Psihologija djetinjstva

 

Naziv kolegija:
Psihologija djetinjstva
Šifra ISVU:
46361
Šifra MOZVAG:
PS206
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Položen Uvod u razvojnu psihologiju
Odsjek:
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PSIHOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Babić Čikeš, Ana
0
0
0
Vidanec, Iva
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Poznavanje promjena u ponašanju i psihičkim procesima koje događaju od začeća do puberteta , te uzroka tih razvojnih promjena.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • objasniti specifičnosti istraživanja razvoja u djetinjstvu
  • uspoređivati temeljna obilježja tjelesnog, perceptivnog, motoričkog, kognitivnog, moralnog, emocionalnog i socijalnog razvoja od začeća do kraja djetinjstva.
  • razlikovati tipičan razvoj od odstupanja i teškoća dječjem u razvoju
  • primijeniti spoznaje o normativnom razvoju u razumijevanju specifičnosti dječjeg individualnog funkcioniranja
  • primijeniti stečene spoznaje u razumijevanju praktičnih problema
  • iskazivati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama

Sadržaj predmeta:

Povijest dječje psihologije. Prenatalni razvoj. Rođenje. Tjelesni, motorički, perceptivni, kognitivni, govorni, moralni, emocionalni i socijalni razvoj od početka života do puberteta. Optimalni uvjeti razvoja. Temelji razvojne psihopatologije. Djetinjstvo kao kulturno povijesna kategorija. Dijete i kultura. 

Vrste izvođenja nastave:

seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, usmeno izlaganje, radionica, analiza literature i znanstveno-stručnih radova slušanje izlaganja, rasprava, aktivno sudjelovanje, sustavno opažanje, učenje po modelu, samostalna uporaba literature, čitanje i analiza izvora literature, razgovor u skupinama, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje objasniti specifičnosti istraživanja razvoja u djetinjstvu aktivnost studenata na nastavi, kolokviji, refleksivni osvrt, završni ispit
predavanje, usmeno izlaganje, radionica, rješavanje samostalnih i grupnih zadataka, analiza literature i –znanstveno-stručnih radova, demonstracija vježbe slušanje izlaganja, rasprava, aktivno sudjelovanje, sustavno opažanje, učenje po modelu, postavljanje i rješavanje problema i zadataka, samostalna uporaba literature, čitanje i analiza izvora literature, grupna diskusija, suradnja, provođenje i izlaganje zadanih zadataka i vježbi, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje uspoređivati temeljna obilježja tjelesnog, perceptivnog, motoričkog, kognitivnog, moralnog, emocionalnog i socijalnog razvoja od začeća do kraja djetinjstva. aktivnost studenata na nastavi, seminarski rad, kolokviji, refleksivni osvrt, završni ispit
predavanje, usmeno izlaganje, radionica, rješavanje grupnih zadataka, analiza literature i znanstveno-stručnih radova, demonstracija vježbe slušanje izlaganja, rasprava, aktivno sudjelovanje, sustavno opažanje, učenje po modelu, postavljanje i rješavanje problema, samostalna uporaba literature, čitanje i analiza izvora literature, grupna diskusija, provođenje i izlaganje zadanih zadataka i vježbi, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje razlikovati tipičan razvoj od odstupanja i teškoća dječjem u razvoju aktivnost studenata na nastavi, kolokviji, refleksivni osvrt, završni ispit
predavanje, radionica, rješavanje samostalnih i grupnih zadataka, analiza literature i znanstveno-stručnih radova, demonstracija vježbe slušanje izlaganja, rasprava, aktivno sudjelovanje, sustavno opažanje, samostalna uporaba literature, čitanje i analiza izvora literature, grupna diskusija, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje primijeniti spoznaje o normativnom razvoju u razumijevanju specifičnosti dječjeg individualnog funkcioniranja aktivnost studenata na nastavi, kolokviji, refleksivni osvrt, završni ispit
predavanje, radionica, rješavanje samostalnih i grupnih zadataka, analiza literature i znanstveno-stručnih radova, demonstracija vježbe slušanje izlaganja, rasprava, aktivno sudjelovanje, sustavno opažanje, samostalna uporaba literature, čitanje i analiza izvora literature, grupna diskusija, postavljanje i rješavanje problema, provođenje i izlaganje zadanih zadataka i vježbi, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje primijeniti stečene spoznaje u razumijevanju praktičnih problema aktivnost studenata na nastavi, kolokviji,
refleksivni osvrt, završni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, radionica, rješavanje samostalnih i grupnih zadataka, analiza literature i znanstveno-stručnih radova, demonstracija vježbe suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature iskazivati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama aktivnost studenata na nastavi, seminarski rad, kolokviji, refleksivni osvrt, završni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Završni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 10%
Kontinuirana provjera znanja 1,25 60%
Pohađanje nastave 0,5 0%
Seminarski rad 0,25 10%
Završni ispit 0,75 20%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Udio postotka u ocjeni za pojedini element praćenja i provjeravanja jednak je broju ocjenskih bodova koje student tijekom nastave treba prikupiti. Primjerice, ako seminarski zadatak nosi 10% udjela u ocjeni to odgovara maksimalno 10 ocjenskih bodova.

U oblikovanju konačne ocjene za studente na kolegiju Psihologija djetinjstva uzimaju se u obzir kontinuirano provjeravanje znanja (provjere u obliku dva kolokvija) sa 60%, aktivnost u nastavi s 10% te aktivnost na seminarima (priprema, kvaliteta izvršavanja zadataka, čitanje dodatne literature, izlaganje) s 10% udjela u konačnoj ocjeni. Završni ispit donosi 20% udjela u konačnoj ocjeni.

Ukupna ocjena uspjeha određuje se na temelju ukupnog zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave, a konačna ocjena određuje se prema sljedećoj raspodjeli:

  • izvrstan (5) – od 91 do 100 ocjenskih bodova
  • vrlo dobar (4) – od 81 do 90 ocjenskih bodova
  • dobar (3) – od 71 do 80 ocjenskih bodova
  • dovoljan (2) – od 61 do 70 ocjenskih bodova
  • nedovoljan (1) – ispod 60 ocjenskih bodova

61% - 70,9% = dovoljan (2)

71% - 80,9% = dobar (3)

81% - 90,9% = vrlo dobar (4)

91% - 100% = izvrstan (5)

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer oblikovanja konačne ocjene za studente na kolegiju Psihologija djetinjstva:

1.kolokvij: 25/30

2.kolokvij: 20/30

Seminarski zadatak: 10/10

Aktivnost u nastavi: 8/10

Završni ispit: 18/20

Konačna vrijednost ocjene: 81/100 = vrlo dobar (4)

Skala ocjenjivanja je sljedeća:

61% - 70.9%  = dovoljan (2)

71% - 80.9%  = dobar (3)

81% - 90.9%   = vrlo dobar (4)

91% - 100% = izvrstan (5)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalno 61% (prolazna ocjena dovoljan).

Dodatne informacije:

  • Kolokviji su obvezni. Ukoliko student ne pristupi kolokviju, student iz tog kolokvija dobiva 0%, odnosno ocjenu nedovoljan (1). Nedolazak na kolokvij računa se kao izostanak.
  • Studenti koji nisu položili jedan ili oba kolokvija polažu ispit iz cijelog gradiva u terminima ispitnih rokova.
  • Kako bi student ostvario uredno izvršenje obveza iz kolegija mora sudjelovati na minimalno 70% nastave te ostvariti pozitivnu ocjenu iz aktivnosti na seminarima.
  • Kako bi student ostvario pozitivnu ocjenu iz kolegija, osim uvjeta za ostvarivanje prava na uredno izvršenje obveza, mora položiti dva kolokvija ili ispit te završni ispit.
  • Prepisivanje tijekom kolokvija/ispita kažnjava se oduzimanjem istog i za taj kolokvij/ispit student dobiva ocjenu nedovoljan (1). U tom slučaju student izlazi na ispit u terminima ispitnih rokova, nakon odslušanog kolegija.

Završni ispit:

  • Preduvjet za izlazak na završni ispit je da je student iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje (dva kolokvija i aktivnosti na seminarima) ostvario minimalno 61% (prolazna ocjena dovoljan). 

Usmeni ispit:

  • Ukoliko student nije zadovoljan svojom ocjenom na kolokvijima i završnom ispitu (ocjene su prolazne) pristupa usmenom ispitu tijekom redovitih ispitnih rokova. Na usmenom ispitu polaže se cjelokupno gradivo, a ne samo dio čijom ocjenom student nije zadovoljan.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Berk, L.E. (2015). Dječja razvojna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  2. Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (2000). Dječja psihologija: moderna znanost. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  3. Davison, G.C. i Neale J. M. (1999). Emocionalni poremećaji i poremećaji ponašanja u djetinjstvu i adolescenciji. U: Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  4. Duran, M. (2003). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dopunska literatura:

  1. Čuturić, N. (2001). Psihomotorički razvoj djeteta u prve dvije godine života. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  2. Vigotski, L.S. (1996) Dječija psihologija. Sabrana dјela VI. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
  3. Piaget, J. (1990). Psihologija deteta. Novi Sad: Dobra vest.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: