Hrvatski jezik u prvoj polovici 20. st.

 

Naziv kolegija:
Hrvatski jezik u prvoj polovici 20. st.
Šifra ISVU:
134623
Šifra MOZVAG:
HK15
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Mlikota, Jadranka
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Studenti će se upoznati s hrvatskim sociolingvističkim stanjem u prvoj polovici 20. st. Proučavat će se učinci jezične politike (poglavito pravopisna i leksička unifikacija) te otpor jezičnom unitarizmu (puristička djelatnost, osnutak Društva Hrvatski jezik, pokretanje časopisa Hrvatski jezik te djelovanje Pokreta za hrvatski književni jezik).

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • opisati razvoj hrvatskoga jezika u prvoj polovici 20. st.
  • definirati osnovne značajke unitarne jezične politike navedenoga razdoblja
  • usporediti različite smjerove u hrvatskom jezikoslovlju i normizaciji
  • služiti se kroatističkom literaturom o jeziku prve polovice 20. st.

Sadržaj predmeta:

Hrvatsko jezikoslovlje na prijelomu stoljeća – pobjeda vukovske pravopisne i jezične koncepcije. Hrvatski jezik u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca: gramatikografska (T. Maretić i J. Flörschutz), puristička (V. Rožić i N. Andrić) i pravopisna djelatnost (D. Boranić). Hrvatski jezik nakon Vidovdanskog ustava: prodor srpskih jezičnih elemenata i hrvatsko branjenje prava na jezičnu vlastitost. Maretićev Jezični savjetnik za sve one koji žele dobro govoriti i pisati književnim našim jezikom (1924.). Ujednačivanje pravopisa i nazivlja: usporedba dviju fonoloških pravopisnih tradicija – hrvatske (I. Broz i D. Boranić) i srpske (A. Belić). Hrvatski jezik od uvođenja kraljeve samovlade do Banovine Hrvatske: izjednačenje pravopisa (Pravopisno uputstvo za sve osnovne, srednje i stručne škole Kraljevine S. H. S. (1929.) i potiranje hrvatske Broz-Boranićeve pravopisne tradicije). Pravopisna trijada u Hrvatskoj. Kodifikacija „našega“ (ili srpskohrvatskoga) jezika: pokretanje časopisa Naš jezik. Otpor unitarizmu: pokeratnje časopisa za pravilnost i čistoću hrvatskoga jezika Govori i piši hrvatski kako treba (1925.). Društvo Hrvatski jezik (1936.−1939.) i njegov časopis Hrvatski jezik (1938.−1939.). Jezična i pravopisna problematika u Banovini Hrvatskoj (1939.−1941.). Djelovanje Pokreta za hrvatski književni jezik. Jezični i pravopisni priručnici propisani za Banovine Hrvatske. Lingvističko kontrastiranje hrvatskoga i srpskoga jezika: Benešićeva hrvatska gramatika za Poljake (1939.) i Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika P. Guberine i K. Krstića (1940.). Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Značajke serbokroatizma u prvoj polovici 20. st.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, analiza primjera, seminarsko izlaganje, diskusija slušanje izlaganja, grupna rasprava, analiza literature opisati razvoj hrvatskoga jezika u prvoj polovici 20. st. aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, diskusija slušanje izlaganja, rasprava, analiza literature definirati osnovne značajke unitarne jezične politike navedenoga razdoblja aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, rasprava, analiza literature usporediti različite smjerove u hrvatskom jezikoslovlju i normizaciji aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
diskusija, grupna rasprava, samostalni istraživački zadatak analiza primjera, dijaloška metoda, analiza izvora literature, aktivno sudjelovanje služiti se kroatističkom literaturom o jeziku prve polovice 20. st. aktivnost studenata u nastavi, esej, samostalno istraživanje

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kolokvij, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kolokvij 0,75 30%
Pohađanje nastave 0,25 0%
Seminarski rad 1 40%
Usmeni ispit 1 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kolokvija, ocjena iz seminarskoga rada i ocjena iz završnog usmenog ispita: 30 % konačne ocjene čini ocjena iz kolokvija, 40 % konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada i 30% konačne ocjene čini ocjena iz završnog usmenog ispita.

Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (kol. x 0,3) + (sem. rad x 0,4) + (usm. ispit x 0,3).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60 % – 69,9 % = dovoljan (2), 70 % – 79,9 % = dobar (3), 80 % – 89,9 % = vrlo dobar (4), 90 % – 100 % = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni izložiti seminarski rad i položiti kolokvij. Studentske obveze pohađanja nastave opisane su Pravilnikom o studiranju.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Ljudevit Jonke, Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća, Zagreb, Matica hrvatska, 1971. (poglavlje: Hrvatski književni jezik u 20. stoljeću, str. 193.−250.)
  2. Marko Samardžija, Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnoga jezika, drugo, prošireno izdanje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2004.
  3. Marko Samardžija, Hrvatski jezik i pravopis: od ujedinjenja do kraja Banovine Hrvatske (1918.−1941.), Školska knjiga, Zagreb, 2012.

Dopunska literatura:

  1. Leopold Auburger, Hrvatski jezik i serbokroatizam, Maveda i HFDR, Rijeka, 2009. (poglavlja: Treće razdoblje: Početci etnopolitičkoga serbokroatizma i potiskivanje kroatistike, str. 108.−124., Četvrto razdoblje: Serbokroatizam i jugoslavizam: otrježnjenje i otpor Hrvata, str. 125.−135., Peto razdoblje: Ponovno pohrvaćivanje jezika i kulture pod politički tragičnim uvjetima, str. 136.−151.)
  2. Nataša Bašić-Kosić, Vukovci i hrvatski jezični standard, disertacija, Osijek, 2006.
  3. Dalibor Brozović, Povijest hrvatskoga književnog i standardnoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2008.
  4. Sanda Ham, Povijest hrvatskih gramatika, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2006.
  5. Hrvatski jezik u XX. stoljeću, zbornik radova, ur. Marko Samardžija i Ivo Pranjković, Matica hrvatska, Zagreb, 2006. (poglavlje: Hrvatski jezik od početka XX. stoljeća do god. 1945., str. 9.−28.)
  6. Jezični purizam u NDH: savjeti Hrvatskoga državnog ureda za jezik, prikupio i za tisak priredio Marko Samardžija, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993.
  7. Jezikoslovne rasprave i članci (s portretima i odabranim radovima Franje Ivekovića, Ivana Broza, Tome Maretića, Vatroslava Rožića, Milana Rešetara, Antuna Radića, Nikole Andrića i Dragutina Boranića), priredio Marko Samardžija, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.
  8. Radoslav Katičić, Novi jezikoslovni ogledi, II. dopunjeno izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
  9. Marko Samardžija, Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993.
  10. Marko Samardžija, Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2008..

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

Ostale informacije: