Mađarsko-hrvatska kontrastivna lingvistika

 

Naziv kolegija:
Mađarsko-hrvatska kontrastivna lingvistika
Šifra ISVU:
135210
Šifra MOZVAG:
MADI07
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
mađarski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lehocki-Samardžić, Ana
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Definirati pojam kontrastivnog jezikoslovlja i kontrastivne gramatike kao produkta kontrastivnog jezikoslovlja. Nabrojati i opisati kontrastivne metode. Identificirati mogućnosti i načine usporedbe mađarskog i hrvatskog jezika. Definirati jezičnu tipologiju u jezikoslovlju s posebnim naglaskom na mađarske i hrvatske primjere. Imenovati osnovne gramatičke kategorije i nabrojati načine njihove podjele u mađarskom i hrvatskom jeziku. Poredbenom metodom uočiti razlike u opisima gramatičkih kategorija aglutinativnih i flektivnih jezika. Primjenjujući kontrastivnu metodu produbiti znanja stečena na jezičnim i jezikoslovnim kolegijima preddiplomskog studija.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • identificirati osnovne fonetske, fonološke, morfološke, tvorbene, sintaktičke, semantičke, pragmalingvističke i pravopisne razlike mađarskog i hrvatskog jezika i gramatičkog opisa
  • razlikovati aglutinativne i flektivne jezika
  • opisati metode podjele svjetskih jezika u različite skupine
  • analizirati opravdanost primjene poredbene metode u prevoditeljskoj struci
  • prepoznati pogrješke u jezičnom izražavanju koje su posljedica dvojezičnosti

Sadržaj predmeta:

Pojam i definiranje kontrastivnog jezikolovlja i pripadajuće metodike, kontrastivne gramatike i jezične tipologije. Osnovne karakteristike aglutinativnih i flektivnih jezika. Mogućnosti i načini usporedbe mađarskog i hrvatskog jezika. Metode poredbenog proučavanja u jeziku. Primjena poredbene metode u modernom jezikoslovlju. Genetska i tipološka podjela jezika u poredbenom jezikoslovlju s posebnim naglaskom na mađarski i hrvatski jezik. Sličnosti i razlike fonetskog i fonološkog sustava mađarskog i hrvatskog jezika. Razlike u morfologiji i tvorbi riječi, usporedba dva tvorbena i semantička sustava. Poredak riječi u rečenici. Sintaktičke specifičnosti aglutinativnih i flektivnih jezika na primjeru mađarskog i hrvatskog jezika. Pravopisne razlike mađarskog i hrvatskog jezika. Važnost poredbenog jezikoslovlja u prevoditeljskoj struci.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, grupna rasprava slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje identificirati osnovne fonetske, fonološke, morfološke, tvorbene, sintaktičke, semantičke, pragmalingvističke i pravopisne razlike mađarskog i hrvatskog jezika i gramatičkog opisa aktivnost studenta na nastavi, pismeni i usmeni ispit
predavanje, samostalni istraživački zadatak slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje razlikovati aglutinativne i flektivne jezika aktivnost studenta na nastavi, pismeni i usmeni ispit
predavanje, grupna rasprava slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje opisati metode podjele svjetskih jezika u različite skupine aktivnost studenta na nastavi, pismeni i usmeni ispit
samostalni istraživački zadatak sustavno opažanje i zaključivanje analizirati opravdanost primjene poredbene metode u prevoditeljskoj struci aktivnost studenta na nastavi, pismeni i usmeni ispit
samostalni istraživački zadatak sustavno opažanje i zaključivanje prepoznati pogrješke u jezičnom izražavanju koje su posljedica dvojezičnosti aktivnost studenta na nastavi, pismeni i usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Pismeni ispit, Kontinuirana provjera znanja, Referat

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1 0%
Pismeni ispit 1 50%
Kontinuirana provjera znanja 0,5 25%
Referat 0,5 25%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata:

ispit – 50%

kontinuirana provjera znanja – 25%

referat – 25%

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu (najmanje 70% prisutnosti na nastavi) kao uvjet za potpis i ostvarivanje ECTS bodova.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Ernest Barić: Rode, a jezik?!. Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, 2006.
  2. Lehocki-Samardžić Ana:  A magyar és a horvát grammatikográfia kezdetei a klasszikus európai nyelvtanirodalom tükrében. Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 2. Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku – PRAGMA - Znanstveno-umjetnički krug Mađara u RH, Osijek., Osijek, 2010., 52-66.
  3. Ranko Matasović: Uvod u poredbenu lingvistiku. Matica hrvatska, Zagreb, 2001.

Dopunska literatura:

  1. Benkő Loránd: A történeti nyelvtudomány alapjai. Tankönyvkiadó, Budapest, 1988.
  2. Dezső László: Tipológiai vizsgálatok. Hungarológiai Intézet, Újvidék, 1971.
  3. Stjepan Blažetin (ur.): Hrvati i Mađari u svjetlu prožimanja kultura i jezika. Priopćenja hrvatskih sekcija III. međunarodnog slavističkog skupa pod naslovom "Teorija i praksa nastave slavenskih jezika": Pečuh, 26-27. travnja 1996. Hrvatski znanstveni zavod, Pečuh, 1996.
  4. Lehocki-Samardžić Ana: A grammatikai nem kategóriája az indoeurópai nyelvekben. Acta Hungarica Universitatis Essekiensis 3. Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku – PRAGMA - Znanstveno-umjetnički krug Mađara u RH, Osijek. 2011., 134-143.
  5. Lehocki-Samardžić Ana: Dvojezičnost i prevođenje. In Vladimir Karabalić i Marija Omazić (ur.): Istraživanja, izazovi i promjene u teoriji i praksi prevođenja. Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, Osijek. 2008., 337.-359.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Priručnikom za osiguravanje kvalitete obrazovanja i znanstveno-istraživačkog rada na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima sa svrhom vrednovanja rada nastavnika.

Ostale informacije: