| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - komunikološki smjer) | 2.g. |
zimski |
izborni |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Lehocki-Samardžić, Ana | 15 |
0 |
15 |
Definirati pojam kontrastivnog jezikoslovlja i kontrastivne gramatike kao produkta kontrastivnog jezikoslovlja. Nabrojati i opisati kontrastivne metode. Identificirati mogućnosti i načine usporedbe mađarskog i hrvatskog jezika. Definirati jezičnu tipologiju u jezikoslovlju s posebnim naglaskom na mađarske i hrvatske primjere. Imenovati osnovne gramatičke kategorije i nabrojati načine njihove podjele u mađarskom i hrvatskom jeziku. Poredbenom metodom uočiti razlike u opisima gramatičkih kategorija aglutinativnih i flektivnih jezika. Primjenjujući kontrastivnu metodu produbiti znanja stečena na jezičnim i jezikoslovnim kolegijima preddiplomskog studija.
Nakon uspješno završenog kolegija, student je u mogućnosti samostalno prepoznati razlike mađarskog i hrvatskog jezika. Primjenjujući metodiku poredbenog jezikoslovlja moći će identificirati osnovne fonetske, fonološke, morfološke, tvorbene, sintaktičke, semantičke, pragmalingvističke i pravopisne razlike mađarskog i hrvatskog jezika i gramatičkog opisa na konkretnim primjerima u okviru seminarskog dijela kolegija. Moći će samostalno utvrditi osnovne karakteristike aglutinativnih i flektivnih jezika i oprimjeriti ih. Moći će samostalno predstaviti metode podjele svjetskih jezika i pravdati uvrštavanje mađarskog i hrvatskog jezika u pojedine skupine te s aspekta poredbene lingvistike objasniti nazive aglutinativni i flektivni jezici. Na temelju sličnosti i razlika u mađarskom i hrvatskom jeziku, moći će prepoznati pogrješke koje su posljedica dvojezičnosti što će se posebno vježbati na konkretnim primjerima u seminarskom dijelu kolegija. Moći će argumentirano opravdati važnost i potrebu primjene poredbene metode u prevoditeljskoj struci.
Pojam i definiranje kontrastivnog jezikoslovlja i pripadajuće metodike, kontrastivne gramatike i jezične tipologije. Osnovne karakteristike aglutinativnih i flektivnih jezika. Mogućnosti i načini usporedbe mađarskog i hrvatskog jezika. Metode poredbenog proučavanja u jeziku. Primjena poredbene metode u modernom jezikoslovlju. Genetska i tipološka podjela jezika u poredbenom jezikoslovlju s posebnim naglaskom na mađarski i hrvatski jezik. Sličnosti i razlike fonetskog i fonološkog sustava mađarskog i hrvatskog jezika. Razlike u morfologiji i tvorbi riječi, usporedba dva tvorbena i semantička sustava. Poredak riječi u rečenici. Sintaktičke specifičnosti aglutinativnih i flektivnih jezika na primjeru mađarskog i hrvatskog jezika. Pravopisne razlike mađarskog i hrvatskog jezika. Važnost poredbenog jezikoslovlja u prevoditeljskoj struci.
predavanja, seminari i radionice
| NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
| predavanje, grupna rasprava | slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje | identificirati osnovne fonetske, fonološke, morfološke, tvorbene, sintaktičke, semantičke, pragmalingvističke i pravopisne razlike mađarskog i hrvatskog jezika i gramatičkog opisa | aktivnost studenta na nastavi, pismeni i usmeni ispit |
| predavanje, samostalni istraživački zadatak | slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje | razlikovati aglutinativne i flektivne jezika | aktivnost studenta na nastavi, pismeni i usmeni ispit |
| predavanje, grupna rasprava | slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje | opisati metode podjele svjetskih jezika u različite skupine | aktivnost studenta na nastavi, pismeni i usmeni ispit |
| samostalni istraživački zadatak | sustavno opažanje i zaključivanje | analizirati opravdanost primjene poredbene metode u prevoditeljskoj struci | aktivnost studenta na nastavi, pismeni i usmeni ispit |
| samostalni istraživački zadatak | sustavno opažanje i zaključivanje | prepoznati pogrješke u jezičnom izražavanju koje su posljedica dvojezičnosti | aktivnost studenta na nastavi, pismeni i usmeni ispit |
Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Referat
usmeno i pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Kontinuirana provjera znanja | 0,5 | 25% |
| Pismeni ispit | 1 | 50% |
| Pohađanje nastave | 1 | 0% |
| Referat | 0,5 | 25% |
Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata:
ispit – 50%
kontinuirana provjera znanja – 25%
referat – 25%
Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu (najmanje 80% prisutnosti na nastavi) kao uvjet za potpis i ostvarivanje ECTS bodova. Tijekom semestra vrši se pisana provjera znanja u obliku dvaju kolokvija. Prvi se piše u petom tjednu nastavnog razdoblja, a drugi u desetom. Studenti su obvezni pripremiti referat na zadanu temu kojeg usmeno izlažu. Po završetku nastavnog razdoblja, polaže se pismeni ispit.
Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Priručnikom za osiguravanje kvalitete obrazovanja i znanstveno-istraživačkog rada na Filozofskom fakultetu u Osijeku.
Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima sa svrhom vrednovanja rada nastavnika.