Egzaktne znanosti u djelima hrvatskih filozofa

 

Naziv kolegija:
Egzaktne znanosti u djelima hrvatskih filozofa
Šifra ISVU:
134671
Šifra MOZVAG:
FDI101
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Balić, Davor
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj kolegija je da se studente putem predavanja i seminara uputi u osnove egzaktnih znanosti, posebice filozofije prirode i filozofije znanosti, u spisima hrvatskih filozofa. Uz to, cilj je da studenti doznaju o doprinosu hrvatskih filozofa europskim egzaktnim znanostima. No, cilj je da studenti budu upoznati i s naukom onih europskih mislilaca koji su uvelike odredili smjer razvoja novovjekovne i suvremene filozofije prirode i filozofije znanosti, kao što su, primjerice, Kopernik, Bruno, Kepler, Newton.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • objasniti doprinos hrvatskih filozofa razvoju europskih egzaktnih znanosti
  • razlikovati stajališta najvažnijih europskih filozofa prirode i filozofa znanosti
  • prepoznati na temeljnoj razini područja kojima se bave filozofija prirode i filozofija znanosti
  • iskazati samostalnost i odgovornost pri kritičkom utemeljenju vlastita stajališta pri objašnjenju najvažnijih djela hrvatskih filozofa

Sadržaj predmeta:

Sadržaji predavanja i vježbi su sljedeći:

  • usvajanje nosivih pojmova iz područja egzaktnih znanosti;
  • aristotelovska slika svijeta;
  • Herman Dalmatin: hrvatski srednjovjekovni astrolog (fizičar) i astronom (matematičar);
  • Filozofija prirode u nauku Benedikta Kotruljevića;
  • renesansna slika svijeta, geocentrizam – heliocentrizam;
  • Federik Grisogono, Frane Petrić, Marko Antun de Dominis;
  • znanstveni doprinosi hrvatskih filozofa 17. stoljeća: Marin Getaldić, Stjepan Gradić;
  • razvoj egzaktnih znanosti u 18. stoljeću;
  • novovjekovna slika svijeta: Ruđer Josip Bošković, Benedikt Stay;
  • nacionalna znanstvena zajednica i provođenje znanstvene politike: osnivanje i autonomija;
  • filozofija, znanost i obrazovanje. 
  • Nakon što će biti upoznati sa sadržajem kolegija, od studenata se očekuje usvajanje sljedećih znanja, kompetencija i vještina:
  • teorijska znanja o, primjerice, pojmovlju iz područja egzaktnih znanosti, zatim o mijenama slike svijeta od novovjekovlja do 20. stoljeća, kao i o doprinosima hrvatskih filozofa razvoju egzaktnih znanosti;
  • vještinu tumačenja o problemima koji su bili zastupljeni u onim djelima hrvatskih filozofa koja su bila usmjerena na obradu tema iz egzaktnih znanosti, bilo u, primjerice, Hermanovu spisu De essentiis, bilo u Petrićevu djelu Nova de universis philosophia, bilo u spisima Marka Antuna de Dominisa ili Ruđera Josipa Boškovića.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature objasniti doprinos hrvatskih filozofa razvoju europskih egzaktnih znanosti aktivnost studenata u nastavi, usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature razlikovati stajališta najvažnijih europskih filozofa prirode i filozofa znanosti aktivnost studenata u nastavi, usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature prepoznati na temeljnoj razini područja kojima se bave filozofija prirode i filozofija znanosti aktivnost studenata u nastavi, usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature iskazati samostalnost i odgovornost pri kritičkom utemeljenju vlastita stajališta pri objašnjenju najvažnijih djela hrvatskih filozofa aktivnost studenata u nastavi, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Usmeni ispit, Usmeno izlaganje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0,5 10%
Aktivnost u nastavi 0,5 10%
Usmeni ispit 0,5 60%
Usmeno izlaganje 0,5 20%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenta bit će ocijenjen i vrednovan na temelju: redovitoga pohađanja nastave, zatim aktivnoga sudjelovanja na nastavi, potom pozitivno ocijenjenoga seminarskoga rada i na temelju rezultata iz usmenog ispita. Redovito pohađanje nastave i aktivnost na nastavi donosi 20% (10%+10%) bodova, seminarsko izlaganje 20%, a usmeni ispit 60% bodova.

 

Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(usmeni ispit x 0,6) + (seminarsko izlaganje x 0,2) + (pohađanje nastave x 0,1) + (aktivnost u nastavi x 0,1).

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračunavanja ocjene:

usmeni ispit – 4

seminarsko izlaganje – 5

pohađanje nastave - 5

aktivnost u nastavi - 5

 (4 x 0,6) + (5 x 0,2) + (5 x 0,1) + (5 x 0,1) = 2,4 + 1,0 + 0,5 + 0,5 = 4,4

Konačna ocjena 4,4 →  vrlo dobar (4)

 

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obaveze studenata na predmetu su sljedeće:

  • redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
  • aktivno sudjelovanje u nastavi;
  • izrada seminarskoga rada;
  • polaganje usmenog ispita nakon završetka nastave.

 

 

 

Obavezna literatura:

  1. Žarko Dadić, Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata: egzaktne znanosti u Hrvata do kraja 18. stoljeća (Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982);
  2. Srđan Lelas, Promišljanje znanosti (Hrvatsko filozofsko društvo, 1990);
  3. Branko Pavlović, Filozofija prirode (Zagreb: Naprijed, 1978). 

Dopunska literatura:

  1. Herman Dalmatin, Rasprava o bitima I-II, latinski tekst uspostavio, hrvatski prijevod izradio, kritički komentar i napomene uz tekst napisao Antun Slavko Kalenić, uvodne rasprave napisali: Franjo Šanjek, Antun Slavko Kalenić, Žarko Dadić i Franjo Zenko (Pula: Čakavski sabor, 1990);
  2. Frane Petrić, Nova sveopća filozofija, priredio i pogovor napisao Vladimir Filipović. Prijevod s latinskog Tomislav Ladan i Serafin Hrkač. Stručnu redakciju prijevoda izvršio Kruno Krstić (Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1979). Izdanje sadrži pretisak latinskog izvornika: Franciscus Patricius, Nova de universis philosophia (Ferrariae: Apud Benedictum Mammarelum, 1591) i hrvatski prijevod;
  3. Marko Antun de Dominis, Opera physica / Radovi iz fizike, prijevod s latinskog: Stanko Hondl, Ivica Martinović. Predgovor: Žarko Dadić (Split: Lamaro / Zagreb: HAZU, 2005);
  4. Josip Ruđer Bošković, Teorija prirodne filozofije, s latinskoga preveo Jakov Stipišić, priredio i pogovor napisao Vladimir Filipović (Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1974);

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitet sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije

Ostale informacije: