Mjerenje u psihologiji

Upoznati studente s osnovnim načinima i modelima: skaliranje osobina odgovora ispitanika, formiranje ukupnih rezultata mjerenja. Deskriptivni parametri i relacije linearnih kombinacija osnova su za složenije analize.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• opisati osobine skala mjerenja
• opisati načine skaliranja podražaja i osobina ljudi
• primijeniti osnovne matematičke operacije koje se koriste u formiranju ukupnog rezultata u psihologijskim mjernim instrumentima
• odabrati primjeren način formiranja ukupnog rezultata u određenom mjernom instrumentu
• odabrati najprikladnije za mjerenje pojedinih konstrukata
• demonstrirati odgovornost prema obvezama na kolegiju

Uvod – povijesni pregled, mjerenje u znanosti, skaliranje podražaja i osobina ljudi, osobine skala mjerenja, modeli skaliranja podražaja, osnovne matematičke operacije i pojmovi, formiranje ukupnih rezultata, linearne transformacije rezultata, linearne kombinacije (aritmetičke sredine, varijance i korelacije elemenata linearne kombinacije).

seminari i radionice, vježbe

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene za studente na kolegiju Mjerenje u psihologiji uzimaju se u obzir kontinuirano provjeravanje znanja (provjere u obliku dva kolokvija) te završni ispit (pismeni/usmeni). Pri tome, kontinuirano provjeravanje znanja ima 80% udjela u konačnoj ocjeni (dva kolokvija, svaki s po 40% udjela u ukupnoj ocjeni) te završni ispit s 20% udjela u konačnoj ocjeni.

Primjer oblikovanja konačne ocjene za studente na kolegiju Mjerenje u psihologiji:

Konačna vrijednost ocjene izračunava se prema formuli: 0.4 x 1. kolokvij + 0.4 x 2. kolokvij + 0.2 x završni ispit = ukupni postotak.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 61% - 70,9%  = dovoljan (2), 71% - 80,9%  = dobar (3), 81% - 90,9%   = vrlo dobar (4), 91% - 100% = izvrstan (5).

Studenti mogu tijekom nastave prikupiti bodove koje će im se prenijeti u bodove na kolokviju/kolokvijima. Dva najangažiranija studenta tijekom nastave ostvarit će dodatna tri boda (po osobi) u kolokviju/kolokvijima. Osim toga, dva studenta koji najbrže točno riješe zadatke za vježbu za kolokvij/e ostvarit će dodatna tri boda (po osobi) u kolokviju/kolokvijima.

Studenti su obavezni pristupiti kolokvijima u dogovoreno vrijeme. Ukoliko student ne pristupi jednom ili dvama kolokvijima ili ne ostvari minimalno 61%, ima priliku za popravni kolokvij u terminima ispitnih rokova, nakon odslušanog kolegija. Popravni kolokvij je kolokvij iz cijelog gradiva. Popravni ispit ne služi za popravljanje ocjene iz kolegija i na njega se ne može izaći kako bi se skupili dodatni bodovi i povećala ocjena iz kolegija. Preduvjet za izlazak na ispit je da je student iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvario minimalno 61%.

Studenti su obvezni pohađati 70% nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.

1. Field, A. P. (2009). Discovering statistics using SPSS (3rd ed). Sage.

2. Graham, J. R., Naglieri, J. A. i Weiner, I. B. (Ur.). (2003). Handbook of psychology: Assessment psychology. John Wiley & Sons Inc.

3. Krković, A. (1978). Elementi psihometrije. Filozofski fakultet.

4. Krković, A., Momirović, K. i Petz. B. (1966). Odabrana poglavlja iz psihometrije i neparametrijske statistike. Društvo psihologa Hrvatske i Republički zavod za zapošljavanje SRH.

5. Nunnally, J. C. i Bernstein, I. H. (1994). Psychometric theory. McGraw-Hill.

1. Borsboom, D. (2005). Measuring the mind: Conceptual issues in contemporary psychometrics. Cambridge University Press.

2. Chadha, N. K. (2009). Applied Psychometry. SAGE Publications India Pvt Ltd.

3. Coaley, K. (2014). An introduction to psychological assessment and psychometrics. Sage Publications, Inc.

4. Furr, M. i Bacharach, V. R. (2014). Psychometrics: An introduction. Second edition. Sage Publications, Inc.

5. Petz, B. (1981). Izabrana poglavlja iz osnova psihometrije. Filozofski fakultet.

Dodatne informacije:

Kolokviji

• Studenti su obavezni pristupiti kolokvijima u dogovoreno vrijeme. Ukoliko student ne pristupi jednom ili dvama kolokvijima ili ne ostvari minimalno 61% ima priliku za popravni kolokvij u terminima ispitnih rokova, nakon odslušanog kolegija.
• Popravni kolokvij je kolokvij iz cijelog gradiva.
• Popravni ispit ne služi za popravljanje ocjene iz kolegija i na njega se ne može izaći kako bi se sakupili dodatni bodovi i povećala ocjena iz kolegija.
• Prepisivanje tijekom ispita kažnjava se oduzimanjem ispita i za taj ispit student dobiva ocjenu nedovoljan, odnosno 0%.

Nastavnik će ocijeniti ispit/kolokvij studenta ocjenom nedovoljan (1) i kada student:

• napusti prostoriju u kojoj se održava pisani dio ispita ili odustane od već započetog usmenog ispita
• radi nedoličnog ponašanja, ometanja drugih studenata ili uporabe nedopuštenih pomagala bude udaljen s ispita (Prema Pravilniku o studiranju)

Ispit:

Preduvjet za izlazak na ispit je da je student iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvario minimalno 61%.