FF - Info

Naziv kolegija:: Temelji socijalne psihologije
Šifra ISVU:: 46364
Šifra MOZVAG:: PS115
ECTS:: 4
Jezik izvođenja:: hrvatski
Preduvjeti upisa:: Položen ispiti: Metodologija eksperimentalne psihologije, Uvod u psihologijsku statistiku, Inferencijalna statistika.
Odsjek:: ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

Studij	Godina	Semestar	Status
PSIHOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)	2.g.	ljetni	obavezan

Nastavnik	Nositelj	P	V	S
Šincek, Daniela		30	0	15

Ciljevi i zadaci:

Studenti će ovladati temeljnim znanjem o stavovima i socijalnoj percepciji i kogniciji, neophodnim za razumijevanje društvenog ponašanja pojedinaca i grupa.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

usporediti socijalnu psihologiju sa srodnim disciplinama
opisati razvoj socijalne psihologije i ključna područja istraživanja
izabrati adekvatne metode istraživanja specifične za socijalnu psihologiju
kritički analizirati osnovne znanstvene spoznaje o socijalnom razvoju i socijalnoj motivaciji
usporediti definicije stavova, način njihova nastanka i mjerenja, teorije mijenjanja stavova

Sadržaj predmeta:

Socijalna psihologija u odnosu na srodne discipline. Razvoj socijalne psihologije i ključna područja istraživanja. Metodologija socijalno psiholoških istraživanja. Pojam o sebi. Izvori samospoznaje. Socijalna komparacija. Svijest o sebi. Samopoštovanje. Samopredstavljanje. Socijalna percepcija. Neverbalno ponašanje. Stvaranje dojmova o drugim ljudima. Implicitne teorije ličnosti. Zaključivanje o uzrocima ponašanja. Stavovi – definicija, način formiranja, struktura i tehnike za njihovo mjerenje. Teorije konzistencije - teorija ravnoteže, teorija kongruentnosti, teorija kognitivne disonance i teorija afektivno-kognitivne konzistencije. Persuazija i otpornost prema mijenjanju stavova. Teorija psihološke reaktivnosti. Uzajamno djelovanje stavova i ponašanja.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA	AKTIVNOST STUDENTA	ISHOD UČENJA	METODA PROCJENE
predavanja, seminarsko izlaganje, analiza radova	slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava	usporediti socijalnu psihologiju sa srodnim disciplinama	kvizovi, seminari, kolokviji, pismeni i usmeni ispit
predavanja, seminarsko izlaganje, analiza radova	slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava	opisati razvoj socijalne psihologije i ključna područja istraživanja	kvizovi, seminari, kolokviji, pismeni i usmeni ispit
predavanja, seminarsko izlaganje, analiza radova	slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava	izabrati adekvatne metode istraživanja specifične za socijalnu psihologiju	kvizovi, seminari, kolokviji, pismeni i usmeni ispit
predavanja, seminarsko izlaganje, analiza radova	slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava	kritički analizirati osnovne znanstvene spoznaje o socijalnom razvoju i socijalnoj motivaciji	kvizovi, seminari, kolokviji, pismeni i usmeni ispit
predavanja, seminarsko izlaganje, analiza radova	slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava	usporediti definicije stavova, način njihova nastanka i mjerenja, teorije mijenjanja stavova	kvizovi, seminari, kolokviji, pismeni i usmeni ispit

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Kvizovi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element	Opterećenje u ECTS	Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja	0,75	40%
Kvizovi	0,25	10%
Pismeni ispit	0,5	20%
Pohađanje nastave	1	0%
Seminarski rad	1	20%
Usmeni ispit	0,5	10%

Način oblikovanja konačne ocjene:

Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava zbrajanjem bodova iz praćenih elemenata. U nastavku je razrada bodovanja pojedinih zadataka:

Formiranje ocjene:

kvizovi - 10 ocjenskih bodova
- kriteriji bodovanja:
  - na početku svakog predavanja će se provesti kratak kviz (nekoliko ZOT-a – na svakom kvizu se ostvaruje 10 ocjenskih bodova)
  - ukupan broj ocjenskih bodova ostvarenih na kvizovima se dijeli s brojem kvizova
  - ukoliko student ne pristupi kvizu dobija 0 ocjenskih bodova
  - nema mogućnosti ponavljanja kvizova
Seminari ukupno max 20 ocjenskih bodova - izrađuju se skale stavova,
- proučavanje etapa izrade skale i definiranje objekta stava
- osmišljavanje tvrdnji nosi pet bodova
- provođenje predistraživanja – pet bodova
- izrada konačne verzije skale – pet bodova
Kolokviji i pismeni ispit
- Tijekom semestra će se održati dva kolokvija(T-N, nadopunjavanje, višestruki izbor, povezivanje, kraća esejska pitanja) – svaki kolokvij nosi 20 bodova (ukupno 40)
  - prvi će se održati 29. travnja i obuhvatit će gradivo s predavanja do 22. travnja (uključuje i to predavanje)
  - drugi će se održati 3. lipnja(uključuje ostatak predavanja zaključno s predavanjem od 27. svibnja)
  - neće biti organizirano ponavljanje kolokvija!
  - Studenti koji padnukolokvij(imaju manje od 10 bodova) ispravak pišu tijekom ispitnih rokova
  - Svaki kolokvij započinje s dva eliminacijska esejska pitanja koja provjeravaju razumijevanje gradiva. Ukoliko student ne odgovori na ta dva pitanja točno, nije uspješno položio kolokvij (ukoliko su ti odgovori netočni, ostatak kolokvija se neće niti pregledavati – zato su eliminacijska). Dva eliminacijska pitanja se ne boduju!
- Pismeni ispit(T-N, nadopunjavanje, višestruki izbor, povezivanje, kraća esejska pitanja) – ukupno 20 bodova – za ocjenu dovoljan iz pismenog potrebno minimalno 10 bodova
  - Pismeni ispit započinje s dva eliminacijska esejska pitanja koja provjeravaju razumijevanje gradiva. Ukoliko student ne odgovori na ta dva pitanja točno, nije uspješno položio pismeni ispit(ukoliko su ti odgovori netočni, ostatak ispita se neće niti pregledavati – zato su eliminacijska). Dva eliminacijska pitanja se ne boduju!

Usmeni ispit –
- dva pitanja esejskog tipa
- Maksimalno 10 bodova (jedan odgovor nosi 5 bodova – odličan – 5; vrlo dobar – 4, dobar – 3, dovoljan – 2, nedovoljan – 0)

Primjer izračunavanja ocjene:

Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava zbrajanjem bodova iz praćenih elemenata. U nastavku je razrada bodovanja pojedinih zadataka:

Formiranje ocjene:

kvizovi - 10 ocjenskih bodova
- kriteriji bodovanja:
  - na početku svakog predavanja će se provesti kratak kviz (nekoliko ZOT-a – na svakom kvizu se ostvaruje 10 ocjenskih bodova)
  - ukupan broj ocjenskih bodova ostvarenih na kvizovima se dijeli s brojem kvizova
  - ukoliko student ne pristupi kvizu dobija 0 ocjenskih bodova
  - nema mogućnosti ponavljanja kvizova
Seminari ukupno max 20 ocjenskih bodova - izrađuju se skale stavova,
- proučavanje etapa izrade skale i definiranje objekta stava
- osmišljavanje tvrdnji nosi pet bodova
- provođenje predistraživanja – pet bodova
- izrada konačne verzije skale – pet bodova
Kolokviji i pismeni ispit
- Tijekom semestra će se održati dva kolokvija(T-N, nadopunjavanje, višestruki izbor, povezivanje, kraća esejska pitanja) – svaki kolokvij nosi 20 bodova (ukupno 40)
  - prvi će se održati 29. travnja i obuhvatit će gradivo s predavanja do 22. travnja (uključuje i to predavanje)
  - drugi će se održati 3. lipnja(uključuje ostatak predavanja zaključno s predavanjem od 27. svibnja)
  - neće biti organizirano ponavljanje kolokvija!
  - Studenti koji padnukolokvij(imaju manje od 10 bodova) ispravak pišu tijekom ispitnih rokova
  - Svaki kolokvij započinje s dva eliminacijska esejska pitanja koja provjeravaju razumijevanje gradiva. Ukoliko student ne odgovori na ta dva pitanja točno, nije uspješno položio kolokvij (ukoliko su ti odgovori netočni, ostatak kolokvija se neće niti pregledavati – zato su eliminacijska). Dva eliminacijska pitanja se ne boduju!
- Pismeni ispit(T-N, nadopunjavanje, višestruki izbor, povezivanje, kraća esejska pitanja) – ukupno 20 bodova – za ocjenu dovoljan iz pismenog potrebno minimalno 10 bodova
  - Pismeni ispit započinje s dva eliminacijska esejska pitanja koja provjeravaju razumijevanje gradiva. Ukoliko student ne odgovori na ta dva pitanja točno, nije uspješno položio pismeni ispit(ukoliko su ti odgovori netočni, ostatak ispita se neće niti pregledavati – zato su eliminacijska). Dva eliminacijska pitanja se ne boduju!

Usmeni ispit –
- dva pitanja esejskog tipa
- Maksimalno 10 bodova (jedan odgovor nosi 5 bodova – odličan – 5; vrlo dobar – 4, dobar – 3, dovoljan – 2, nedovoljan – 0)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Pristupanje kolokvijima je obavezno. Ispravci kolokvija se održavaju u ispitnim rokovima. Položeni kolokviji su uvjet za izlazak na pismeni ispit. Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na pismeni i usmeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

Obavezna literatura:

Aronson, E. Wilson, T.D. i Akert, R.M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: Mate – 1.,2.,3.,4.,5.,6. I 7. poglavlje

Hewstone, M. i Stroebe, H. (2002). Socijalna psihologija: europske perspektive. Jastrebarsko: Naklada Slap. – 5, 7. i 8. poglavlje

Vrselja, I. (2022). Socijalni utjecaj. Zagreb, Hrvatsko katoličko sveučilište, Hrvatska sveučilišna naklada d.o.o. – 2, 3, 4, 5, 6. i 7. poglavlje

Dopunska literatura:

Brown, R. (2006). Grupni procesi:dinamika unutar i između grupa. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Myers, D. (1993). Social psychology. New York:McGrew-Hill.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 50% ocjene.

Ostale informacije:

Temelji socijalne psihologije