Školska praksa (DP)

 

Naziv kolegija:
Školska praksa (DP)
Šifra ISVU:
85277
Šifra MOZVAG:
ŠPDPB
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Rupčić Kelam, Darija
0
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Ovaj predmet je dio pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke grupe predmeta. U njegovom opisu je ključno istaknuti da studenti, uz stručnu pratnju predmetnog nastavnika, idu u srednje škole gdje ispunjavaju svoje obaveze. On se ne izvodi kroz nastavu na fakultetu, a tijesno je povezan sa predmetima: "Metodika nastave filozofije" i "Metodika nastave etike".

Cilj predmeta je osposobljavanje studenata za kompetentno izvođenje nastave filozofije, logike i etike. Zadatak kolegija je upoznavanje studenata sa službeno odobrenim kurikulumima filozofske grupe predmeta, te upoznavanje s kurikulumima iz zemalja u kojima se u srednjim i osnovnim školama podučava filozofija, logika, estetika, filozofija za djecu i slično. Cilj je studente uvježbati za izradu godišnjih nastavnih planova i programa, pripreme za nastavnu jedinicu i razlikovanje temeljnih nastavno-pedagoških pojmova, te upoznati s modernim teorijama u suvremenoj filozofiji odgoja. Osposobiti studenata za primjenu primjerenog nastavnog oblika s obzirom na obrazovni, odgojni i funkcionalni cilj nastavih jedinica iz filozofske grupe predmeta. Kod studenata razviti osjetljivost za složenost didaktičkih izbora u nastavi filozofije. Upoznati studente s klasičnim i suvremenim metodama poučavanja te upoznavanje s različitim izvorima učenja te suvremenim nastavnim pomagalima. Postići početnu razinu osposobljenosti studenata za izvođenje i daljnje usavršavanje nastave iz filozofskih predmeta korištenjem različitih nastavnih oblika.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • objasniti primjenu valjanog nastavnog oblika s obzirom na obrazovni, odgojni i funkcionalni cilj nastavih jedinica iz filozofske grupe predmeta
  • razumjeti  složenost didaktičkih izbora u nastavi filozofije
  • razlikovati klasične od suvremenih metoda poučavanja
  • Iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost pri objašnjavanju izvođenja i daljnjeg usavršavanja nastave iz filozofskih predmeta, a korištenjem različitih nastavnih oblika

Sadržaj predmeta:

Izrada nastavnog plana i programa. Sudjelovanje na praksi u srednjim školama, najmanje deset nastavnih sati iz filozofske grupe predmeta: etika, logika i filozofija. Upoznavanje s klasičnim i modernim nastavnim strategijama. Izrade godišnjeg plana i programa. Nastavna komunikacija: načela kooperativne komunikacije; logika pitanja i odgovora; strategije sokratskog dijaloga. Vrednovanje: ocjenjivanje i teorija mjerenja, načini provjere usvojenosti deklarativnih i proceduralnih znanja. Vježbe u izradi jednostavnih interaktivnosti u nastavi logike, filozofije i etike (HTML i Java Script kod). Nastavni oblici, njihova struktura i pripadna okolina za učenje: izlaganje, pojmovna nastava, obuka, suradničko učenje, otkriće i rasprava. Pitanje primjerenosti nastavnog oblika u odnosu na nastavni cilj, subjekta poduke i nastavni sadržaj. Temeljita analiza i vrednovanje domaćih i inozemnih udžbenika, nastavnih pomagala i drugih izvora učenja za filozofiju, logiku i etiku. Usavršavanje vlastitog nastavničkog umijeća putem teorije i prakse. Upoznavanje s temeljnim tendencijama u suvremenoj filozofiji odgoja i filozofiji za djecu.

Vrste izvođenja nastave:

vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, vježbe, prezentacije, eseji, seminari, projekti, usmeno izlaganje, razgovor- dijaloška metoda, debata učenje po modelu, sustavno opažanje i analiziranje, slušanje i praćenje simulacije nastavnog sata, analiza priprema i udžbenika za nastavne predmete filozofija, etika i logika, postavljanje problema, eseji, debate, rad na izvornom tekstu, dramska prezentacija, dijaloška metoda ili majeutička metoda, suradnja, aktivno sudjelovanje, izvršavanje obaveza, samostalna uporaba literature objasniti primjenu valjanog nastavnog oblika s obzirom na obrazovni, odgojni i funkcionalni cilj nastavih jedinica iz filozofske grupe predmeta aktivnost studenata u nastavi, seminarski radovi, dnevnik rada i prakse, portfolio, simulacija kroz praktični rad, samostalno izražavanje, pismeni ispit, završno izvješće, praksa u nastavi – odslušati mentorove sate i održati oglednu nastavnu jedinicu
analiza primjera i udžbenika nastave filozofije i priprema, sustavno opažanje i zaključivanje, uvježbavanje, razgovor, primjena sustavno opažanje, učenje po modelu, analiza literature, suradnja i aktivno sudjelovanje, rasprava o metodama rada i oblicima rada, rasprava o školstvu i obrazovanju, eseji, izlaganja, seminari, prezentacije razumjeti  složenost didaktičkih izbora u nastavi filozofije usmeni ispit, aktivnost studenata u nastavi, seminarski radovi, dnevnik rada i prakse, portfolio, simulacija kroz praktični rad, samostalno izražavanje, pismeni ispit, završno izvješće, praksa u nastavi – odslušati mentorove sate i održati oglednu nastavnu jedinicu
analiza primjera i udžbenika nastave filozofije i priprema, sustavno opažanje i zaključivanje, uvježbavanje, razgovor, primjena sustavno opažanje, učenje po modelu, analiza literature, suradnja i aktivno sudjelovanje, rasprava o metodama rada i oblicima rada, rasprava o školstvu i obrazovanju, eseji, izlaganja, seminari, prezentacije razlikovati klasične od suvremenih metoda poučavanja usmeni ispit, aktivnost studenata u nastavi, seminarski radovi, dnevnik rada i prakse, portfolio, simulacija kroz praktični rad, samostalno izražavanje, pismeni ispit, završno izvješće, praksa u nastavi – odslušati mentorove sate i održati oglednu nastavnu jedinicu
analiza primjera i udžbenika nastave filozofije i priprema, sustavno opažanje i zaključivanje, uvježbavanje, razgovor, primjena sustavno opažanje, učenje po modelu, analiza literature, suradnja i aktivno sudjelovanje, rasprava o metodama rada i oblicima rada, rasprava o školstvu i obrazovanju, eseji, izlaganja, seminari, prezentacije Iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost pri objašnjavanju izvođenja i daljnjeg usavršavanja nastave iz filozofskih predmeta, a korištenjem različitih nastavnih oblika usmeni ispit, aktivnost studenata u nastavi, seminarski radovi, dnevnik rada i prakse, portfolio, simulacija kroz praktični rad, samostalno izražavanje, pismeni ispit, završno izvješće, praksa u nastavi – odslušati mentorove sate i održati oglednu nastavnu jedinicu

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave, Portfolio, Praktični rad, Priprema za nastavu

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirano praćenje 0,25 5%
Pohađanje nastave 0,75 15%
Portfolio 1 20%
Praktični rad 2 40%
Priprema za nastavu 1 20%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene sudjeluju svi elementi. U obzir se uzimaju: kontinuirano praćenje (djelatna priprema za planiranje i provedbu nastavnog sata u različitim odgojno-obrazovnim kontekstima – redovita nastava ili izborna, na vježbama analiza i izrada pisanih priprava za nastavu, izrada pripadajućih materijala),   hospitacije nosi 40% ocjene, a da bi studenti zadovoljili moraju pohađati do 4 predavanja svojih kolega studenata u školi i sakupiti sve potpise od mentora. Portfolio donosi 20 % ocjene. Nastavna priprema nosi 20 % od ocjene i nju su studenti obvezni napisati za jedan nastavni sat, koji održavaju i na samom kolegiju na fakultetu.

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer oblikovanja konačne ocjene: student je ostvario 5 iz kontinuiranog praćenja, 5 iz portfolija i 4 iz pripreme i izvedbe nastavnog sata tj praktične nastave. Konačna je ocjena izračun prema formuli: (kont. Praćenje ˣ 0,3) + (Portfolio ˣ 0,3) + (izvedba ˣ 0,4) = 1,5 + 1,5 + 1,6 = 4,6 – konačna je ocjena izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Uvjeti za potpis su da student odsluša sve sate kod propisanog mentora, promatra i analizira  nastavne sate mentora i najmanje 4 nastavna sata svojih kolega, te samostalno priprema i izvodi, te analizira barem jedan ogledni nastavni sat, donese sve potpise i na uvid dnevnik školske prakse. 

 

 

Obavezna literatura:

  1. Konrad Paul Liessmann - Teorija neobrazovanosti: zablude društva znanja
  2. Pasi Sahlberg, Lekcije iz Finske,
  3. Ivan Illich, Deschooling Society

Dopunska literatura:

  1. »Rasprava o nastavi etike u srednjim školama«, u: Metodicki ogledi, broj 17 (2003),  pp. 83-169.
  2. Anzenbacher Arno, Filozofija, Zagreb, Školska knjiga, 1994.
  3. Bruner, Jerome, Kultura obrazovanja, Zagreb: Educa, 2000. Matthews, Gareth. (1980) Philosophy and the Young Child (Cambridge, MA: HUP)
  4. Canivez, Patrice., Odgojiti gradanina?, Durieux, Zagreb,1999.
  5. Cehok I. i F. Grgic,  Filozofija, Zagreb, Profil, 2001.
  6. Covic, Ante. 2002. »Nastava etike u doba bioetike«, Metodicki ogledi, broj 15 (2002), pp. 9-16.
  7. Curko, Bruno. 2004. »Udžbenici i pomocna literatura u nastavi filozofije«. Metodicki ogledi, broj 18 (2004), pp. 103-107.
  8. Filozofija odgoja: izbor tekstova hrvatskih pisaca. (1997) priredio Ivan Cehok. Zagreb: Školska knjiga
  9. Gosic, Nada. 2002. »Bioeticko obrazovanje u srednjim školama«, Metodicki ogledi, broj 15 (2002), pp. 55-68.
  10. Grgurev Vinko, 2002. »Nužno je Petrovicevoj Logici potvrditi legitimnost i legalnost«, Metodicki ogledi, broj 16 (2002), pp. 155-158.
  11. Hirschberger, Johannes. 1995. Mala povijest filozofije (Zagreb, Školska knjiga, 1995).
  12. Jensen, Eric. Super-nastava: nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno ucenje (Zagreb:Educa,2003).
  13. Kalin, Boris. (1986) Izvorni tekst u nastavi filozofije, Institut za pedagoška istraživanja., Zagreb
  14. Kalin, Boris., "Logika i oblikovanje kritickog mišljenja", ŠK. 1982.
  15. Kalin., Boris., "Prirucnik za nastav. uz udžbenik Logika G.Petrovica, Element, Zagreb, 2003.
  16. Kozina, Dubravka. 2002. »Teze o buducnosti predmeta etike«, Metodicki ogledi, broj 15 (2002), pp.95-96.
  17. Legrand, Louis., "Moralna izobrazba danas: Ima li to smisla?", Educa, Zagreb
  18. Lenzen, Dieter. Vodic za studij znanosti o odgoju - što može, što želi (Zagreb, Educa,2002).
  19. Lipman, Matthew, Sharp, Ann Margaret i Oscanyan, Frederick (ured.) Philosophical Inquiry. (Institute for the Advancement of Philosophy for Children. New York: University Press of America, 1984).
  20. Marinkovic, Josip. (1987) Ogledi iz filozofije odgoja (Zagreb: Školske novine)
  21.  Matulic.Tonci. 2002. »Vrijednosti u bioetickom obrazovanju«, Metodicki ogledi, broj 15 (2002), pp. 17-44.
  22.  Polic, Milan., "K filozofiji odgoja", Znamen, Zagreb, 1993.
  23.  Raunic, Raul. 2002. »Moralne dvojbe i eticka refleksija«, Metodicki ogledi, broj 15 (2002), pp. 45-54.
  24.  Resnick, Lauren. Education and Learning to Think (Washington, National Academic Press, 1987).
  25. Saric, Marija. 2002. »Otvorena pitanja nastave etike u srednjoj školi«, Metodicki ogledi, broj 15 (2002), pp. 91-94.
  26. Savater, Fernando. (1998) Etika za Amadora (Zagreb: Educa)
  27.  Živkovic, Mladen. 2002. »Nastave etike i etika u nastavi«, Metodicki ogledi, broj 15 (2002), pp. 85-90.
  28. Odobreni udžbenici za nastavu filozofije, logike i etike:
    1. Cehok, Ivan. 1996. Etika 4: udžbenik za etiku u cetvrtom razredu gimnazije (Zagreb, Profil International, 1999).
    2. Cehok, Ivan. 2003. Etika 1: covjek - bice susreta: udžbenik etike za 1. razred srednje škole (Zagreb, Školska knjiga, 2003).
    3. Cehok, Ivan. 2003. Etika 3: udžbenik etike za 3. razred srednje škole (Zagreb, Školska knjiga, 1996).
    4. Coh, Ciril, Lamot Marija, Matuš Ksenija. 2004. Etika 1 (Zagreb, Školska knjiga, 2004).
    5. Jakic, Mirko. 1995. Logika (Zagreb, Školska knjiga, 1995).
    6. Kalin, Boris. 2006. Povijest filozofije s odabranim tekstovima filozofa (Zagreb, Školska knjiga, 2006).
    7. Petrovic, Gajo. 2002. Logika (Zagreb, Element, 2002).
    8. Šipuš, Vesna. 2000. Etika: udžbenik za 4. razred gimnazije (Zagreb, Školska knjiga, 2000).
    9. Šipuš, Vesna. 2001. Etika 1: udžbenik za prvi razred gimnazije (Zagreb, Školska knjiga, 2001).
    10. Šipuš, Vesna. 2001. Etika 2: udžbenik za drugi razred gimnazije (Zagreb, Školska knjiga, 2001).
    11. Šipuš, Vesna. 2003. Etika 3: udžbenik za treci razred gimnazije (Zagreb, Školska knjiga, 2003).
    12. Žunec, Ozren. 1988. Etika 2: u potrazi za istinom: religije svijeta: udžbenik za II. razred srednjih škola (Zagreb, Profil International, 1998).

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije

Ostale informacije: