Neeksperimentalna psihologijska metodologija

 

Naziv kolegija:
Neeksperimentalna psihologijska metodologija
Šifra ISVU:
59635
Šifra MOZVAG:
PS301
ECTS:
6
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Metodologija eksperimentalne psihologije, Uvod u psihologijsku statistiku i Inferencijalna statistika
Odsjek:
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PSIHOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
3.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Tomašić Humer, Jasmina
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Studenti će ovladati temeljnim znanjem o neeksperimentalnoj psihologijskoj metodologiji neophodnim za kritičko praćenje znanstvenih radova i provođenje vlastitih istraživanja.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • usporediti prednosti i nedostatke neeksperimentalnog u odnosu na eksperimentalni pristup
  • analizirati u znanstvenim radovima preduvjete za valjano znanstveno zaključivanje
  • primijeniti metode prikupljanja podataka i izvore podataka, njihove prednosti i nedostatke
  • primijeniti primjerenu neeksperimentalnu metodu za istraživanje psihologijskih problema
  • demonstrirati odgovoran pristup prema nastavi i studentskim zadacima

Sadržaj predmeta:

Usporedba značajki neeksperimentalnog (korelacijskih i drugih) i eksperimentalnog pristupa: slabosti i prednost korelacijskog u odnosu na eksperimentalni pristup. Kauzalno zaključivanje u neeksperimentalnom pristupu. Neophodni uvjeti za pouzdano kauzalno zaključivanje. Uvjetti i vrste valjanog zaključivanja: unutarnja i vanjska valjanost. Faktori, koji ugrožavaju pojedine vrste valjanosti zaključivanja. Metode prikupljanja podataka i izvori podataka. Anketa. Intervju. Upitnik. Ček lista. Analiza sadržaja. Opažanje: sustavno opažanje u prirodnim uvjetima. Vrste i upotreba podataka iz dokumentacije i arhiva. Planiranje, organizacija i provedba istraživanja u prirodnim uvjetima.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, opažanje usporediti prednosti i nedostatke neeksperimentalnog u odnosu na eksperimentalni pristup kolokvij, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, opažanje analizirati u znanstvenim radovima preduvjete za valjano znanstveno zaključivanje kolokvij, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, opažanje primijeniti metode prikupljanja podataka i izvore podataka, njihove prednosti i nedostatke kolokvij, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, samostalni (istraživački) zadaci slušanje izlaganja, analiza literature, izrada projekta primijeniti primjerenu neeksperimentalnu metodu za istraživanje psihologijskih problema pismeni izvještaji
predavanje, samostalni (istraživački) zadaci slušanje izlaganja, analiza literature, izrada projekta demonstrirati odgovoran pristup prema nastavi i studentskim zadacima kolokvij, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Istraživanje, Kolokvij, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Istraživanje 1 0%
Kolokvij 1,5 0%
Pismeni ispit 1 0%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 0,75 0%
Usmeni ispit 0,25 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Način oblikovanja konačne ocjene:
 

U oblikovanju konačne ocjene za studente na kolegiju uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (studentski zadaci: nacrt istraživačkog rada i seminarski rad), kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (provjere u obliku dva kolokvija) te završni ispit (pismeni i usmeni). Pri tome, kontinuirano praćenje ima 40% udjela u konačnoj ocjeni, kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja ukupno 30% udjela (1. kolokvij - 15% udjela u konačnoj ocjeni; 2. kolokvij - 15% udjela u konačnoj ocjeni), a završni ispit (usmeni i pismeni) 30% udjela u konačnoj ocjeni.

Ocjena se izračunava zbrajanjem bodova iz praćenih elemenata. U nastavku je razrada bodovanja pojedinih zadataka:

1. Izrada nacrta istraživanja (zadataka u grupama od max. 5 osoba)

  • Ukupno 25 bodova (odličan - 25 bodova po osobi; vrlo dobar - 20 bodova; dobar - 17 bodova; dovoljan - 14 bodova, nedovoljan - 0 bodova)
  • Osmišljavanje istraživanja (pronalazak literature, definiranje varijabli i problema, postupak) 10 bodova
  • Sustav kodiranja – 5 bodova
  • Završni izvještaj – 10 bodova – objedinjuje sve rađeno na nastavi i uključuje analizu podataka i zaključak.

2. Seminarski rad - 15 bodova (odličan - 15 bodova po osobi; vrlo dobar - 12 boda; dobar - 10 boda; dovoljan - 7 boda, nedovoljan - 0 bodova)

Prepisivanje i plagijarizam su najstrože zabranjeni te će takvi uradci biti ocjenjeni ocjenom nedovoljan.

  • Studenti su sami odgovorni za izbjegavanje pojave grupnog zabušavanja na način da kolegijalno rasporede zadatke i da svatko ima osobnu i odgovornost prema grupi. Ukoliko smatrate da se ova pojava ipak dogodila i da svi članovi nisu jednako trudili, možete dati svoj prijedlog bodovanja pojedinih članova (npr. ukoliko je anketa ocjenjena ocjenom dobar-3 bodova to je 5 članova x 10 bodova = 50 bodova za grupu. Vi možete tih 50 bodova podijeliti na različite načine na članove grupe ovisno o angažmanu pojedinaca u grupi, ali zbroj mora ostati 50)

2. Kolokviji i pismeni ispit

  • Tijekom semestra će se održati dva kolokvija (T-N, nadopunjavanje, višestruki izbor, povezivanje, kraća esejska pitanja) - svaki kolokvij nosi 15 bodova (ukupno 30) – da bi ostvarili prolaz na kolokviju studenti moraju ostvariti minimalno 7 bodova – ukoliko studenti ne ostvari prolaz, na pismenom ispitu mu se povećava broj pitanja i broj mogućih bodova
  • prvi će se održati 04. travnja
  • drugi će se održati 16. svibnja
  • ■  neće biti organizirano ponavljanje kolokvija!

o   Pismeni ispit (T-N, nadopunjavanje, višestruki izbor, povezivanje, kraća esejska pitanja) - ukupno 20 bodova

-   Usmeni ispit

o   Tri pitanja esejskog tipa

o   Maksimalno 10 bodova (odličan- 10; vrlo dobar-8, dobar-6, dovoljan - 4, nedovoljan 0)

■  elementi koji se ocjenjuju

  • točnost (potpuno točan i precizan odgovor - odlično; djelomično točan i nedovoljno precizan odgovor - dobro; uglavnom netočan odgovor - nedovoljan)
  • terminologija (sustavno primjereno korištenje terminologije - odličan; sporadično korištenje točne terminologije -dobar; ne koristi se terminologija- nedovoljan)

Pristupanje kolokvijima je obavezno. Ispravci kolokvija se održavaju u ispitnim rokovima. Položeni kolokviji su uvjet za izlazak na pismeni ispit. Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na pismeni i usmeni ispit, ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati te je surađivao i predao grupne zadatke.

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer oblikovanja konačne ocjene

Konačna vrijednost ocjene izračunava se prema formuli: 0.15 x izrada ankete + 0.25 x analita sadržaja + 0.15 x 1. kolokvij  + 0.15 x 2. kolokvij + 0.3 x završni ispit (usmeni i pismeni)

Skala ocjenjivanja je sljedeća:

90-100% -odličan

80-89,99% - vrlo dobar

65-79,99% - dobar

50-64,99% - dovoljan

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalno 50% (prolazna ocjena dovoljan)

 

 

Obavezna literatura:

Lyons E., & Coyle, A. (2021). Analysing Qualitative Data in Psychology. Third Edition Published:

 

Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima.

Jastrebarsko: Naklada Slap.

 

Slišković, A. i Burić, I. (2020). Znanstveno istraživanje u psihologiji: vodič za početnike. Zadar: Sveučilište u Zadru PDF, znanstveno istraživanje u psihologiji_za web.pdf (unizd.hr)

 

Dopunska literatura:

  1. Crono, D. W. i Brewer, M. B. (1986.). Principles and methods of social research. Boston: Allyn and Bacon.
  2. Henry, G. T. (1990.). Practical sampling. London: Sage
  3. Evanthia Lyons and Adrian Coyle (2021). Analysing Qualitative Data in Psychology Third Edition Published: March 2021

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: