Temelji socijalne psihologije

Studenti će ovladati temeljnim znanjem o stavovima i socijalnoj percepciji i kogniciji, neophodnim za razumijevanje društvenog ponašanja pojedinaca i grupa.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• usporediti socijalnu psihologiju sa srodnim disciplinama
• opisati razvoj socijalne psihologije i ključna područja istraživanja
• izabrati adekvatne metode istraživanja specifične za socijalnu psihologiju
• kritički analizirati osnovne znanstvene spoznaje o socijalnom razvoju i socijalnoj motivaciji
• usporediti definicije stavova, način njihova nastanka i mjerenja, teorije mijenjanja stavova

Socijalna psihologija u odnosu na srodne discipline. Razvoj socijalne psihologije i ključna područja istraživanja. Metodologija socijalno psiholoških istraživanja. Pojam o sebi. Izvori samospoznaje. Socijalna komparacija. Svijest o sebi. Samopoštovanje. Samopredstavljanje. Socijalna percepcija. Neverbalno ponašanje. Stvaranje dojmova o drugim ljudima. Implicitne teorije ličnosti. Zaključivanje o uzrocima ponašanja. Stavovi – definicija, način formiranja, struktura i tehnike za njihovo mjerenje. Teorije konzistencije - teorija ravnoteže, teorija kongruentnosti, teorija kognitivne disonance i teorija afektivno-kognitivne konzistencije. Persuazija i otpornost prema mijenjanju stavova. Teorija psihološke reaktivnosti. Uzajamno djelovanje stavova i ponašanja.

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirana provjera znanja, Kvizovi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 50% ocjene.

Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava zbrajanjem bodova iz praćenih elemenata. U nastavku je razrada bodovanja pojedinih zadataka:

Formiranje ocjene:

1. kvizovi - 10 ocjenskih bodova
   • kriteriji bodovanja:
     • na početku svakog predavanja će se provesti kratak kviz  (nekoliko ZOT-a – na svakom kvizu se ostvaruje 10 ocjenskih bodova)
     • ukupan broj ocjenskih bodova ostvarenih na kvizovima se dijeli s brojem kvizova
     • ukoliko student ne pristupi kvizu dobija 0 ocjenskih bodova
     • nema mogućnosti ponavljanja kvizova
2. kvaliteta seminara ukupno max 20 ocjenskih bodova
   • elementi koji se ocjenjuju (uz prezentaciju potrebno dostaviti i sve materijale koji su korišteni
     1. kvaliteta materijala (2 boda) – kriteriji bodovanja:

2 boda – odabrani relevantni materijali

0  - zadatak nije napravljen, materijali nisu relevantni

1. kvaliteta uratka (11 bodova)

11 bodova –  izuzetno kvalitetno odabran i primjereno obrađen rad

5 bodova – odabrani rad  nije reprezentativan ili nije dovoljno kvalitetno obrađen

0  - zadatak nije izvršen

1. kvaliteta prezentacije (2 boda) – kriteriji bodovanja:

2 boda – izlagači pripremljeni za izlaganje, prezentacije prikladna, poštuje se dozvoljeno vrijeme (30 minuta), aktiviraju se slušatelji i pobuđen je njihov interes

1 bodova – izlagači nisu dovoljno pripremljeni za izlaganje, prezentacije je manjkava ili nekvalitetna, vrijeme izlaganja manje od 25 minuta ili duže od 35 minuta, slušatelji se dosađuju

1. - zadatak nije napravljen,

1. Kviz iz seminara– bodovi

Student iz svih održanih seminara koje sluša može dobiti do 5 bodova

Ukoliko ne prisustvuje seminaru, dobija 0 bodova

Računa se prosjek bodova iz održanih seminara – ne računa se u broj seminara seminar koji student sam održava (ukoliko je ukupno 11 seminara – zbroj ostvarenih bodova se dijeli s 10)

1. Kolokviji i pismeni ispit
   • Tijekom semestra će se održati dva kolokvija  (T-N, nadopunjavanje, višestruki izbor, povezivanje, kraća esejska pitanja) – svaki kolokvij nosi 20 bodova (ukupno 40)
     • prvi će se održati 20. travnja i obuhvatit će gradivo s predavanja do 13. travnja (uključuje i to predavanje)
     • drugi će se održati 8. lipnja  (uključuje ostatak predavanja zaključno s predavanjem od 26. svibnja)
     • neće biti organizirano ponavljanje kolokvija!
     • Studenti koji padnu  kolokvij  (imaju manje od 10 bodova) ispravak pišu tijekom ispitnih rokova
     • Svaki kolokvij započinje s dva eliminacijska esejska pitanja koja provjeravaju razumijevanje gradiva. Ukoliko student ne odgovori na ta dva pitanja točno, nije uspješno položio kolokvij (ukoliko su ti odgovori netočni, ostatak kolokvija se neće niti pregledavati – zato su eliminacijska). Dva eliminacijska pitanja se ne boduju!
   • Pismeni ispit  (T-N, nadopunjavanje, višestruki izbor, povezivanje, kraća esejska pitanja) – ukupno 20 bodova – za ocjenu dovoljan iz pismenog potrebno minimalno 10 bodova
     • Pismeni ispit započinje s dva eliminacijska esejska pitanja koja provjeravaju razumijevanje gradiva. Ukoliko student ne odgovori na ta dva pitanja točno, nije uspješno položio pismeni ispit  (ukoliko su ti odgovori netočni, ostatak ispita se neće niti pregledavati – zato su eliminacijska). Dva eliminacijska pitanja se ne boduju!
2. Usmeni ispit –
   • dva pitanja esejskog tipa
   • Maksimalno 10 bodova (jedan odgovor nosi 5 bodova – odličan – 5; vrlo dobar – 4, dobar – 3, dovoljan – 2, nedovoljan – 0)

Formiranje ocjene

Maksimalno je moguće ostvariti 100 bodova (100%).

90-100% - odličan

80-89,99% - vrlo dobar

65-79,99% - dobar

50-64,99% - dovoljan

Pristupanje kolokvijima je obavezno. Ispravci kolokvija se održavaju u ispitnim rokovima. Položeni kolokviji su uvjet za izlazak na pismeni ispit. Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na pismeni i usmeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

1. Aronson, E., Wilson, T. D. i Akert, R. M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: MATE d.o.o.
2. Hewstone, M. i Stroebe, W. (2002). Uvod u socijalnu psihologiju. Jastrebarsko: "Naklada Slap".
3. Pennington, D. C. (1997). Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko: "Naklada Slap".

1. Deaux, K., Dane, F. C. i Wrightsman, L. S. (1993.). Social Psychology in the 90's. Brooks/Cole Publishing Company, Pacific Grove, California
2. Radovi iz tekuće znanstvene i stručne periodike.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 50% ocjene.

Pristupanje kolokvijima je obavezno. Ispravci kolokvija se održavaju u ispitnim rokovima. Položeni kolokviji su uvjet za izlazak na pismeni ispit. Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na pismeni i usmeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.