkim stanjem u prvoj polovici 20. st. Proučavat će se učinci jezične politike (poglavito pravopisna i leksička unifikacija) te otpor jezičnom unitarizmu (puristička djelatnost, osnutak Društva Hrvatski jezik, pokretanje časopisa Hrvatski jezik te djelovanje Pokreta za hrvatski književni jezik).

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• opisati razvoj hrvatskoga jezika u prvoj polovici 20. st.
• definirati osnovne značajke unitarne jezične politike navedenoga razdoblja
• usporediti različite smjerove u hrvatskom jezikoslovlju i normizaciji
• služiti se kroatističkom literaturom o jeziku prve polovice 20. st.

Hrvatsko jezikoslovlje na prijelomu stoljeća – pobjeda vukovske pravopisne i jezične koncepcije. Hrvatski jezik u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca: gramatikografska (T. Maretić i J. Flörschutz), puristička (V. Rožić i N. Andrić) i pravopisna djelatnost (D. Boranić). Hrvatski jezik nakon Vidovdanskog ustava: prodor srpskih jezičnih elemenata i hrvatsko branjenje prava na jezičnu vlastitost. Maretićev Jezični savjetnik za sve one koji žele dobro govoriti i pisati književnim našim jezikom (1924.). Ujednačivanje pravopisa i nazivlja: usporedba dviju fonoloških pravopisnih tradicija – hrvatske (I. Broz i D. Boranić) i srpske (A. Belić). Hrvatski jezik od uvođenja kraljeve samovlade do Banovine Hrvatske: izjednačenje pravopisa (Pravopisno uputstvo za sve osnovne, srednje i stručne škole Kraljevine S. H. S. (1929.) i potiranje hrvatske Broz-Boranićeve pravopisne tradicije). Pravopisna trijada u Hrvatskoj. Kodifikacija „našega“ (ili srpskohrvatskoga) jezika: pokretanje časopisa Naš jezik. Otpor unitarizmu: pokeratnje časopisa za pravilnost i čistoću hrvatskoga jezika Govori i piši hrvatski kako treba (1925.). Društvo Hrvatski jezik (1936.−1939.) i njegov časopis Hrvatski jezik (1938.−1939.). Jezična i pravopisna problematika u Banovini Hrvatskoj (1939.−1941.). Djelovanje Pokreta za hrvatski književni jezik. Jezični i pravopisni priručnici propisani za Banovine Hrvatske. Lingvističko kontrastiranje hrvatskoga i srpskoga jezika: Benešićeva hrvatska gramatika za Poljake (1939.) i Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika P. Guberine i K. Krstića (1940.). Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Značajke serbokroatizma u prvoj polovici 20. st.

predavanja, seminari i radionice

Kolokvij, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kolokvija, ocjena iz seminarskoga rada i ocjena iz završnog usmenog ispita: 30 % konačne ocjene čini ocjena iz kolokvija, 40 % konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada i 30% konačne ocjene čini ocjena iz završnog usmenog ispita.

Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (kol. x 0,3) + (sem. rad x 0,4) + (usm. ispit x 0,3).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60 % – 69,9 % = dovoljan (2), 70 % – 79,9 % = dobar (3), 80 % – 89,9 % = vrlo dobar (4), 90 % – 100 % = izvrstan (5).

Studenti su obvezni izložiti seminarski rad i položiti kolokvij. Studentske obveze pohađanja nastave opisane su Pravilnikom o studiranju.

1. Ljudevit Jonke, Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća, Zagreb, Matica hrvatska, 1971. (poglavlje: Hrvatski književni jezik u 20. stoljeću, str. 193.−250.)
2. Marko Samardžija, Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnoga jezika, drugo, prošireno izdanje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2004.
3. Marko Samardžija, Hrvatski jezik i pravopis: od ujedinjenja do kraja Banovine Hrvatske (1918.−1941.), Školska knjiga, Zagreb, 2012.

1. Leopold Auburger, Hrvatski jezik i serbokroatizam, Maveda i HFDR, Rijeka, 2009. (poglavlja: Treće razdoblje: Početci etnopolitičkoga serbokroatizma i potiskivanje kroatistike, str. 108.−124., Četvrto razdoblje: Serbokroatizam i jugoslavizam: otrježnjenje i otpor Hrvata, str. 125.−135., Peto razdoblje: Ponovno pohrvaćivanje jezika i kulture pod politički tragičnim uvjetima, str. 136.−151.)
2. Nataša Bašić-Kosić, Vukovci i hrvatski jezični standard, disertacija, Osijek, 2006.
3. Dalibor Brozović, Povijest hrvatskoga književnog i standardnoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2008.
4. Sanda Ham, Povijest hrvatskih gramatika, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2006.
5. Hrvatski jezik u XX. stoljeću, zbornik radova, ur. Marko Samardžija i Ivo Pranjković, Matica hrvatska, Zagreb, 2006. (poglavlje: Hrvatski jezik od početka XX. stoljeća do god. 1945., str. 9.−28.)
6. Jezični purizam u NDH: savjeti Hrvatskoga državnog ureda za jezik, prikupio i za tisak priredio Marko Samardžija, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993.
7. Jezikoslovne rasprave i članci (s portretima i odabranim radovima Franje Ivekovića, Ivana Broza, Tome Maretića, Vatroslava Rožića, Milana Rešetara, Antuna Radića, Nikole Andrića i Dragutina Boranića), priredio Marko Samardžija, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.
8. Radoslav Katičić, Novi jezikoslovni ogledi, II. dopunjeno izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
9. Marko Samardžija, Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993.
10. Marko Samardžija, Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2008..

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.