Mjerenje u psihologiji

 

Naziv kolegija:
Mjerenje u psihologiji
Šifra ISVU:
46358
Šifra MOZVAG:
PS204
ECTS:
6
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Položen ispit iz predmeta Uvod u psihologijsku statistiku i Inferencijalnu statistiku
Odsjek:
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PSIHOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Ručević, Silvija
0
0
0
Brezetić, Sandra
0
30
30

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s osnovnim načinima i modelima: skaliranje osobina odgovora ispitanika, formiranje ukupnih rezultata mjerenja. Deskriptivni parametri i relacije linearnih kombinacija osnova su za složenije analize.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • opisati osobine skala mjerenja
  • opisati načine skaliranja podražaja i osobina ljudi
  • primijeniti osnovne matematičke operacije koje se koriste u formiranju ukupnog rezultata u psihologijskim mjernim instrumentima
  • odabrati primjeren način formiranja ukupnog rezultata u određenom mjernom instrumentu
  • odabrati najprikladnije za mjerenje pojedinih konstrukata
  • demonstrirati odgovornost prema obvezama na kolegiju

Sadržaj predmeta:

Uvod – povijesni pregled, mjerenje u znanosti, skaliranje podražaja i osobina ljudi, osobine skala mjerenja, modeli skaliranja podražaja, osnovne matematičke operacije i pojmovi, formiranje ukupnih rezultata, linearne transformacije rezultata, linearne kombinacije (aritmetičke sredine, varijance i korelacije elemenata linearne kombinacije).

Vrste izvođenja nastave:

seminari i radionice, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, zadatak čitanja i analiziranja primjera slušanje izlaganja, samostalna analiza literature opisati osobine skala mjerenja kolokviji, usmeni ispit
predavanje, zadatak čitanja i analiziranja primjera slušanje izlaganja, samostalna analiza literature opisati načine skaliranja podražaja i osobina ljudi kolokviji, usmeni ispit
predavanje, zadatak čitanja i analiziranja primjera slušanje izlaganja, samostalna analiza literature, simulacija primijeniti osnovne matematičke operacije koje se koriste u formiranju ukupnog rezultata u psihologijskim mjernim instrumentima kolokviji, usmeni ispit
predavanje, zadatak čitanja i analiziranja primjera, grupna rasprava slušanje izlaganja, samostalna analiza literature, simulacija, rasprava odabrati primjeren način formiranja ukupnog rezultata u određenom mjernom instrumentu kolokviji, praktični zadaci,  usmeni ispit
predavanje, zadatak čitanja i analiziranja primjera, samostalni praktični zadatak slušanje izlaganja, samostalna analiza literature, simulacija odabrati najprikladnije za mjerenje pojedinih konstrukata kolokviji, samostalni završni praktični zadatak, usmeni ispit
predavanje, zadatak čitanja i analiziranja primjera, samostalni praktični zadatak slušanje izlaganja, samostalna analiza literature, simmulacije demonstrirati odgovornost prema obvezama na kolegiju kolokviji, samostalni završni praktični zadatak, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 3,5 80%
Kontinuirano praćenje 0,5 0%
Pismeni ispit 1 20%
Pohađanje nastave 1,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente na kolegiju Mjerenje u psihologiji uzimaju se u obzir kontinuirano provjeravanje znanja (provjere u obliku dva kolokvija) te završni ispit (pismeni/usmeni). Pri tome, kontinuirano provjeravanje znanja ima 80% udjela u konačnoj ocjeni (dva kolokvija, svaki s po 40% udjela u ukupnoj ocjeni) te završni ispit s 20% udjela u konačnoj ocjeni.

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer oblikovanja konačne ocjene za studente na kolegiju Mjerenje u psihologiji:

Konačna vrijednost ocjene izračunava se prema formuli: 0.4 x 1. kolokvij + 0.4 x 2. kolokvij + 0.2 x završni ispit = ukupni postotak.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 61% - 70,9%  = dovoljan (2), 71% - 80,9%  = dobar (3), 81% - 90,9%   = vrlo dobar (4), 91% - 100% = izvrstan (5).
 

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obavezni pristupiti kolokvijima u dogovoreno vrijeme. Ukoliko student ne pristupi jednom ili dvama kolokvijima ili ne ostvari minimalno 61%, ima priliku za popravni kolokvij u terminima ispitnih rokova, nakon odslušanog kolegija. Popravni kolokvij je kolokvij iz cijelog gradiva. Popravni ispit ne služi za popravljanje ocjene iz kolegija i na njega se ne može izaći kako bi se skupili dodatni bodovi i povećala ocjena iz kolegija. Preduvjet za izlazak na ispit je da je student iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvario minimalno 61%.

Studenti su obvezni pohađati 70% nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.

 

 

Obavezna literatura:

1. Field, A. P. (2009). Discovering statistics using SPSS (3rd ed). Sage.

2. Graham, J. R., Naglieri, J. A. i Weiner, I. B. (Ur.). (2003). Handbook of psychology: Assessment psychology. John Wiley & Sons Inc.

3. Krković, A. (1978). Elementi psihometrije. Filozofski fakultet.

4. Krković, A., Momirović, K. i Petz. B. (1966). Odabrana poglavlja iz psihometrije i neparametrijske statistike. Društvo psihologa Hrvatske i Republički zavod za zapošljavanje SRH.

5. Nunnally, J. C. i Bernstein, I. H. (1994). Psychometric theory. McGraw-Hill.

Dopunska literatura:

1. Borsboom, D. (2005). Measuring the mind: Conceptual issues in contemporary psychometrics. Cambridge University Press.

2. Chadha, N. K. (2009). Applied Psychometry. SAGE Publications India Pvt Ltd.

3. Coaley, K. (2014). An introduction to psychological assessment and psychometrics. Sage Publications, Inc.

4. Furr, M. i Bacharach, V. R. (2014). Psychometrics: An introduction. Second edition. Sage Publications, Inc.

5. Petz, B. (1981). Izabrana poglavlja iz osnova psihometrije. Filozofski fakultet.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: