Neeksperimentalna psihologijska metodologija

Studenti će ovladati temeljnim znanjem o neeksperimentalnoj psihologijskoj metodologiji neophodnim za kritičko praćenje znanstvenih radova i provođenje vlastitih istraživanja.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• usporediti prednosti i nedostatke neeksperimentalnog u odnosu na eksperimentalni pristup
• analizirati u znanstvenim radovima preduvjete za valjano znanstveno zaključivanje
• primijeniti metode prikupljanja podataka i izvore podataka, njihove prednosti i nedostatke
• primijeniti primjerenu neeksperimentalnu metodu za istraživanje psihologijskih problema
• demonstrirati odgovoran pristup prema nastavi i studentskim zadacima

Usporedba značajki neeksperimentalnog (korelacijskih i drugih) i eksperimentalnog pristupa: slabosti i prednost korelacijskog u odnosu na eksperimentalni pristup. Kauzalno zaključivanje u neeksperimentalnom pristupu. Neophodni uvjeti za pouzdano kauzalno zaključivanje. Uvjetti i vrste valjanog zaključivanja: unutarnja i vanjska valjanost. Faktori, koji ugrožavaju pojedine vrste valjanosti zaključivanja. Metode prikupljanja podataka i izvori podataka. Anketa. Intervju. Upitnik. Ček lista. Analiza sadržaja. Opažanje: sustavno opažanje u prirodnim uvjetima. Vrste i upotreba podataka iz dokumentacije i arhiva. Planiranje, organizacija i provedba istraživanja u prirodnim uvjetima.

predavanja, seminari i radionice

Istraživanje, Kolokvij, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način oblikovanja konačne ocjene:
 

U oblikovanju konačne ocjene za studente na kolegiju uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (studentski zadaci: nacrt istraživačkog rada i seminarski rad), kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (provjere u obliku dva kolokvija) te završni ispit (pismeni i usmeni). Pri tome, kontinuirano praćenje ima 40% udjela u konačnoj ocjeni, kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja ukupno 30% udjela (1. kolokvij - 15% udjela u konačnoj ocjeni; 2. kolokvij - 15% udjela u konačnoj ocjeni), a završni ispit (usmeni i pismeni) 30% udjela u konačnoj ocjeni.

Ocjena se izračunava zbrajanjem bodova iz praćenih elemenata. U nastavku je razrada bodovanja pojedinih zadataka:

1. Izrada nacrta istraživanja (zadataka u grupama od max. 5 osoba)

• Ukupno 25 bodova (odličan - 25 bodova po osobi; vrlo dobar - 20 bodova; dobar - 17 bodova; dovoljan - 14 bodova, nedovoljan - 0 bodova)
• Osmišljavanje istraživanja (pronalazak literature, definiranje varijabli i problema, postupak) 10 bodova
• Sustav kodiranja – 5 bodova
• Završni izvještaj – 10 bodova – objedinjuje sve rađeno na nastavi i uključuje analizu podataka i zaključak.

2. Seminarski rad - 15 bodova (odličan - 15 bodova po osobi; vrlo dobar - 12 boda; dobar - 10 boda; dovoljan - 7 boda, nedovoljan - 0 bodova)

Prepisivanje i plagijarizam su najstrože zabranjeni te će takvi uradci biti ocjenjeni ocjenom nedovoljan.

• Studenti su sami odgovorni za izbjegavanje pojave grupnog zabušavanja na način da kolegijalno rasporede zadatke i da svatko ima osobnu i odgovornost prema grupi. Ukoliko smatrate da se ova pojava ipak dogodila i da svi članovi nisu jednako trudili, možete dati svoj prijedlog bodovanja pojedinih članova (npr. ukoliko je anketa ocjenjena ocjenom dobar-3 bodova to je 5 članova x 10 bodova = 50 bodova za grupu. Vi možete tih 50 bodova podijeliti na različite načine na članove grupe ovisno o angažmanu pojedinaca u grupi, ali zbroj mora ostati 50)

2. Kolokviji i pismeni ispit

• Tijekom semestra će se održati dva kolokvija (T-N, nadopunjavanje, višestruki izbor, povezivanje, kraća esejska pitanja) - svaki kolokvij nosi 15 bodova (ukupno 30) – da bi ostvarili prolaz na kolokviju studenti moraju ostvariti minimalno 7 bodova – ukoliko studenti ne ostvari prolaz, na pismenom ispitu mu se povećava broj pitanja i broj mogućih bodova

• prvi će se održati 04. travnja
• drugi će se održati 16. svibnja
• ■  neće biti organizirano ponavljanje kolokvija!

o   Pismeni ispit (T-N, nadopunjavanje, višestruki izbor, povezivanje, kraća esejska pitanja) - ukupno 20 bodova

-   Usmeni ispit

o   Tri pitanja esejskog tipa

o   Maksimalno 10 bodova (odličan- 10; vrlo dobar-8, dobar-6, dovoljan - 4, nedovoljan - 0)

■  elementi koji se ocjenjuju

• točnost (potpuno točan i precizan odgovor - odlično; djelomično točan i nedovoljno precizan odgovor - dobro; uglavnom netočan odgovor - nedovoljan)
• terminologija (sustavno primjereno korištenje terminologije - odličan; sporadično korištenje točne terminologije -dobar; ne koristi se terminologija- nedovoljan)

Pristupanje kolokvijima je obavezno. Ispravci kolokvija se održavaju u ispitnim rokovima. Položeni kolokviji su uvjet za izlazak na pismeni ispit. Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na pismeni i usmeni ispit, ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati te je surađivao i predao grupne zadatke.

Primjer oblikovanja konačne ocjene

Konačna vrijednost ocjene izračunava se prema formuli: 0.15 x izrada ankete + 0.25 x analita sadržaja + 0.15 x 1. kolokvij  + 0.15 x 2. kolokvij + 0.3 x završni ispit (usmeni i pismeni)

Skala ocjenjivanja je sljedeća:

90-100% -odličan

80-89,99% - vrlo dobar

65-79,99% - dobar

50-64,99% - dovoljan

Studenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalno 50% (prolazna ocjena dovoljan)

Lyons E., & Coyle, A. (2021). Analysing Qualitative Data in Psychology. Third Edition Published:

Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima.

Jastrebarsko: Naklada Slap.

Slišković, A. i Burić, I. (2020). Znanstveno istraživanje u psihologiji: vodič za početnike. Zadar: Sveučilište u Zadru PDF, znanstveno istraživanje u psihologiji_za web.pdf (unizd.hr)

1. Crono, D. W. i Brewer, M. B. (1986.). Principles and methods of social research. Boston: Allyn and Bacon.
2. Henry, G. T. (1990.). Practical sampling. London: Sage
3. Evanthia Lyons and Adrian Coyle (2021). Analysing Qualitative Data in Psychology Third Edition Published: March 2021