Egzaktne znanosti u djelima hrvatskih filozofa

Cilj kolegija je da se studente putem predavanja i seminara uputi u osnove egzaktnih znanosti, posebice filozofije prirode i filozofije znanosti, u spisima hrvatskih filozofa. Uz to, cilj je da studenti doznaju o doprinosu hrvatskih filozofa europskim egzaktnim znanostima. No, cilj je da studenti budu upoznati i s naukom onih europskih mislilaca koji su uvelike odredili smjer razvoja novovjekovne i suvremene filozofije prirode i filozofije znanosti, kao što su, primjerice, Kopernik, Bruno, Kepler, Newton.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• objasniti doprinos hrvatskih filozofa razvoju europskih egzaktnih znanosti
• razlikovati stajališta najvažnijih europskih filozofa prirode i filozofa znanosti
• prepoznati na temeljnoj razini područja kojima se bave filozofija prirode i filozofija znanosti
• iskazati samostalnost i odgovornost pri kritičkom utemeljenju vlastita stajališta pri objašnjenju najvažnijih djela hrvatskih filozofa

Sadržaji predavanja i vježbi su sljedeći:

• usvajanje nosivih pojmova iz područja egzaktnih znanosti;
• aristotelovska slika svijeta;
• Herman Dalmatin: hrvatski srednjovjekovni astrolog (fizičar) i astronom (matematičar);
• Filozofija prirode u nauku Benedikta Kotruljevića;
• renesansna slika svijeta, geocentrizam – heliocentrizam;
• Federik Grisogono, Frane Petrić, Marko Antun de Dominis;
• znanstveni doprinosi hrvatskih filozofa 17. stoljeća: Marin Getaldić, Stjepan Gradić;
• razvoj egzaktnih znanosti u 18. stoljeću;
• novovjekovna slika svijeta: Ruđer Josip Bošković, Benedikt Stay;
• nacionalna znanstvena zajednica i provođenje znanstvene politike: osnivanje i autonomija;
• filozofija, znanost i obrazovanje. 
• Nakon što će biti upoznati sa sadržajem kolegija, od studenata se očekuje usvajanje sljedećih znanja, kompetencija i vještina:
• teorijska znanja o, primjerice, pojmovlju iz područja egzaktnih znanosti, zatim o mijenama slike svijeta od novovjekovlja do 20. stoljeća, kao i o doprinosima hrvatskih filozofa razvoju egzaktnih znanosti;
• vještinu tumačenja o problemima koji su bili zastupljeni u onim djelima hrvatskih filozofa koja su bila usmjerena na obradu tema iz egzaktnih znanosti, bilo u, primjerice, Hermanovu spisu De essentiis, bilo u Petrićevu djelu Nova de universis philosophia, bilo u spisima Marka Antuna de Dominisa ili Ruđera Josipa Boškovića.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Usmeni ispit, Usmeno izlaganje

Rad studenta bit će ocijenjen i vrednovan na temelju: redovitoga pohađanja nastave, zatim aktivnoga sudjelovanja na nastavi, potom pozitivno ocijenjenoga seminarskoga rada i na temelju rezultata iz usmenog ispita. Redovito pohađanje nastave i aktivnost na nastavi donosi 20% (10%+10%) bodova, seminarsko izlaganje 20%, a usmeni ispit 60% bodova.

Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(usmeni ispit x 0,6) + (seminarsko izlaganje x 0,2) + (pohađanje nastave x 0,1) + (aktivnost u nastavi x 0,1).

Primjer izračunavanja ocjene:

usmeni ispit – 4

seminarsko izlaganje – 5

pohađanje nastave - 5

aktivnost u nastavi - 5

 (4 x 0,6) + (5 x 0,2) + (5 x 0,1) + (5 x 0,1) = 2,4 + 1,0 + 0,5 + 0,5 = 4,4

Konačna ocjena 4,4 →  vrlo dobar (4)

Obaveze studenata na predmetu su sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
• aktivno sudjelovanje u nastavi;
• izrada seminarskoga rada;
• polaganje usmenog ispita nakon završetka nastave.

1. Žarko Dadić, Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata: egzaktne znanosti u Hrvata do kraja 18. stoljeća (Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982);
2. Srđan Lelas, Promišljanje znanosti (Hrvatsko filozofsko društvo, 1990);
3. Branko Pavlović, Filozofija prirode (Zagreb: Naprijed, 1978). 

1. Herman Dalmatin, Rasprava o bitima I-II, latinski tekst uspostavio, hrvatski prijevod izradio, kritički komentar i napomene uz tekst napisao Antun Slavko Kalenić, uvodne rasprave napisali: Franjo Šanjek, Antun Slavko Kalenić, Žarko Dadić i Franjo Zenko (Pula: Čakavski sabor, 1990);
2. Frane Petrić, Nova sveopća filozofija, priredio i pogovor napisao Vladimir Filipović. Prijevod s latinskog Tomislav Ladan i Serafin Hrkač. Stručnu redakciju prijevoda izvršio Kruno Krstić (Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1979). Izdanje sadrži pretisak latinskog izvornika: Franciscus Patricius, Nova de universis philosophia (Ferrariae: Apud Benedictum Mammarelum, 1591) i hrvatski prijevod;
3. Marko Antun de Dominis, Opera physica / Radovi iz fizike, prijevod s latinskog: Stanko Hondl, Ivica Martinović. Predgovor: Žarko Dadić (Split: Lamaro / Zagreb: HAZU, 2005);
4. Josip Ruđer Bošković, Teorija prirodne filozofije, s latinskoga preveo Jakov Stipišić, priredio i pogovor napisao Vladimir Filipović (Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1974);

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitet sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije